Poreklo oskarovca Branka Lustiga (Osijek, 1932 – Zagreb, 2019)
Branko Lustig je bio hrvatski producent i glumac jevrejskog porekla. Bio je dvostruki dobitnik nagrade Oskar za filmove Šindlerova lista (1993) i Gladijator (2011), a za iste filmove je dobio i nagradu Zlatni globus. Tokom Drugog svetskog rata bio je interniran u koncentracione logore Aušvic i Bergen-Belzen. U Holokaustu je…
› više informacijaO prezimenu Sremac
Zašto je neka porodica dobila prezime Sremac naizgled je lako reći: doselili su se iz Srema i po poreklu su tako prozvani. Ovo bi bilo opšteprimenjivo na sve porodice Sremac da nije nekih specifičnosti određenih porodica.Najstariji novovekovni pomen prezimena Sremac je u austrijskim popisima stanovništva današnje Vojvodine sa kraja 17….
› više informacijaDa li je isto prezime dokaz o srodstvu – ili Da li su svi Krsmanovići na Balkanu rod?
Drugi podnaslov: „Rodoslovna istraživanja Srba moraju da se razlikuju od sredine do sredine” Koliko pogrešan, pa i štetan, može biti amaterski pristup u genealogiji, ili da ne kažemo amaterski nego metodološki neispravan, pokazaćemo na osnovu jedne knjige i jedne porodice. Tokom 2008. godine u Beogradu u izdavaštvu Bratstveničkog udruženja Krsmanovića i…
› više informacijaDa li su isto prezime i ista krsna slava dokaz o srodstvu – ili Da li su svi Slavujevići iz Šida bili rod
Dodaćemo još jedan podnaslov: “Rodoslovna istraživanja Srba razlikuju se od sredine do sredine”Genealogija je nauka koja koristi svoje izvore. Kao i svaka nauka tako i genealogija mora da koristi pouzdane proverene autentične izvore. Neki izvori jesu pouzdani, neki nisu. Najmanje pouzdan izvor je usmeno predanje, a na žalost, ono se…
› više informacijaO krsnim slavama u Sremu
Za potrebe publikovanja Šematizma Karlovačke mitropolije planiranog za 1907, Karlovačka konzistorija je poslala krajem 1906. i početkom 1907, cirkularno pismo svim parohijama, u kojem je između ostalog tražila, i da dostave spiskove pravoslavnih porodica sa njihovim krsnim slavama, nadimcima i poreklom, kao i popise potesa u ataru sa mogućim značenjem…
› više informacijaSlučaj antisemitizma: Tragedija na jevrejskoj veridbi
Istražujući jevrejske matične knjige za Bačku Palanku, u toku 1882. godine naišli smo na pet uzastopno upisanih nasilnih smrtnih slučajeva. U pitanju su Abraham Štajnbah (star 73), Adolf Kon (56), Moric Švarc (38), Rozalija Volf (26) i Ignac Singer (26). Kod svih je upisan kao datum smrti 7. septembar 1882….
› više informacijaO poreklu blaženopočivšeg patrijarha srpskog gospodina Pavla
Uzevši kao polaznu tačku rezultate istraživanja objavljene na portalu Porekla u tekstu Ekskluzivno otkriće Porekla: Patrijarh Pavle je nosio majčino prezime Stojčević. Njegov otac se prezivao Okrajnov uspeli smo da pronađemo dodatne podatke o precima blaženopočivšeg patrijarha srpskog gospodina Pavla i da još jednom potvrdimo napisano u pomenutom članku.Dakle, u…
› više informacijaStanovništvo Šida prema nacionalnoj i verskoj pripadnosti
Šid je mesto ni tamo, ni `vamo. Do 1815. godine nalazio se na granici Habzburške monarhije i Otomanske imperije, do 1918. godine bio je na granici Austrougarske monarhije i Kneževine Srbije (do 1878. zvanično Otomanske imperije) odnosno Kraljevine Srbije. Od 1992. godine nalazi se na granici Srbije sa Hrvatskom. Šid…
› više informacijaO godišnjici rođenja Perside Šumanović, jedne od najvećih darodavki srpskoj kulturi
Na današnji dan, 21. febrara 1875. gdine u Šidu je rođena Persida Tubić udata Šumanović, majka akademskog slikara Save Šumanovića, jedna od najvećih darodavki srpskoj kulturi.Persida Šumanović (Šid, 1875 – Šid, 1968) potiče iz stare šidske zanatsko-trgovačke porodice. Prezime Tubić u Šidu se prvi put pominje 70-ih godina XVIII veka….
› više informacijaPutir Trifuna Isakoviča iz 1753. godine iz crkvene riznice u Šidu
Tokom 2016. godine u Vladičanskom dvoru u Šidu osnovana je Riznica Srpskog pravoslavnog arhijerejskog namesništva šidskog. Riznica je svečano otvorena uz prisustvo mnogobrojnih građana Šida i gostiju sa strane. Tu se negde i završilo šidsko interesovanje za ovog baštinika srpske nacionalne i duhovne istorije. U svakom slučaju ovakav odnos građana…
› više informacija