Rezultati pretrage za: Milosavljević
Krnješevci, selo u Sremu (14)
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Aleksić dr SnežanaGraničarske kućne zadruge do razvojačenja granice, bile su temelj vojno-graničarskog poretka. One su bile osnovna ćelija društva i vojno-graničarske privrede. Iako je seljaštvo u provicijalnom delu Srema, još od 1848. počelo da ispoljava težnju ka napuštanju patrijarhalnog modela življenja – zadrugarstva, i osnivanju samostalnih,…
› više informacijaKrnješevci, selo u Sremu (11)
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Aleksić dr SnežanaNaredbom od 8. juna 1871. zapoveđeno je da se ukidanjem vojnog ustrojstva u Vojnoj krajini “prokrči put” faktičkom sjedinjenju Hrvatsko-Slavonskog krajiškog zemljišta sa istoimenim Kraljevinama. Tada je Vojna granica Srema, koju su činile Petrovaradinska pukovnija i vojne opštine Zemun, Karlovci i Petrovaradin, izuzeta iz…
› više informacijaImenoslov jednog državnog preduzeća u Srbiji, deo drugi – prezimena
Nastavljamo sa onomastičkom analizom jednog velikog preduzeća koje, kako je rečeno u prvom delu, ima svoje podružnice na području cele Srbije i veliki broj zaposlenih, pa daje relevantan uzorak za analizu.U analizu su uzeta srbska prezimena, iz razloga navedenih u prvom delu, zaposlenih oba pola. Njihova narodnost u jednom delu…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Šeškovci (Laktaši)
Poreklo stanovništva sela Šeškovci, opština Laktaši. Prema knjizi Živka Vujića „Laktaška Župa – prošlost i sadašnjost“ – izdanje 2013. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela i komunikacije.Selo u opštini Laktaši, udaljeno 17 km sjeveroistočno od opštinskog centra, 25 km od Klašnica i 9 km od magistralnog puta Klašnice—Prnjavor. Teren je…
› više informacijaKrnješevci 1800-1843. godine (odlomak iz rukopisa “Krnješevci, selo u Sremu”)
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Aleksić dr SnežanaRatovi sa Napoleonom nastavljeni su i u 19. veku, istovremeno, u Srbiji je buknuo ustanak. Tokom 1807. godine na snagu je stupio “Temeljni zakon” kojim su regulisani uzajamni odnosi između države i graničara. Prema podatku iz popisa koji je sproveden “1808. godine, u Krnješevcima…
› više informacijaKrnješevci 1792-1799. godine (odlomak iz rukopisa “Krnješevci, selo u Sremu”)
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Aleksić dr SnežanaSa odlaskom graničara u proleće 1792. godine na daleko evropsko ratište, neizvesnost i strepnja uselili su se u svaku graničarsku kuću u Sremu. Tokom jeseni 1792. godine, čitava dva meseca “videlo se svako veče od zapada, malo levo ka Francuskoj, na nebu veliko crvenilo,…
› više informacijaKrnješevci 1768-1772. godine (odlomak iz rukopisa “Krnješevci, selo u Sremu”)
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Aleksić dr SnežanaU 1772. godini Krnješevci su sa Ugrinovcima i Golubincima pod komandom kapetana Milutinovića. Iz regrutacione liste od 4. oktobra 1772. godine saznaje se da je u komandujućem kadru 4 Krnješevčana, a 45 u redovnoj graničarskoj službi. U istoj godini 9 je novoregrutovanih, tako da…
› više informacijaKrnješevci 1768-1771. godine (odlomak iz rukopisa “Krnješevci, selo u Sremu”)
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Aleksić dr SnežanaPorodična prezimena u Sremu su se ustalila tek posle 1768. godine, nakon što je u granicu uveden Kantonski sistem kada je zbog evidentiranja graničarskih porodica, koje su uživale vojničke sesije, sačinjen i katastralni premer i popis zemlje, a uz to i popis vojnosposobnih muškaraca…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Zojić (Prizren)
Poreklo stanovništva sela Zojić, opština Prizren. Prema studiji Milete Bukumirića “Iz Podrime i Prizrenskog podgora”, Onomatološki prilozi V, SANU, Beograd, 1984. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.Položaj i tip sela.Selo se nalazi u dolini pored rečice Topluve, severozapadno od Prizrena, od kojeg je udaljeno oko 15 km. Naselje je zbijenog tipa….
› više informacijaStanovništvo Šida prema nacionalnoj i verskoj pripadnosti
Šid je mesto ni tamo, ni `vamo. Do 1815. godine nalazio se na granici Habzburške monarhije i Otomanske imperije, do 1918. godine bio je na granici Austrougarske monarhije i Kneževine Srbije (do 1878. zvanično Otomanske imperije) odnosno Kraljevine Srbije. Od 1992. godine nalazi se na granici Srbije sa Hrvatskom. Šid…
› više informacija