Poreklo i porodica Georgija Magaraševića, osnivača Letopisa Matice srpske
Mi Srbi, kao deo porodice balkanskih naroda, baš volimo prefiks „naj“. Tako volimo da se pohvalimo i sa najstarijim živim časopisom u Evropi – Letopisom Matice srpske. Letopis je svojim trudom pokrenuo i održavao Sremac, Georgije Magarašević (Adaševci, 1793 – Novi Sad, 1830). O njegovom delu i doprinosu srpskoj kulturi…
› više informacijaSrpske pravoslavne porodice u Laćarku (Sremska Mitrovica)
Laćarak danas spada u najveća sela u Srbiji. Godine 1734. imao je svega 54 doma, a dve godine kasnije 80 domova sa deset oženjenih, osam neoženjenih odraslih braća i sinova, i pet udovica sa posedom. Tokom 1744. godine naseljavau ga Srbi „iz Rvatske“ zajedno sa svojim sveštenicima Nikolom i Ostojom,…
› više informacijaSudbina jedne porodice u kontekstu istorije regiona i države – o porodici Sremac iz Vašice
Za istraživanje genealogije, odnosno porekla jedne porodice ili osobe, može se reći da spada u poslove koji se nikad ne mogu završiti. Tom istraživanju možemo pristupiti na tradiocionalan način, korišćenjem istorijskih izvora poput matičnih knjiga, domovnih protokola, grobalja, popisa stanovništva itd. Drugi pristup je savremen, nov, još u povoju i…
› više informacijaPopis pravoslavnih porodica i krsnih slava u Osijeku, Vinkovcima, Vukovaru i Iloku iz 1906. godine
U Arhivu Srpske akademije nauka i umetnosti u Sremskim Karlovcima čuva se nepublikovana građa o parohijama prikupljana u svrhu publikovanja šematizma za 1906. godinu. Ova građa je danas izdvojena i predstavlja dragocen izvor za proučavanje istorije srpskih pravoslavnih porodica na prostoru Srema i Slavonije. U ovoj građi, koju su pisali…
› više informacijaO domovnim protokolima u Sremu
Domovni protokoli (domovnici) su crkvene knjige koje daju uvid u rodbinske veze unutar jedne porodice i to često kroz više generacija. Iz njih se izvlačila statistika poput broja parohijana, broja muških i ženskih osoba, broja bračnih parova, smrtnosti itd. Služili su i kao evidencija krsnih slava, ali i za državne…
› više informacijaUkratko o porodici slikara naivca Ilije Bašičevića Bosilja (Šid, 1895 – Šid, 1972)
Ilija Bašičević Bosilj se smatra za jednog od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih naivaca. Ugledni britanski magazin Row Vision (časopis je dobio nagradu UNESKO-a za najbolji svetski časopis o umetnosti), svrstao je Bosilja 2007. godine među pedeset vodećih svetskih umetnika tzv. autsajder arta.Bašičević je rođen 1895. godine u Šidu kao deveto…
› više informacijaO potomstvu srpskog i ruskog general-majora, književnika i istoričara Simeona Piščevića
„Ti si još mlad, pođi za svojom srećom. Bog će ti pomoći. I ljudi iz velikih porodica idu u tuđe zemlje, ne samo od nevolje nego i radi prakse i nauke.”Ovim rečima je oberkapetan Sekula Vitković ohrabrio svog sestrića Simeona Piščevića da napusti Habsburšku monarhiju i preseli se za Rusiju….
› više informacijaProtokoli (matične knjige) Srpske pravoslavne parohije u Šidu
Šid se kao naseljeno mesto prvi put pominje na samom početku 18. veka. Prvi posredan pomen Srpske pravoslavne parohije i škole u Šidu je oko 1700, dok je prvi siguran pomen hrama Prenosa moštiju Sv. oca Nikolaja u Šidu iz 1704. g.U crkvenom inventaru šidskog hrama iz 1756. g. pominju…
› više informacijaGenealoške zablude ili kako ne praviti rodoslov – primeri iz Srema
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Radovan SremacDo sada sam bezbroj puta čuo pohvale pojedinaca kako imaju rodoslove svojih porodica unazad 300-400 godina, pa čak i znaju odakle su im preci sa Čarnojevićem tačno došli (uz obavezno navođenje mesta sa područja Kosova i Metohije, Crne Gore ili Like itd). Posle 22 godine…
› više informacijaO stanovništvu Erdevika
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Radovan SremacErdevik je najveće selo u opštini Šid. Prvi put se pominje u papskim dokumentima 1330. godine a potom ponovo 1351. godine. Postojao je tokom većeg dela turske vlasti u Sremu, sve do tatarske najezde 1664. godine kada je postradao. U toku rata 1683-1699. godine Erdevik…
› više informacija