Poreklo

18. april 2024.

2

Akcijski popust na knjigu „Genetičko poreklo Srba Stare Hercegovine” do 28. aprila 2024.

U toku akcije Y-DNK testiranja povodom Svetskog DNK dana, Društvo srpskih rodoslovaca „Poreklo” uz popust na Y-DNK testiranje, obezbedilo je i popust na knjigu „Genetičko poreklo Srba Stare Hercegovine”.Cena knjige sa popustom iznosi 7.000 dinara, umesto redovne koja iznosi 9.900 dinara, i važiće do kraja akcije 28. aprila 2024. godine.Knjiga…

› više informacija

Narodna predanja o Svetoj kraljici Jeleni Anžujskoj

PRIREDIO: mr Aleksandar Vujović, profesor Cetinjske bogoslovijePriča se, da je kraljica Jelena živjela neko doba u selu Čukovićima u Donjem Ljubotinju (Riječka nahija), na mjestu, koje se zove Ekse. I danas ima tu zidina od kuće, za koju se vjeruje, da je njena bila.Dok je kraljica tu živjela brižljivo je…

› više informacija

Sibinjanin Janko i njegova (genetička) veza sa Srbima

Godina je 1448. i mađarsko-vlaška koalicija koju predvodi Janoš Hunjadi (u našem narodu poznat kao Janko Sibinjanin) kreće ka Kosovu, u pokušaju da porazi Turke Osmanlije i zaustavi njihov dalji prodor na Balkan.Despot Đurađ Branković, koji je zajedno sa Hunjadijem 1443. godine izvojevao nekoliko velikih pobeda protiv Osmanlija (Bitka kod…

› više informacija

2. april 2024.

0

Poreklo i životopis Sv. Nedeljka (Streličića) Rakovičkog

POREKLO STRELIČIĆA Prvo pojavljivanje prezimena Streličića nalazimo u knjizi Atanasija Uroševića „Kosovo“, koji je vršio popis seoskih domaćinstva na Kosovu od 1936. do 1938. godine. Zabeležio je da su se u selu Drvare kod Vučitrna, odmah nakon završetka Drugog balkanskog rata 1914. godine naselili Streličići i Maslovarići.Urošević deli naseljenike (primedba autora-pogrešno)…

› više informacija

2. april 2024.

1

Poreklo prezimena Streličić

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’STRELICE – STRELIČIĆ(u Pasjem Nuglu)Vode porijeklo od bratstva Tomovića iz Golije, odakle Mališa Tomović, oko 1820. godine, uskoči u selo Ljevišta, u Gornju Moraču, gdje se nastanio. Mališa je bio dobar…

› više informacija

2. april 2024.

0

Objavljena knjiga “Sveti Nedeljko Rakovički iz Drvara kod Vučitrna”

U izdanju Kulturno-prosvetne zajednice i u okviru Biblioteke “Hronike sela – Posebna izdanja”, br. 164/2023, izašla je nova knjiga autora Branka R. Radeča “Sveti Nedeljko Rakovički iz Drvara kod Vučitrna”.Kao autor nekoliko monografija iz svog zavičaja, Drvara i drugih podčičavičkih sela kod Vučitrna na Kosovu i Metohiji, autor ovu knjigu posvećuje…

› više informacija

30. mart 2024.

0

Srpska bosanska narodna skupština i vlada, proglašena 1877. godine u Tiškovcu

Događaj iz Bosansko-hercegovačkog ustanka (Nevesinjska puška), objavljen u “Narodnom listu” iz Zadra, 24. oktobra 1877. godine.U slavu svete i nerazd‌jeljive Trojice, Boga otca, Sina i Duha svjatoga. Mi podpisani predstavnici i punomoćnici naroda bosanskog, punomoćnici i četovođe sviju naših ustaških četa, izkupivši se danas ovde po želji našeg bosanskog naroda…

› više informacija

24. mart 2024.

0

Prepis matične knjige krštenih iz 1856. godine za Tomingaj (Gračac, Lika)

Objavljujemo prepis crkvene matične knjige krštenih hrama Uspenja presvete Bogorodice u Deringaju za godinu 1856. godinu (za parohiju Gornji Gračac), koje je vodio tadašnji paroh ovog hrama Filip Dobrić.U matičnoj knjizi paroha Filipa Dobrića preovlađuju upisi rođenja i krštenja za novorođene iz sela Tomingaj. Od ukupno 68 upisa u toku…

› više informacija

23. mart 2024.

2

Srbi iz Bukovice u Dalmaciji 1912. godine šalju pomoć Crvenom krstu Srbije

Članak “Narodnog lista” iz Zadra, izašao 8. februara 1913. godine (novac je prikupljen u novembru prethodne godine).Ugledno predsjedništvo društva Srpskog Crvenog Krsta, Beograd. Ovomjestni odbor za sabiranje prinosa za društvo Crvenog Krsta u obćini Obrovačkoj slobodan je upraviti tom uglednom predsjedništvu sredstvom poštanske doznake K 1212:40, moleći da se udostojite…

› više informacija

16. mart 2024.

0

Poreklo oskarovca Branka Lustiga (Osijek, 1932 – Zagreb, 2019)

Branko Lustig je bio hrvatski producent i glumac jevrejskog porekla. Bio je dvostruki dobitnik nagrade Oskar za filmove Šindlerova lista (1993) i Gladijator (2011), a za iste filmove je dobio i nagradu Zlatni globus. Tokom Drugog svetskog rata bio je interniran u koncentracione logore Aušvic i Bergen-Belzen. U Holokaustu je…

› više informacija