Info
Dan kad je nastalo Poreklo i njegovih prvih 10 godina
Ideja da pokrenem portal Poreklo sinula je gotovo niotkuda pre tačno deset godina. Bio je utorak, 3. januar 2012, poslednji neradni dan novogodišnjih praznika. Iz dokolice sam proveravao koji su sve internet domeni nezauzeti i nemalo se iznenadio ustanovivši da je domen poreklo.rs slobodan. Iznenađenje je bilo tim veće jer…
› više informacijaVanhercegovački srpski rodovi obrađeni u knjizi “Genetičko poreklo Srba Stare Hercegovine”
Knjiga “Genetičko poreklo Srba Stare Hercegovine”, koja uskoro izlazi iz štampe, obuhvata analizu ukupno 1.143 testirana pojedinca sa ovog prostora. Reč je o istraživanju oblasti koja je veoma važna i za razumevanje etnogeneze Srba na širokom prostoru od Dalmacije, Like, Korduna, Banije, Bosne i Srbije, Makedonije, Rumunije. Zbog toga su…
› više informacijaNova pošta iz 1938. godine: Prvi objekat u stilu moderne arhitekture u Čačku
PIŠE: Miloš TimotijevićPrvi objekat u stilu moderne arhitekture, Čačak je dobio 1938. godine. Bila je to zgrada nove Pošte, rad arhitekata Jovana Rankovića i Branka Petričića. Projekat je nastao u atelju Ministarstva građevina Kraljevine Jugoslavije.Posle Prvog svetskog rata Pošta u Čačku je smeštena u Kuću Dragovića, u Ulici kneza Miloša….
› više informacijaArhitekta Dragutin Maslać i zgrada Gimnazije u Čačku
PIŠE: Miloš TimotijevićKao i mnoge druge ustanove u Čačku i Gimnazija je osnovana u doba Obrenovića. Iako je Čačak tridesetih godina 19. veka bio jedna od manjih varoši u Srbiji, Obrenovići su ulagali u naselje koje su doživljavali kao deo svog šireg zavičaja, kao i u ljude koji su im…
› više informacijaPrijem Sokola Kraljevine Jugoslavije u FIBA 1936. i prva međunarnodna košarkaška utakmica 1938.
PIŠE: Miloš TimotijevićKošarka je kao američki sport relativno brzo prihvaćena u Evropi, gde se ipak dugo nisu ustali jasna pravila igre. Zapravo sve do 1932.godine može se uglavnom govoriti o američkim košarkaškim pravilima, dok se u ostalom delu sveta ovaj sport razvijao se pod uticajem mnogobrojnih entuzijasta koji nisu imali…
› više informacijaČudotvorna Petka iz Feneka
Iz “Istorije manastira Feneka” (1799.) od V. Rakića znamo da “kladenac celiteljni” u samom manastiru potiče iz drevnih vremena, i da isceljuje one koji sa verom piju i umivaju se njegovom vodom”. Lekoviti bunar je 11. juna 1753. osveštao mitropolit Pavle Nenadović, a poznato je da su fenečku lekovitu vodicu…
› više informacijaOsnovana Zadužbina “Poreklo”
Društvo srpskih rodoslovaca “Poreklo”, na svojoj 17. skupštini održanoj 2. oktobra 2021. godine, donelo je odluku o osnivanju Zadužbine “Poreklo”, čiji je glavni cilj obezbeđivanje sredstava za Dom srpskih rodoslovaca u Beogradu. Procedura osnivanja okončana je 21. oktobra 2021. zvaničnim upisom Zadužbine u Registar zadužbina i fondacija, koji se vodi…
› više informacijaProjekat Nacionalni stadion i neidentifikovano genetičko nasleđe u nekropoli Kaluđerske livade
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana AleksićU našoj javnosti danas oprečni su stavovi po pitanju interesovanja za istorijske vesti, koje nekada temeljno, a nekada šturo pružaju informacije o staništima i grobljima ljudi koji su se rađali, živeli i umirali u nekim davnim ali i ne tako davnim vremenima. Savremeni čovek u…
› više informacijaČetiri školska druga: Vojin Dimitrijević, Dragiša Kašiković, Slobodan Selenić i Aleksandar Ruvarac
Školski izveštaji, koji su se redovno objavljivali u formi pregledne knjižice sa svim važnim podacima o radu škole u jednoj školskoj godini, jedan su od zanimljivijih izvora za rodoslovna istraživanja. Sadrže obilje podataka o ličnostima, nastavnicima i učenicima, o njihovom uspehu ali i neuspehu u školi. Objavljivani su naročito u…
› više informacijaRezervat prirode Obedska bara kod Kupinova – juče, sada, Rio Tinto
Istorijske vesti upućuju da su u Kupinovu, tokom njegove duge i burne prošlosti, boravile razne znamenite ličnosti, između ostalih i pretendenti na austrougarski presto kraljević Rudolf, potom i Franc Ferdinand, ali i srpski kralj Milan Obrenović, kao i Aleksandar Karađorđević. Visoki gosti iz Kraljevskih kuća posećivali su lovište Obedsku baru,…
› više informacija