Avatar photo

Autor

Radovan Sremac

Radovan Sremac je rođen 1982. godine. Osnovnu i srednju školu je završio u Šidu. Diplomirao na Odeljenju za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. U periodu 2009-2013. bio je zaposlen kao kustos-arheolog u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid. Obavljao funkciju direktora pomenute ustanove 2011-2012. god. U periodu od 2014. do 2017. godine bio je zaposlen u Zavičajnoj arheološkoj zbirci pri Narodnoj biblioteci „Simeon Piščević“ Šid kao kustos-arheolog, a od 2018. godine u Muzeju naivne umetnosti „Ilijanum” Šid. Zvanje višeg-kustosa je stekao 2017. godine. Član je Srpskog arheološkog društva od 2007. godine. Istraživačko interesovanje se kreće od arheologije rimskih provincija Centralnog Balkana, preko istorije Vojvodine 18-20. veka do genealogije. Autor je izložbi: „Gradina na Bosutu“ namenjene za gostovanje u zemljama regiona (2017), muzejske postavke Crkvene riznice Srpskog pravoslavnog arhijerejskog namesništva Šidskog (2016), „Gradina na Bosutu“ u Zavičajnom muzeju u Rumi (2015), „U zaleđu prestonice – Opština Šid u kasnoj antici“ u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid (2012), „Sava Šumanović – lično, porodično, nacionalno“ u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid (sa gostovanjem u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banja Luci i u Domu vojske Srbije u Beogradu) (2012), „Nit koja nas veže" u Muzeju naivne umetnosti „Ilijanum" Šid itd. Autor je 33 monografije i preko 90 radova u serijskim publikacijama. Za svoj rad je nagrađen Višnjićevom nagradom u kategoriji mladih stvaralaca u kulturi za 2010. godinu, Šestodecembarskom Zahvalnicom Opštine Šid (2015), priznanjem gradonačelnika Haife (Izrael) za naučno-istraživački rad o istoriji jevrejskih zajednica u Srbiji (2015) i priznanjem Ministarstva spoljnih poslova Izraela za širenje i unapređivanje srpsko-izraelskog prijateljstva (2016).

17. avgust 2021.

4

Preci Milana Kašanina

Milan Kašanin (1895-1981), istoričar umetnosti, likovni kritičar, književnik i istoričar književnosti, rođen je 5. marta 1895. godine u Belom Manastiru (tada Monoštoru), u porodici Nikole Popovića i Anke Kašanin. Njegovi roditelji nisu bili venčani pa su  im deca upisana pod majčinim prezimenom. Porodica PopovićPorodica Milanovog oca, Popovići, bili su dosta brojna…

› više informacija

10. avgust 2021.

3

O porodici kompozitora Kornelija Stankovića (1831-1865)

Kornelije Stanković, prvi srpski školovani kompozitor, melograf, dirigent i pijanista, rođen je 23. avgusta 1831. godine u srpskoj četvrti Tabanu u Budimu, u porodici bivšeg sudije Georgija Stankovića i Sofije, ćerke Konstantina Kuka. Kršten je pet dana kasnije pod imenom Kornilij u hramu Sošestvija sv. Duha u Budimu, a kuma…

› više informacija

6. avgust 2021.

3

O nekim genealoškim izvorima za prostor bivše Austrougarske monarhije

Crkveni protokoli (matične knjige) krštenih/rođenih, venčanih i umrlihMatične knjige predstavljaju primarni, najvažniji i najvalidniji izvor za genealoška proučavanja. Matice treba da sadrže zvanične proverene podatke ali budući da su ih vodili sveštenici koji često nisu bili dovoljno obrazovani, ažurnost vođenja matica i kvalitet upisanih podataka često variraju. Na teritoriji AP…

› više informacija

3. avgust 2021.

0

Preci Gece Kona (1873-1941)

Geca Kon, čuveni srpski knjižar i izdavač jevrejskog porekla, rođen je 2. avgusta 1873. godine u Čongradu kao Geza Kon, sin rabina Bernata Kona i Lujze rođene Dojč.Porodica Kon potiče iz Ade, gde su rođeni Gecin otac Bernat i deda Gašpar Gerson Kon.Gašpar Gerson Kon je sa suprugom Beti Vajs…

› više informacija

28. jul 2021.

0

O porodici Milivoja Maukovića (1851-1881) osnivača srpskog stripa

Milivoj Mauković je rođen 13. septembra 1851. godine u porodici šidskog krojača Hristifora i Katarine rođene Forišković. Milivoj je upisao likovnu akademiju u Minhenu 1877. godine. Godinu dana je bio stipendista Marije Trandafil. Tokom 1879-1880. godine živeo je u Novom Sadu baveći se ilustratorskim poslom. Vratio se u Šid 1881….

› više informacija

27. jul 2021.

0

Poreklo akademske slikarke Katarine Ivanović (1811-1882)

Katarina Ivanović, prva srpska slikarka novijeg doba i prva žena akademik u srpskom narodu, rođena je 15. aprila 1811. godine u Vespremu u trgovačkoj porodici Lazara i Marije rođene Aleksijević.Porodica Ivanović se pominje u Vesprimu krajem 18. veka. Lazar Ivanović († 4.4.1832), verovatno sin Georgija Ivanovića, venčao se 8. januara…

› više informacija

23. jul 2021.

0

Poreklo akademskog slikara Petra Dobrovića (1893-1942)

Petar Dobrović je rođen 14. januara 1890. godine u Pečuju u mešovitoj srpsko-nemačkoj porodici Petra Dobrovića i Marije Irene Hajgl. Kršten je, kao i ostala Petrova i Marijina deca, u rimokatoličkoj crkvi u Pečuju. Njegov otac Petar je bio trgovački agent.Prema nekim podacima porodica Dobrović potiče iz Daruvara odakle su…

› više informacija

20. jul 2021.

1

Preci književnika Joakima Vujića (1772-1847)

Joakim Vujić (Baja, 1772 – Beograd, 1847) bio je srpski književnik i putopisac, autor preko četrdeset različitih dela.Joakim Vujić je rođen u Baji 22. septembra 1772. godine po novom kalendaru, u porodici Grigorija i Evre Efrosinije Vujić. Grigorije i Evra su imali jedanaestoro dece: Joakim (22.9.1772), Atanasije (21.10.1774), Teodor (29.3.1777),…

› više informacija

17. jul 2021.

0

Poreklo Danila Kiša (1935-1989)

Danilo Kiš (Subotica, 1935 – Pariz, 1989), jedan od najznačajnijih srpskih književnika 20. veka, rođen je u jevrejsko-srpskoj porodici.“U tom su se gradu [Subotici], dakle, zbile dve krucijalne činjenice moga života što ih je udesio Bog ili Slučaj: tu su se susreli moj otac Eduard Kiš, viši inspektor državnih železnica…

› više informacija

17. jul 2021.

1

Preci Jakova Jaše Ignjatovića (Sentandreja, 1822 – Novi Sad, 1889)

„I kada u Sentandreji jednom nestane Srba, a jednom će ih nestati, onda će im obronak divnih planina biti grob, zvuk zvona njihovih hramova propratiće ih u večnost, a hramovi će ostati kao spomenici njihovog duha i života.“Jakov Jaša Ignjatović, čuveni srpski pisac, rođen je u Sentandreji 8. decembra 1822….

› više informacija