Arhiv
Državni arhiv u Karlovcu (Hrvatska)
Adresa:Ljudevita Šestića 5, 47000 KarlovacKontakti: tel. +385 47 412 366; faks. +385 47 412 362 i-mejl: [email protected]: www.da-ka.hrRadno vreme:Čitaonica radi od ponedeljka do petka od 8.00 do 13.00 časova Građa se izdaje na korišćenje tri dana po odobrenju zahtevaCene usluga:CenovnikPodručje: Obuhvata arhivsku građu za mesta Karlovačke županije (gradovi Karlovac, Duga Resa,…
› više informacijaEparhija dalmatinska 1885. godine (parohije, crkve, broj pravoslavaca po naseljima)
Priredio saradnik portala Poreklo Slobodan Zrnić, prema Šematizmu Eparhije dalmatinske za 1885. godinuPROTOPREZVITERAT ZADARSKI (protoprezviter Kiril Žeželj) – 14930 dušaParohija Zadar (Kiril Žeželj) – 388 dušaZADAR – 367parohijalna crkva Sv. Ilija, s kapelom Sv. Spiridon i kapelom Sv. GeorgijeBIOGRAD – 21kapela Uspenje Bogorodice tutori: Mihail Katurić, Đorđe Obradović, Petar Petranović,…
› više informacijaIstorijski arhiv Beograda
Adresa: Palmira Toljatija 1, 11070 BeogradKontakt telefon: +381 11 2636 336Imejl: [email protected] adresa: https://www.arhiv-beograda.org/rsDigitalni repozitorijum : https://www.digitalni.arhiv-beograda.org/login.php (kartoteka žitelja grada Beograda i Zemuna; Zbirka crkvenih matičnih knjiga)NAPOMENA: Potrebna registracija za digitalni repozitorijum (besplatan pristup)Radno vreme:Čitaonica radi ponedeljak – petak od 07.30 do 16.30 Naručivanje građe se vrši do 15 časova…
› više informacijaSrpske porodice iz Trsta
Na osnovu podataka predstavljenih na izložbi “Kultura Srba u Trstu” 1751-1914, koju je prirdio Arhiv Srbije, objavljujemo genealoške podatke o najznačajnijim srpskim tršćanskim porodicama.RiznićDoselili su se iz Sarajeva u drugoj polovini 18. veka. Prvi zabeleženi Riznići u Trstu bili su braća Damjan, Stefan (1751- 1813), i Jovica (umro 1790), i…
› više informacijaKnićani streljani 21. oktobra 1941. godine u Šumaricama
Povod za streljanje u kragujevačkim Šumaricama bili su nemački gubici u borbi sa zajedničkim četničkim i partizanskim snagama 16.oktobra 1941. godine, na putu Kragujevac — Gornji Milanovac. Nemci su u toj borbi imali gubitke od 10 mrtvih i 26 ranjenih vojnika.Prema odredbi iz naredbe generala Franca Bemea, za jednog ubijenog …
› više informacijaTefter poreskih glava sela Borač iz 1835. godine
1. Milovan Stevanović2. Pavle Todorovićsin Radoje3. Jevto Jezdimirovićsin Ilija4. Mijailo Jezdimirović5. Milovan Janićijević6. Arsenije Nikolić7. Pantelija Petrovićsin Jevđenije8. Pavle Dmitrović9. Đorđe Petrović10. Ilija Markovićbrat Gligorije11. Mato Đorđević12. Marko Janković13. Vučić Milovanovićbrat Đorđe14. Petar Milivojević15. Dimitrije Filipovićsin Sava16. Stevan Dimitrijev17. Jovo Vićentijević18. Vasil Lukićbrat MijailoĐorđe19. Pavle Filipović20. Pavić Kolarević21. Nika Vukićević22….
› više informacijaStanovništvo Knića u XV i XVI veku
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Saša ZarićO stanovništvu Gruže u srednjovekovnom periodu se zna veoma malo. Osnovni razlog za to su oskudni istorijski izvori. Srednjovekovna srpska država nije sprovodila popise stanovništva pa tako za taj period nemamo podatke ni o stanovništvu niti o naseljima. Nakon pada Srbije pod Osmansko carstvo uvodi…
› više informacijaCrkvene knjige sa područja Banije (stanje iz 1905. godine)
U crkvenom smislu, područje Banije bilo je podijeljeno na Kirinsko-glinski i Kostajnički protoprezviterat. Grubo rečeno, prvom je pripadao najveći dio područja Vrginmosta i Gline, dok je drugom pripadao najveći dio područja Dvora, Kostajnice (sa Jasenovcem) i Petrinje.Crkvene knjige na području Banije počinju se ozbiljnije voditi uglavnom od 1777. godine. Nažalost,…
› više informacijaPisanija manastira Mileševe 1863-1897
Digitalna biblioteka portala Poreklo obogaćena je za nov i izuzetno vredan dokument, koji je, u sklopu priprema za obeležavanje 800 godina manastira Mileševe, priredio naš saradnik iz Prijepolja Zoran Malešić. Reč je o elektronskom izdanju Pisanija manastira Mileševe 1863-1897, u kojima su, između ostalog, sabrani podaci o brojnim prezimenima iz…
› više informacijaStanovništvo sela Rume u prvoj polovini XVIII veka
AUTOR: Đorđe Bošković, viši kustos Muzeja u RumiSažetak: Pre nastanka varoši Nove Rume na ovom prostoru je već vekovima unazad postojalo selo Ruma. Posle prelaska pod vlast Hab-sburške monarhije (posle 1718.) započeli su redovni popisi stano-vništva, imovine i prihoda, u cilju ubiranja poreza na teritoriji Srema. U ovom radu je…
› više informacija