Poreklo
O godišnjici rođenja Perside Šumanović, jedne od najvećih darodavki srpskoj kulturi
Na današnji dan, 21. febrara 1875. gdine u Šidu je rođena Persida Tubić udata Šumanović, majka akademskog slikara Save Šumanovića, jedna od najvećih darodavki srpskoj kulturi. Persida Šumanović (Šid, 1875 – Šid, 1968) potiče iz stare šidske zanatsko-trgovačke porodice. Prezime Tubić u Šidu se prvi put pominje 70-ih godina XVIII…
› više informacijaPutir Trifuna Isakoviča iz 1753. godine iz crkvene riznice u Šidu
Tokom 2016. godine u Vladičanskom dvoru u Šidu osnovana je Riznica Srpskog pravoslavnog arhijerejskog namesništva šidskog. Riznica je svečano otvorena uz prisustvo mnogobrojnih građana Šida i gostiju sa strane. Tu se negde i završilo šidsko interesovanje za ovog baštinika srpske nacionalne i duhovne istorije. U svakom slučaju ovakav odnos građana…
› više informacijaPostanak hrama Sv. Nikolaja u Šidu (1704-1804)
Istorija hrama Prenosa moštiju sv. oca Nikolaja u neraskidivoj vezi je sa istorijom samog Šida. Prvo pominjanje Šida i Svetonikolajevskog hrama u istorijskim izvorima je ne samo istovremeno, nego se nalazi u istoj rečenici. Kada je šidski kapetan Neško zapisao: „Sabornik kapetana Neška iz šanca Šida i cerkve svetago čudotvorca…
› više informacijaZavet Srba i Slovaka u Boljevcima 1849. godine
Istorijske vesti svedoče da se tokom 1839/40. godine iz Boljevaca u Provincijal i u Srbiju iselilo 33 porodice, pa je u Boljevcima bilo slobodne zemlje, kuća i ekonomskih zgrada. Podatak ne treba da čudi, naročito ako se u horizontu istorijskih prilika sagledaju činjenice koje kazuju da je u tom trenutku…
› više informacijaNastanak i razvoj škole u Boljevcima 1763-1916.
Istorijska vest iz 1763. godine beleži da je u Boljevcima radila osnovna srpska škola, koja je u godinama koje slede iz nepoznatih razloga prestala sa radom. Naredna vest iz 1781. godine informiše da je tokom vladavine Josipa II otvorena škola u Boljevima. Srpsku narodnu osnovnu školu u 1802. godini pohađalo…
› više informacijaZnameniti Gružani: Jeromonah Jelisej Popović
Jeromonah Jelisej je rođen je kao Mihailo Popović u gružanskom Borču, 16. marta 1908. godine, kao dete siromašnih roditelja. Kako nije imao sredstava za školovanje, istovremeno je, radeći izučavao abadžijski zanat i večernju osnovnu školu. Posle toga je završio srednju trgovačku školu, zatim šestogodišnju bogosloviju. U manastiru Treskavcu kod Prilepa…
› više informacijaPoreklo prezimena Prnjat
Prnjati iz Kruševica kod Herceg Novog su, prema predanju, poreklom od Prnjavora iz Bosne. “Svi su izgledi da su napustili Prnjavor zbog vjere. Naime, u vrijeme tih velikih seoba, vršen je pritisak na stanovništvo, da iz pravoslavne pređu u muhamedansku (muslimansku) vjeru. Oni koji to nijesu željeli da prihvate bili…
› više informacijaSahranjivanje u porti hrama Sv. Nikolaja u Šidu
Običaj sahranjivanja unutar i pored srpsko pravoslavnih crkava u Vojvodini gotovo postaje pravilo tokom 18. i 19. veka. Pravo da budu sahranjene na ovom mestu imale su samo izuzetne ličnosti, sveštenici, osobe zaslužne za gradnju crkve i ostali dobrotvori, kao i ličnosti koje su za života pokazale veliko zalaganje za…
› više informacijaPoreklo prezimena, sela Donja Gata (Bihać)
Poreklo stanovništva sela Donja Gata, opština Bihać. Priredio saradnik portala Poreklo Ilija Šikman. Naselja Srednjeg Pounja[1] Prostor srednjeg Pounja obuhvata 149 naselja. Do kraja 19. veka Bihać je okružna županijska varoš i dve sreske varoši Krupa i Cazin. Dve varošice su u razvoju: Otoka i Velika Kladuša. Izgled varošice sve…
› više informacijaCrkvena ograda u Boljevcima – ktitorstvo Alekse i Stojana Simića
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana Aleksić U današnjem vremenu nemoći nacionalnog bića, moguće je samovoljom pojedinaca porušiti portansko platno kojima su ktitori bili Srpski ustavobranitelji. No da li Srpskom nacionalnom biću savremeni rušitelji mogu porušiti pamćenje na ustavobranitelje? Stojan i Aleksa, sinovi Đorđa i Bisenije Simić, rođeni su u Boljevcima,…
› više informacija


