Avatar photo

Autor

Radovan Sremac

Radovan Sremac je rođen 1982. godine. Osnovnu i srednju školu je završio u Šidu. Diplomirao na Odeljenju za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. U periodu 2009-2013. bio je zaposlen kao kustos-arheolog u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid. Obavljao funkciju direktora pomenute ustanove 2011-2012. god. U periodu od 2014. do 2017. godine bio je zaposlen u Zavičajnoj arheološkoj zbirci pri Narodnoj biblioteci „Simeon Piščević“ Šid kao kustos-arheolog, a od 2018. godine u Muzeju naivne umetnosti „Ilijanum” Šid. Zvanje višeg-kustosa je stekao 2017. godine. Član je Srpskog arheološkog društva od 2007. godine. Istraživačko interesovanje se kreće od arheologije rimskih provincija Centralnog Balkana, preko istorije Vojvodine 18-20. veka do genealogije. Autor je izložbi: „Gradina na Bosutu“ namenjene za gostovanje u zemljama regiona (2017), muzejske postavke Crkvene riznice Srpskog pravoslavnog arhijerejskog namesništva Šidskog (2016), „Gradina na Bosutu“ u Zavičajnom muzeju u Rumi (2015), „U zaleđu prestonice – Opština Šid u kasnoj antici“ u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid (2012), „Sava Šumanović – lično, porodično, nacionalno“ u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid (sa gostovanjem u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banja Luci i u Domu vojske Srbije u Beogradu) (2012), „Nit koja nas veže" u Muzeju naivne umetnosti „Ilijanum" Šid itd. Autor je 33 monografije i preko 90 radova u serijskim publikacijama. Za svoj rad je nagrađen Višnjićevom nagradom u kategoriji mladih stvaralaca u kulturi za 2010. godinu, Šestodecembarskom Zahvalnicom Opštine Šid (2015), priznanjem gradonačelnika Haife (Izrael) za naučno-istraživački rad o istoriji jevrejskih zajednica u Srbiji (2015) i priznanjem Ministarstva spoljnih poslova Izraela za širenje i unapređivanje srpsko-izraelskog prijateljstva (2016).

16. mart 2024.

0

Poreklo oskarovca Branka Lustiga (Osijek, 1932 – Zagreb, 2019)

Branko Lustig je bio hrvatski producent i glumac jevrejskog porekla. Bio je dvostruki dobitnik nagrade Oskar za filmove Šindlerova lista (1993) i Gladijator (2011), a za iste filmove je dobio i nagradu Zlatni globus. Tokom Drugog svetskog rata bio je interniran u koncentracione logore Aušvic i Bergen-Belzen. U Holokaustu je…

› više informacija

10. jul 2023.

2

O prezimenu Sremac

Zašto je neka porodica dobila prezime Sremac naizgled je lako reći: doselili su se iz Srema i po poreklu su tako prozvani. Ovo bi bilo opšteprimenjivo na sve porodice Sremac da nije nekih specifičnosti određenih porodica.Najstariji novovekovni pomen prezimena Sremac je u austrijskim popisima stanovništva današnje Vojvodine sa kraja 17….

› više informacija

Da li je isto prezime dokaz o srodstvu – ili Da li su svi Krsmanovići na Balkanu rod?

Drugi podnaslov: „Rodoslovna istraživanja Srba moraju da se razlikuju od sredine do sredine” Koliko pogrešan, pa i štetan, može biti amaterski pristup u genealogiji, ili da ne kažemo amaterski nego metodološki neispravan, pokazaćemo na osnovu jedne knjige i jedne porodice. Tokom 2008. godine u Beogradu u izdavaštvu Bratstveničkog udruženja Krsmanovića i…

› više informacija

Da li su isto prezime i ista krsna slava dokaz o srodstvu – ili Da li su svi Slavujevići iz Šida bili rod

Dodaćemo još jedan podnaslov: “Rodoslovna istraživanja Srba razlikuju se od sredine do sredine”Genealogija je nauka koja koristi svoje izvore. Kao i svaka nauka tako i genealogija mora da koristi pouzdane proverene autentične izvore. Neki izvori jesu pouzdani, neki nisu. Najmanje pouzdan izvor je usmeno predanje, a na žalost, ono se…

› više informacija

29. mart 2023.

0

O krsnim slavama u Sremu

Za potrebe publikovanja Šematizma Karlovačke mitropolije planiranog za 1907, Karlovačka konzistorija je poslala krajem 1906. i početkom 1907, cirkularno pismo svim parohijama, u kojem je između ostalog tražila, i da dostave spiskove pravoslavnih porodica sa njihovim krsnim slavama, nadimcima i poreklom, kao i popise potesa u ataru sa mogućim značenjem…

› više informacija

24. februar 2023.

0

Slučaj antisemitizma: Tragedija na jevrejskoj veridbi

Istražujući jevrejske matične knjige za Bačku Palanku, u toku 1882. godine naišli smo na pet uzastopno upisanih nasilnih smrtnih slučajeva. U pitanju su Abraham Štajnbah (star 73), Adolf Kon (56), Moric Švarc (38), Rozalija Volf (26) i Ignac Singer (26). Kod svih je upisan kao datum smrti 7. septembar 1882….

› više informacija

17. februar 2023.

0

O poreklu blaženopočivšeg patrijarha srpskog gospodina Pavla

Uzevši kao polaznu tačku rezultate istraživanja objavljene na portalu Porekla u tekstu Ekskluzivno otkriće Porekla: Patrijarh Pavle je nosio majčino prezime Stojčević. Njegov otac se prezivao Okrajnov uspeli smo da pronađemo dodatne podatke o precima blaženopočivšeg patrijarha srpskog gospodina Pavla i da još jednom potvrdimo napisano u pomenutom članku.Dakle, u…

› više informacija

Stanovništvo Šida prema nacionalnoj i verskoj pripadnosti

Šid je mesto ni tamo, ni `vamo. Do 1815. godine nalazio se na granici Habzburške monarhije i Otomanske imperije, do 1918. godine bio je na granici Austrougarske monarhije i Kneževine Srbije (do 1878. zvanično Otomanske imperije) odnosno Kraljevine Srbije. Od 1992. godine nalazi se na granici Srbije sa Hrvatskom. Šid…

› više informacija

O godišnjici rođenja Perside Šumanović, jedne od najvećih darodavki srpskoj kulturi

Na današnji dan, 21. febrara 1875. gdine u Šidu je rođena Persida Tubić udata Šumanović, majka akademskog slikara Save Šumanovića, jedna od najvećih darodavki srpskoj kulturi.Persida Šumanović (Šid, 1875 – Šid, 1968) potiče iz stare šidske zanatsko-trgovačke porodice. Prezime Tubić u Šidu se prvi put pominje 70-ih godina XVIII veka….

› više informacija

20. februar 2022.

2

Putir Trifuna Isakoviča iz 1753. godine iz crkvene riznice u Šidu

Tokom 2016. godine u Vladičanskom dvoru u Šidu osnovana je Riznica Srpskog pravoslavnog arhijerejskog namesništva šidskog. Riznica je svečano otvorena uz prisustvo mnogobrojnih građana Šida i gostiju sa strane. Tu se negde i završilo šidsko interesovanje za ovog baštinika srpske nacionalne i duhovne istorije. U svakom slučaju ovakav odnos građana…

› više informacija