Avatar photo

Autor

Radovan Sremac

Radovan Sremac je rođen 1982. godine. Osnovnu i srednju školu je završio u Šidu. Diplomirao na Odeljenju za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. U periodu 2009-2013. bio je zaposlen kao kustos-arheolog u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid. Obavljao funkciju direktora pomenute ustanove 2011-2012. god. U periodu od 2014. do 2017. godine bio je zaposlen u Zavičajnoj arheološkoj zbirci pri Narodnoj biblioteci „Simeon Piščević“ Šid kao kustos-arheolog, a od 2018. godine u Muzeju naivne umetnosti „Ilijanum” Šid. Zvanje višeg-kustosa je stekao 2017. godine. Član je Srpskog arheološkog društva od 2007. godine. Istraživačko interesovanje se kreće od arheologije rimskih provincija Centralnog Balkana, preko istorije Vojvodine 18-20. veka do genealogije. Autor je izložbi: „Gradina na Bosutu“ namenjene za gostovanje u zemljama regiona (2017), muzejske postavke Crkvene riznice Srpskog pravoslavnog arhijerejskog namesništva Šidskog (2016), „Gradina na Bosutu“ u Zavičajnom muzeju u Rumi (2015), „U zaleđu prestonice – Opština Šid u kasnoj antici“ u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid (2012), „Sava Šumanović – lično, porodično, nacionalno“ u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid (sa gostovanjem u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banja Luci i u Domu vojske Srbije u Beogradu) (2012), „Nit koja nas veže" u Muzeju naivne umetnosti „Ilijanum" Šid itd. Autor je 33 monografije i preko 90 radova u serijskim publikacijama. Za svoj rad je nagrađen Višnjićevom nagradom u kategoriji mladih stvaralaca u kulturi za 2010. godinu, Šestodecembarskom Zahvalnicom Opštine Šid (2015), priznanjem gradonačelnika Haife (Izrael) za naučno-istraživački rad o istoriji jevrejskih zajednica u Srbiji (2015) i priznanjem Ministarstva spoljnih poslova Izraela za širenje i unapređivanje srpsko-izraelskog prijateljstva (2016).

25. decembar 2020.

0

Poreklo i porodica Georgija Magaraševića, osnivača Letopisa Matice srpske

Mi Srbi, kao deo porodice balkanskih naroda, baš volimo prefiks „naj“. Tako volimo da se pohvalimo i sa najstarijim živim časopisom u Evropi – Letopisom Matice srpske. Letopis je svojim trudom pokrenuo i održavao Sremac, Georgije Magarašević (Adaševci, 1793 – Novi Sad, 1830). O njegovom delu i doprinosu srpskoj kulturi…

› više informacija

Srpske pravoslavne porodice u Laćarku (Sremska Mitrovica)

Laćarak danas spada u najveća sela u Srbiji. Godine 1734. imao je svega 54 doma, a dve godine kasnije 80 domova sa deset oženjenih, osam neoženjenih odraslih braća i sinova, i pet udovica sa posedom. Tokom 1744. godine naseljavau ga Srbi „iz Rvatske“ zajedno sa svojim sveštenicima Nikolom i Ostojom,…

› više informacija

10. decembar 2020.

1

Sudbina jedne porodice u kontekstu istorije regiona i države – o porodici Sremac iz Vašice

Za istraživanje genealogije, odnosno porekla jedne porodice ili osobe, može se reći da spada u poslove koji se nikad ne mogu završiti. Tom istraživanju možemo pristupiti na tradiocionalan način, korišćenjem istorijskih izvora poput matičnih knjiga, domovnih protokola, grobalja, popisa stanovništva itd. Drugi pristup je savremen, nov, još u povoju i…

› više informacija

8. decembar 2020.

3

Popis pravoslavnih porodica i krsnih slava u Osijeku, Vinkovcima, Vukovaru i Iloku iz 1906. godine

U Arhivu Srpske akademije nauka i umetnosti u Sremskim Karlovcima čuva se nepublikovana građa o parohijama prikupljana u svrhu publikovanja šematizma za 1906. godinu. Ova građa je danas izdvojena i predstavlja dragocen izvor za proučavanje istorije srpskih pravoslavnih porodica na prostoru Srema i Slavonije. U ovoj građi, koju su pisali…

› više informacija

26. avgust 2020.

1

O domovnim protokolima u Sremu

Domovni protokoli (domovnici) su crkvene knjige koje daju uvid u rodbinske veze unutar jedne porodice i to često kroz više generacija. Iz njih se izvlačila statistika poput broja parohijana, broja muških i ženskih osoba, broja bračnih parova, smrtnosti itd. Služili su i kao evidencija krsnih slava, ali i za državne…

› više informacija

23. avgust 2020.

0

Ukratko o porodici slikara naivca Ilije Bašičevića Bosilja (Šid, 1895 – Šid, 1972)

Ilija Bašičević Bosilj se smatra za jednog od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih naivaca. Ugledni britanski magazin Row Vision (časopis je dobio nagradu UNESKO-a za najbolji svetski časopis o umetnosti), svrstao je Bosilja 2007. godine među pedeset vodećih svetskih umetnika tzv. autsajder arta.Bašičević je rođen 1895. godine u Šidu kao deveto…

› više informacija

23. avgust 2020.

2

O potomstvu srpskog i ruskog general-majora, književnika i istoričara Simeona Piščevića

„Ti si još mlad, pođi za svojom srećom. Bog će ti pomoći. I ljudi iz velikih porodica idu u tuđe zemlje, ne samo od nevolje nego i radi prakse i nauke.”Ovim rečima je oberkapetan Sekula Vitković ohrabrio svog sestrića Simeona Piščevića da napusti Habsburšku monarhiju i preseli se za Rusiju….

› više informacija

22. avgust 2020.

0

Protokoli (matične knjige) Srpske pravoslavne parohije u Šidu

Šid se kao naseljeno mesto prvi put pominje na samom početku 18. veka. Prvi posredan pomen Srpske pravoslavne parohije i škole u Šidu je oko 1700, dok je prvi siguran pomen hrama Prenosa moštiju Sv. oca Nikolaja u Šidu iz 1704. g.U crkvenom inventaru šidskog hrama iz 1756. g. pominju…

› više informacija

14. maj 2020.

3

Genealoške zablude ili kako ne praviti rodoslov – primeri iz Srema

PIŠE: Saradnik portala Poreklo Radovan SremacDo sada sam bezbroj puta čuo pohvale pojedinaca kako imaju rodoslove svojih porodica unazad 300-400 godina, pa čak i znaju odakle su im preci sa Čarnojevićem tačno došli (uz obavezno navođenje mesta sa područja Kosova i Metohije, Crne Gore ili Like itd). Posle 22 godine…

› više informacija

O stanovništvu Erdevika

PIŠE: Saradnik portala Poreklo Radovan SremacErdevik je najveće selo u opštini Šid. Prvi put se pominje u papskim dokumentima 1330. godine a potom ponovo 1351. godine. Postojao je tokom većeg dela turske vlasti u Sremu, sve do tatarske najezde 1664. godine kada je postradao. U toku rata 1683-1699. godine Erdevik…

› više informacija