Avatar photo

Autor

Radovan Sremac

Radovan Sremac je rođen 1982. godine. Osnovnu i srednju školu je završio u Šidu. Diplomirao na Odeljenju za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. U periodu 2009-2013. bio je zaposlen kao kustos-arheolog u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid. Obavljao funkciju direktora pomenute ustanove 2011-2012. god. U periodu od 2014. do 2017. godine bio je zaposlen u Zavičajnoj arheološkoj zbirci pri Narodnoj biblioteci „Simeon Piščević“ Šid kao kustos-arheolog, a od 2018. godine u Muzeju naivne umetnosti „Ilijanum” Šid. Zvanje višeg-kustosa je stekao 2017. godine. Član je Srpskog arheološkog društva od 2007. godine. Istraživačko interesovanje se kreće od arheologije rimskih provincija Centralnog Balkana, preko istorije Vojvodine 18-20. veka do genealogije. Autor je izložbi: „Gradina na Bosutu“ namenjene za gostovanje u zemljama regiona (2017), muzejske postavke Crkvene riznice Srpskog pravoslavnog arhijerejskog namesništva Šidskog (2016), „Gradina na Bosutu“ u Zavičajnom muzeju u Rumi (2015), „U zaleđu prestonice – Opština Šid u kasnoj antici“ u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid (2012), „Sava Šumanović – lično, porodično, nacionalno“ u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid (sa gostovanjem u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banja Luci i u Domu vojske Srbije u Beogradu) (2012), „Nit koja nas veže" u Muzeju naivne umetnosti „Ilijanum" Šid itd. Autor je 33 monografije i preko 90 radova u serijskim publikacijama. Za svoj rad je nagrađen Višnjićevom nagradom u kategoriji mladih stvaralaca u kulturi za 2010. godinu, Šestodecembarskom Zahvalnicom Opštine Šid (2015), priznanjem gradonačelnika Haife (Izrael) za naučno-istraživački rad o istoriji jevrejskih zajednica u Srbiji (2015) i priznanjem Ministarstva spoljnih poslova Izraela za širenje i unapređivanje srpsko-izraelskog prijateljstva (2016).

10. januar 2022.

0

Čovek koji je zabeležio najdužu srpsku narodnu pesmu

Jerej Avram Panić je rođen u Šidu 1780. godine. Pohađao je Karlovačku gimnaziju, a od školske godine 1803/1804. i Karlovačku bogosloviju. Za paroha na upražnjeno parohijsko mesto pokojnog Grigorija Georgijevića postavljen je 1810. godine i taj poziv je obavljao sve do svoje smrti 1850. godine.U vreme školovanja u Sremskim Karlovcima…

› više informacija

Srpsko pravoslavno groblje u Šidu

 Do danas nerešena problematika nastanka Šida u tesnoj vezi je sa srpskim pravoslavnim grobljem. Najverovatnije je da je Šid kao naselje, a oko čega se slaže većina autora, nastao negde u vreme Velike seobe Srba krajem 17. veka. Logika nalaže da je groblje formirano istovremeno ili neposredno nakon osnivanja samog…

› više informacija

25. decembar 2021.

0

Rodoslovna crtica – o formiranju prezimena u Sremu u 18. veku

U više navrata sam pisao o kasnom formiranju stalnih prezimena u Sremu. Dakle, govorimo o procesu koji je u nekim slučajevima, i pored zakonske naredbe o uzimanju stalnom prezimena, trajao do početka 19. veka.Ovde donosim zanimljiv primer iz sela Erdevik (Opština Šid), iz matice umrlih za 1767. godinu.U gornjem delu…

› više informacija

27. novembar 2021.

0

Poreklo Predraga Ejdusa

„Kod njega je bilo ono „glumim, dakle postojim”. Imaju to i ostali, ali kod njega je bilo više nego u bilo kom drugom.“ — Svetlana Bojković, glumica Bard srpskog pozorišnog i filmskog glumišta, Predrag Ejdus, rođen je u Beogradu 1947. godine u jevrejsko-srpskoj porodici. Radio je u amaterskom pozorištu Dadov, zatim u…

› više informacija

19. oktobar 2021.

3

Poreklo Borislava Mihajlovića Mihiza (Irig, 1922 – Beograd, 1997)

Mihiz, književni kritičar, književnik, dramaturg, scenarista, esejista, putopisac, pesnik i dramski pisac, nekad politički podoban, ali uglavnom ne, za sebe je jednom rekao da je bio provincijalac: „…(kod nas se) i reč provincija i reč provincijalac upotrebljavaju u negativnom značenju, a to, bar u našem slučaju, nije ni sasvim tačno,…

› više informacija

27. avgust 2021.

0

Preci Đorđa F. Nedeljkovića, velikog srpskog dobrotvora

Đorđe Nedeljković je rođen 1824. godine u Novom Sadu od oca Šiđanina Filipa Nedeljkovića i majke Katarine iz znamenite porodice Mačvanski iz Kamenice. Katarinin brat je bio novosadski gradonačelnik i predsednik suda Pavle Mačvanski.Đorđe Nedeljković je završio osnovnu školu i četiri razreda gimnazije u Novom Sadu, peti i šesti razred…

› više informacija

25. avgust 2021.

0

Preci mitropolita beogradskog Teodosija Mraovića

Mitropolit beogradski od 1883. do 1889. godine Teodosije Mraović rođen je kao Teodor 27. februara 1815. godine u Baji od oca Petra Mraovića i majke Perside rođene Popović.Porodica Mraović (Mraovčević, Mraovac) potiče iz Karlovca gde je rođen patrijarhov otac Petar. On se 16. februara 1807. godine venčao sa Persidom Popović…

› više informacija

25. avgust 2021.

1

Preci patrijarha Lukijana Bogdanovića

Episkop budimski od 1892. do 1908. godine i Arhiepiskop karlovački i patrijarh srpski od 1908. do 1913. godine Lukijan Bogdanović rođen je, verovatno, 10. a kršten 11. maja 1867. godine kao Lazar Bogdanović, sin Aleksandra Bogdanovića i Milice rođene Letić iz Baje.Porodica Bogdanović je najpre živela u Srpskoj Mečki (Rácmecske)…

› više informacija

23. avgust 2021.

1

O porodici prof. Radoslava Grujića (1878-1955)

Profesor Radoslav Grujić, teolog i istoričar, rođen je 29. juna 1878. godine u Zemunu, u učiteljskoj porodici Miloša Grujića i Mileve rođene Ilić. Kršten je dva dana kasnije u hramu Sv. Trojice u Zemunu a u matičnu knjigu rođenih/krštenih upisan je kao Radislav. Preminuo je na Hvaru 1955. godine.Porodica Grujić…

› više informacija

17. avgust 2021.

1

Rodoslovne zanimljivosti – Genealogija i rodoslovlje u službene svrhe

U arhivskoj građi nastaloj radom javnih službi i crkvi u Šidu nalazi se relativno velik broj rodoslova.Ovi rodoslovi, ili kako ih nazivaju njihovi autori „rodoslovlja“ i „genealogije“, pravljeni su za razne svrhe: sklapanje brakova između mladenaca sumnjivih međusobnih odnosa, utvrđivanje naslednika u slučaju neke ostavine, podaci o porodici koja se…

› više informacija