Lukić

26. avgust 2023.

0

Poreklo prezimena, selo Haljinići (Kakanj)

Poreklo stanovništva naselja Haljinići (u knjizi Aljinići), opština Kakanj. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.Položaj naselja i vode.Od Seoca Aljiniće deli reka Trstivnica; prema ostalim selima nema izrazitih granica, jer su izmešane njive. Samo selo leži na zaravnjenom čelu kose između dva potoka. Kosa se…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Lužnica (Visoko)

Poreklo stanovništva sel Lužnica, opština Visoko. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.Položaj naselja, komunikacije i vode.Lužnica predstavlja blago zatalasano pobrđe sa mnogo bregova i dolova oko polja Lužnice. Naselje je između šume Margite na severu i zapadu, brega Huma na istoku i Grada (čajanskog) na…

› više informacija

Porelo prezimena, selo Zagorice (Visoko)

Poreklo stanovništva sela Zagorice, opština Visoko. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.Položaj naselja i vode.I ovo je naselje u severnoj podgorini Stogića, kao i Grajani. Grajanska Kosa i Suhi Potok dele Zagorice od Grajani na istoku, severnu granicu čini reka Fojnica, a Završki Potok deli…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Zbilje (Visoko)

Poreklo stanovništva sela Zbilje – opština Visoko. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.Položaj naselja, komunikacije i vode.Ispod Vukova reka Fojnica ulazi u jedno kratko usko proširenje, Vareško Polje, koje se ispred varoši Visokog popova sužuje. U tom polju, na desnoj obali Fojnice je naselje Zbilje,…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Čekrčići (Visoko)

Poreklo stanovništva naselja  Čekrčići – Opština Visoko. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.Položaj naselja, komunikacije i vode.Po narodnom shvatanju selo Banjer, koje po upravnoj podeli ide uz Čekrčiće, čini zasebno naselje. Stoga je Banjer s obližnjim Zamilima zasebno opisan, a y ovom opisu Čekrčića obuhvaćena…

› više informacija

Poreklo prezimena, sela Banjer i Zamile (Ilijaš)

Poreklo stanovništva naselja  Banjer i Zamile – opština Visoko. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla MilodanPoložaj naselja, komunikacije i vode.Banjer je između Kose na jugu, Gradine na jugozapadu, Razbojišća na zapadu i Strmca na severu. Kuće su po stranama i terasama. Prema severu i istoku zemljište…

› više informacija

12. februar 2023.

0

Poreklo prezimena, sela Misoča i Hadžići (Ilijaš)

Poreklo stanovništva sela Misoča i Hadžići – opština Ilijaš. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela.Sela ovoga naselja su raspoređena oko rečice Misoče do ispod njenoga izlaska iz dugačke klisure. U upravnom pogledu Misoči spada i već opisano Vlaškovo, ali ga narod smatra zasebnim naseljem,…

› više informacija

30. novembar 2022.

0

Poreklo prezimena, selo Milosavci (Laktaši)

Poreklo stanovništva sela Milosavci, opština Laktaši. Prema knjizi Živka Vujića „Laktaška Župa – prošlost i sadašnjost“, izdanje 2013. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela i komunikacije.Selo u opštini Laktaši, udaljeno sedam km sjeveroistočno od opštinskog centra, 11 km od Klašnica i 2 km od magistralnog puta Klašnice–Prnjavor. Prostire se na…

› više informacija

20. novembar 2022.

0

Poreklo prezimena, selo Devetina (Laktaši)

Poreklo stanovništva sela Devetina, opština Laktaši. Prema knjizi Živka Vujića „Laktaška Župa – prošlost i sadašnjost“ – izdanje 2013. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela i komunikacije.Od opštinskog centra udaljeno 12 km. Proteže se pravcem istok–zapad oko devet i pravcem sjever–jug nepuna dva km na površini od 13,461 km2.Teren je…

› više informacija

10. septembar 2022.

0

Krnješevci 1768-1771. godine (odlomak iz rukopisa “Krnješevci, selo u Sremu”)

PIŠE: Saradnik portala Poreklo Aleksić dr SnežanaPorodična prezimena u Sremu su se ustalila tek posle 1768. godine, nakon što je u granicu uveden Kantonski sistem kada je zbog evidentiranja graničarskih porodica, koje su uživale vojničke sesije, sačinjen i katastralni premer i popis zemlje, a uz to i popis vojnosposobnih muškaraca…

› više informacija