Arhiv

5. januar 2021.

2

Žrtve genocida u Drugom svetskom ratu 1941-1945. u naselju Rujnica, opština Cazin (BiH)

Popis žrtava rata od 6. aprila 1941 do 15. maja 1945. godine obavljen je od novembra 1964. do aprila 1965. godine, skoro dve decenije po završetku rata. Savezno izvršno veće, tada vlada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, 10. jula 1964. godine, odlučila je da se načini popis ratnih žrtava 1941-1945. godine….

› više informacija

25. decembar 2020.

0

Spisak đaka kombinovanog puka kod francuskih trupa u Solunu 1915. i 1916. god.

PRIREDIO: Urednik portala Poreklo Branko TodorovićPovodom Prve redovne godišnje skupštine Udruženja „Solunske đačke čete”, održane 6. marta 1932. godine u Beogradu, iz štampe je izašla i mala knjižica Spomenica Solunske đačke čete.Ova vredna spomenica je posvećena formiranju i ratovanju vojnih obveznika–đačke jedinice, koja je 1915. godine ušla u sastav redovne…

› više informacija

8. decembar 2020.

3

Popis pravoslavnih porodica i krsnih slava u Osijeku, Vinkovcima, Vukovaru i Iloku iz 1906. godine

U Arhivu Srpske akademije nauka i umetnosti u Sremskim Karlovcima čuva se nepublikovana građa o parohijama prikupljana u svrhu publikovanja šematizma za 1906. godinu. Ova građa je danas izdvojena i predstavlja dragocen izvor za proučavanje istorije srpskih pravoslavnih porodica na prostoru Srema i Slavonije. U ovoj građi, koju su pisali…

› više informacija

7. decembar 2020.

1

Popisi graničara Šajkaškog bataljona, 1. deo (popis iz 1767)

PIŠE: Jovan BojanićZahvaljujući našem saradniku Pavu I. Baruhu, Društvo srpskih rodoslovaca „Poreklo“ objavljuje prevedene, sistematski obrađene i klasifikovane popise (nem. musterlisten) graničara Šajkaškog bataljona. Obrađeni popisi obuhvataju period od prvog popisa Šajkaškog bataljona, 1767. godine, do popisa iz 1819. godine. U popisima su navedeni ime, prezime, kućni broj, naselje, kompanija…

› više informacija

9. novembar 2020.

3

Ekskluzivno otkriće Porekla: Patrijarh Pavle je nosio majčino prezime Stojčević. Njegov otac se prezivao Okrajnov

Blaženopočivši patrijarh srpski gospodin Pavle i 11 godina posle njegove smrti (preminuo 15. novembra 2009.) živo je prisutan u sećanju i molitvama vernika i poštovalaca. Ovaj skromni, a svojim neprolaznim delom veliki pastir Srpske pravoslavne crkve rođen je 11. septembra 1914. godine. Na krštenju u crkvi Sv. apostola Petra i…

› više informacija

29. oktobar 2020.

3

Zaboravljeni zločin nad jajačkim Srbima u Podmilačju

PIŠE: Jovan BojanićNedugo nakon proglašenja Nezavisne države Hrvatske 10. aprila 1941, novouspostavljena ustaška vlast počinje prve sistematske progone i zločine nad srpskim stanovništvom. Poput ostalih Srba koji su se našli pod ustaškom vlašću, teška sudbina zadesila je i njihove sunarodnike sa područja sreza Jajce. U ovom tekstu biće data kratka…

› više informacija

18. septembar 2020.

5

Vladimir Dedijer kao rodonačelnik teze o Aleksandrovoj, a ne Njegoševoj kapeli na Lovćenu

Ovih dana iznova je aktuelizovana tema o obnovi Njegoševe kapele na Lovćenu, odnosno uklanjanju Meštrovićevog mauzoleja. Iz redova branilaca Mauzoleja, koji pokazuju spremnost da ga i telima štite, najčešće se čuju argumenti koje je, u prilog mauzoleja, a protiv kapele, svojevremeno izneo Vladimir Dedijer, poznat i kao biograf Josipa Broza…

› više informacija

26. avgust 2020.

1

O domovnim protokolima u Sremu

Domovni protokoli (domovnici) su crkvene knjige koje daju uvid u rodbinske veze unutar jedne porodice i to često kroz više generacija. Iz njih se izvlačila statistika poput broja parohijana, broja muških i ženskih osoba, broja bračnih parova, smrtnosti itd. Služili su i kao evidencija krsnih slava, ali i za državne…

› više informacija

23. avgust 2020.

2

O potomstvu srpskog i ruskog general-majora, književnika i istoričara Simeona Piščevića

„Ti si još mlad, pođi za svojom srećom. Bog će ti pomoći. I ljudi iz velikih porodica idu u tuđe zemlje, ne samo od nevolje nego i radi prakse i nauke.”Ovim rečima je oberkapetan Sekula Vitković ohrabrio svog sestrića Simeona Piščevića da napusti Habsburšku monarhiju i preseli se za Rusiju….

› više informacija

22. avgust 2020.

0

Protokoli (matične knjige) Srpske pravoslavne parohije u Šidu

Šid se kao naseljeno mesto prvi put pominje na samom početku 18. veka. Prvi posredan pomen Srpske pravoslavne parohije i škole u Šidu je oko 1700, dok je prvi siguran pomen hrama Prenosa moštiju Sv. oca Nikolaja u Šidu iz 1704. g.U crkvenom inventaru šidskog hrama iz 1756. g. pominju…

› više informacija