Info

20. avgust 2020.

1

Objavljena knjiga Milorada Bogdanovića “Timar i timarski rodovi”

Član “Porekla” iz Prijedora Milorad Bogdanović krunisao je dugogodišnji istraživački rad knjigom “Timar i timarski rodovi”. U knjizi je obrađeno 18 naselja i ukupno 999 različitih prezimena. Korištena je obimna građa, prepisi iz crkvenih knjiga i literature, kao i zabeležena predanja o poreklu. Takođe, u knjizi su korišteni i rezultati…

› više informacija

5. jul 2020.

1

PRENOSIMO: Jovica Krtinić za NAŠU HERCEGOVINU o najvećem istraživanju porekla Hercegovaca u poslednjih 100 godina

DNK testiranjem obuhvaćeno preko 800 Hercegovaca i dobijena brojna nova često i iznenađujuća saznanja. Od čuvene studije “Hercegovina” Jevta Dedijera nije bilo većeg istraživačkog poduhvata ove vrstePredsjednik Društva srpskih rodoslovaca “Poreklo” Jovica Krtinić, povodom privođenja kraju Hercegovačkog DNK projekta i skorog izlaska iz štampe knjige o genetičkom porijeklu Hercegovaca govori…

› više informacija

Nevesinjska puška 1875.

To je prva puška od ustankaU glasitu polju Nevesinju,Koja puče za srpsku slobodu.Prva puška i prva pobjeda….Početkom mjeseca jula 2020. godine, navršava se jedan slavni jubilej  – 145 godina, od početka ustanka Srba u Bosni i Hercegovini, protiv Turaka i njhove vlasti, koji je poznat pod imenom Nevesinjska puška iz…

› više informacija

26. jun 2020.

0

NOVO: Knjiga “Pleme Vasojevičko – rečeno i prećutano” u izdanju Porekla

Iz štampe je upravo izašla knjiga prote Miloša Velimirovića “Pleme Vasojevičko”, koju je priredio Rade Brakočević Vukoljevaković, a koja donosi veran transkript rukopisa iz 1901. godine. Podnaslov knjige “rečeno i prećutano” Brakočevićev je osvrt na prethodno izdanje rukopisa iz 2003. godine, u kojem je popisao sva ogrešenja, tj. mesta u…

› više informacija

26. jun 2020.

1

Mondo: Dekodiran Srpski DNK (Video)

Portal Mondo objavio je prilog o Srpskom DNK projektu, pod nazivom “Dekodiran Srpski DNK – proverite da li ste Viking ili Mongol”. Autor priloga Marija Atanasković.

› više informacija

25. jun 2020.

0

Članci naših članova Jovice Krtinića i Branka Todorovića objavljeni u četvrtom tomu Catene mundi

Četvrti, završni tom enciklopedije “Catena mundi”, koji je pre nekoliko dana izašao iz štampe, u obilju vrednih članaka, donosi i dva čiji su autori ujedno i čelni ljudi Društva srpskih rodoslovaca “Poreklo”. Objavljeni su članci Jovice Krtinića Genetika i Srbi: od Karpata pa do Jadrana i Branka Todorovića Srpska srednjovekovna…

› više informacija

Srpski identitet u Dalmaciji tokom mletačke i austrijske vladavine

Ovaj tekst je odgovor na pogrešna i tendeciozna tumačenja kako su u prošlosti postojali samo Vlasi (Morlaci) u Dalmaciji i uopšte na teritoriji Hrvatske, a da su tek u skorijoj prošlosti postali Srbi.Tokom 16. i većeg dijela 17. vijeka, unutrašnjost Dalmacije, naseljena Srbima, nalazila se pod turskom vlašću. Ne postoje…

› više informacija

24. jun 2020.

4

Portal Poreklo u potpuno novom ruhu

Dragi prijatelji,Pred vama je potpuno nova stranica našeg i vašeg portala Poreklo.Na ovaj korak smo se odlučili uvidevši da dosadašnji izgled, preglednost i funkcionalost sajta nisu na odgovarajućem nivou. Takođe, bili smo suočeni i sa čestim tehničkim problemima, a nije bilo malo onih koji su prijavljivali poteškoće u pristupu stranici,…

› više informacija

Koje etničke pripadnosti cy bili mletački mornari „Albanesi“ 1626. godine

Naš istoričar Gligor Stanojević je 1967. godine objavio jedan zanimljiv spisak mletačkih mornara[1] na barkama koje su operisale uz istočnu jadransku obalu i vršile desante na balkansko kopno. Ostali su poznati po uspešnim borbama protiv Turaka i senjskih uskoka. Njihova aktivnost se vezuje za prvu polovinu 17. veka. Spisak je…

› više informacija

Zašto su zabranjeni “Prosjaci i sinovi”

PIŠE: Saradnik portala Poreklo Nebojša MićićPolicijske časove tokom epidemije i uskršnje praznike (2020) iskoristio sam da ponovo odgledam svih 13 epizoda serije “Prosjaci i sinovi” (TV Zagreb, 1972). Serija je svakako najbolje ostvarenje te vrste ikad napravljeno u zagrebačkoj produkciji, a može se ubrojati u najbolja među svim eks-ju produkcijama….

› više informacija