Avatar photo

Autor

Radovan Sremac

Radovan Sremac je rođen 1982. godine. Osnovnu i srednju školu je završio u Šidu. Diplomirao na Odeljenju za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. U periodu 2009-2013. bio je zaposlen kao kustos-arheolog u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid. Obavljao funkciju direktora pomenute ustanove 2011-2012. god. U periodu od 2014. do 2017. godine bio je zaposlen u Zavičajnoj arheološkoj zbirci pri Narodnoj biblioteci „Simeon Piščević“ Šid kao kustos-arheolog, a od 2018. godine u Muzeju naivne umetnosti „Ilijanum” Šid. Zvanje višeg-kustosa je stekao 2017. godine. Član je Srpskog arheološkog društva od 2007. godine. Istraživačko interesovanje se kreće od arheologije rimskih provincija Centralnog Balkana, preko istorije Vojvodine 18-20. veka do genealogije. Autor je izložbi: „Gradina na Bosutu“ namenjene za gostovanje u zemljama regiona (2017), muzejske postavke Crkvene riznice Srpskog pravoslavnog arhijerejskog namesništva Šidskog (2016), „Gradina na Bosutu“ u Zavičajnom muzeju u Rumi (2015), „U zaleđu prestonice – Opština Šid u kasnoj antici“ u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid (2012), „Sava Šumanović – lično, porodično, nacionalno“ u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid (sa gostovanjem u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banja Luci i u Domu vojske Srbije u Beogradu) (2012), „Nit koja nas veže" u Muzeju naivne umetnosti „Ilijanum" Šid itd. Autor je 33 monografije i preko 90 radova u serijskim publikacijama. Za svoj rad je nagrađen Višnjićevom nagradom u kategoriji mladih stvaralaca u kulturi za 2010. godinu, Šestodecembarskom Zahvalnicom Opštine Šid (2015), priznanjem gradonačelnika Haife (Izrael) za naučno-istraživački rad o istoriji jevrejskih zajednica u Srbiji (2015) i priznanjem Ministarstva spoljnih poslova Izraela za širenje i unapređivanje srpsko-izraelskog prijateljstva (2016).

15. jul 2021.

0

Poreklo Oto Bihalji-Merina (1904-1993)

Oto Bihalji-Merin (Zemun, 3. januar 1904 – Beograd, 22. decembar 1993) srpski i jugoslovenski književnik, publicista, istoričar umetnosti i likovni kritičar jevrejskog porekla, rođen je kao Oto Bihali, sin Davida Bihalija i Klare rođene Šenman.Porodica Bihali spada u grupu mađarskih Jevreja. U Novi Sad se oko 1830. godine doselio Isak…

› više informacija

13. jul 2021.

0

Nasilne i neobične smrti u Šidu u 19. veku

Matične knjige umrlih nam ne daju samo puke podatke ko je kada umro i koliko je imao godina. Ova vrsta matičnih knjiga nam daje uvid u mnogo dublje stvari, poput zanimanja, socijalnog položaja, međuljudskih i unutarporodičnih odnosa, karaktera ljudi i zajednice itd. Upisivanje uzroka smrti  u šidske matice započelo je…

› više informacija

Spisak krsnih slava u selu Šašinci (Sremska Mitrovica) 1906. godine

Šašinci su prvi put zabeleženi 1477. godine. Od 1718. godine deo su Mitrovačkog vlastelinstva, a od 1745. godine prelaze u Vojnu krajinu. Hram sazidan u vizantijskom stilu 1769-1772. godine posvećen je Silasku Sv. Duha na apostole.Tokom 1900. godine u selu je bilo 353 kuće sa sa 2146 stanovnika. Od tog…

› više informacija

Nastanak prezimena u selu Parage (Bačka Palanka)

Parage se nalaze u Opštini Bačka Palanka. Paroška parohija ima sačuvane matične knjige i domovne protokole od 1744. godine. Ovakvo stanje sa matičnim knjigama, kao i obilje državnih popisa stanovništva, omogućava da se ovo malo bačko selo uzme kao studija slučaja za proučavanje nastanka i promene prezimena kod Srba. Prema…

› više informacija

6. maj 2021.

1

Poreklo Jaira Lapida, mandatara za sastav nove vlade Izraela

Predsednik Izraela Ruven Rivlin odlučio je da mandat za sastav nove vlade poveri lideru opozicije Jairu Lapidu. Jair Lapid (Tel Aviv, 1963) je osnivač i predsednik stranke Ješ Atid. U periodu od 2013. do 2014. godine obavljao je funkciju ministra finansija Izraela. Pre političke karijere bio je TV voditelj i…

› više informacija

9. januar 2021.

1

Poreklo oficira i kompozitora Josifa Runjanina (Vinkovci, 1821 – Novi Sad, 1878)

Austrijski oficir veoma uspešne vojničke karijere i kompozitor poznat po svega dve kompozicije, sadašnje hrvatske himne „Lijepa naša domovino“ i „Rado ide Srbin u vojnike“, Josif Runjanin, potiče iz srpske pravoslavne svešteničke (i vojničke) porodice iz sremskog sela Kuzmin.Najstarije poreklo porodice Runjanin ostavio je zapisano u svojoj autobiografiji prota Petar…

› više informacija

Poreklo prezimena, (Mala) Vašica (Opština Šid)

Vašica je prvi put zabeležena 1430. godine. Selo je postojalo i u vreme turske vlasti u Sremu, pa je zabeleženo da je 1566/1567. godine plaćalo 40 akči na ime tapijske takse na crkvenu zemlju. Selo se nalazilo na obali Bosuta, na lokalitetu Gradina, sve do prvih decenija 18. veka kada…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Kuzmin (Opština Sremska Mitrovica)

Kuzmin je prvi put zabeležen 1492. godine. U toku turske vlasti 1546. godine selo je imalo 17 običnih, 1 udovičko domaćinstvo i 1 kneza, a 1576. godine 24 domaćinstva. Godine 1702. Za selo je zabeleženo da je zapustelo a da je u prošlosti bilo naseljeno pravoslavnim Rašanima. Tokom 1733. godine…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Bačinci (Opština Šid)

Selo Bačinci se prvi put pominje 1330. a potom i 1376. godine. U vreme turske vlasti, 1566/67. godine tapijska taksa na zemljšite crkve iznosila je 100 akči. Tokom 1702. godine za Bačince je zabeleženo: „Pošto se pređe preko jednog velikog nasipa zemlje, gde je bila ulogorena armija velikog vezira za…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Berkasovo (Šid)

Berkasovo je prvi put zabeleženo 1330. godine. Zabeleženo je kao grad 1482. godine. Jedno vreme je pripadalo despotima iz porodice Branković. Prva crkva posvećena Sv. Petru i Pavlu sagrađena je 1711. godine, a osvećena je naredne godine od strane episkopa plaščanskog Danila Ljubotina. Godine 1716. Srbi graničari iz Vukovara dobili…

› više informacija