Poreklo
Poreklo prezimena naselja Skorobište (Prizren)
Poreklo prezimena naselja Skorobište, opština Prizren. Prema studiji Milenka S. Filipovića “Različita etnološka građa sa Kosova i Metohije” iz 1967. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan. Osnovne napomene. Svi stanovnici su muslimanski Srbi i govore srpskim jezikom, iako rodovi u selu nose prezimena po arbanaškim fisovima. Po predanju, prvi se y…
› više informacijaKupinovo (prvi deo)
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana Aleksić Malo je mesta koja se, poput Kupinova, mogu pohvaliti ne samo kontinuitetom svog postojanja, već ulogom koje je ovo mesto, tokom duge i burne povesti, zauzimalo u raznim događanjima, koja su ostavila trajni pečat u nacionalnim i izvan nacionalnih okvira. Iako se u izvorima…
› više informacijaPredstavljanje knjige “Genetičko poreklo Srba Stare Hercegovine” u Novom Sadu (sreda, 29.06.2022. u Arhivu Vojvodine)
Dragi prijatelji, Pozivamo Vas da prisustvujete predstavljanju knjige “Genetičko poreklo Srba Stare Hercegovine”, koje će se održati u sredu, 29. juna 2022, u letnjem amfiteatru Arhiva Vojvodine u Novom Sadu, s početkom od 20.00 časova. Knjigu će predstaviti recenzent Borisav Čeliković, istoričar i urednik edicije “Koreni” u izdanju u Službenog…
› više informacijaOdlomak iz vojne istorije Krnješevaca, sela u Sremu
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana Aleksić Krnješevci, selo u Sremu, u sastavu Vojne granice nalazili su se od 1767. do njenog ukidanja 1871. godine. Nakon razvojačenja Vojne granice i inkorporacije u civilno društvo, Krnješevci su se obreli u Zemunskom kotaru. Vojna obaveza koja je u Ugarskoj uvedena 1868. godine, po…
› više informacijaPoreklo prezimena Sjekloća
Bratstvo Sjekloća potiče od Sava, drugog sina Vuka Raslapčevića. Ima ih u Dobrskom Selu 25 domova (osim toga u Dobrskoj Župi 4 kuće), a dele se na dve grane: “Gornju Kuću” i “Donju Kuću” (kaže se za neku porodicu da je “od Gornje Kuće” ili “od Donje Kuće”), a svaka…
› više informacijaPoreklo prezimena Gojnić
Prezime Gojnić prisutno je u Crmnici, u Staroj Crnoj Gori, u selu Donji Brčeli. Potiču od starosedelačkog bratstva Ranci. Slave Đurđevdan. O postanku prezimena Gojnić zabilježio je predanje Ilija Hajduković krajem prošloga ili početkom ovoga vijeka. Stari je — kaže — bio običaj da se svake godine nosi pet vjedara…
› više informacijaPoreklo prezimena Perduv
Prezime Perduv prisutno je u glamočkom kraju. Matica im je u Perdu(h)ovom Selu, a ima ih (ili ih je bilo) i u Rudićama, Glavicama, Vranješevcima i Glamoču. Krsna slava Perduva je Markovdan. U Perduovom Selu pored Perduva žive i Smiljanići, koji potiču od Perduva. Perduhovo selo je nekad bilo veoma…
› više informacijaPredstavljanje knjige “Genetičko poreklo Srba Stare Hercegovine” u Beogradu, 16. juna 2022. godine
Poštovani prijatelji, Pozivamo Vas da u četvrtak, 16. juna 2022. godine dođete na predstavljanje knjige “Genetičko poreklo Srba Stare Hercegovine”, koje će se održati u amfiteatru A (prizemlje) Mašinskog fakulteta u Beogradu (Kraljice Marije 16) s početkom u 19.00 časova. O knjizi će govoriti: Borisav Čeliković, recenzent Siniša Jerković, urednik…
› više informacijaStanovništvo Šida prema nacionalnoj i verskoj pripadnosti
Šid je mesto ni tamo, ni `vamo. Do 1815. godine nalazio se na granici Habzburške monarhije i Otomanske imperije, do 1918. godine bio je na granici Austrougarske monarhije i Kneževine Srbije (do 1878. zvanično Otomanske imperije) odnosno Kraljevine Srbije. Od 1992. godine nalazi se na granici Srbije sa Hrvatskom. Šid…
› više informacijaO nekim neobičnim prezimenima kod Srba (13. deo)
BOKA I PRIMORJE (4) BUDVA MAINA U svom radu o pomenima crnogorskih plemena u kotorskim dokumentima, Kovijanić[1] za najraniji pomen Maina, i to kao prezimena Mahinić, uzima 1334. godinu (Elgigna[2] Machinich), dok se 1431. godine pominje i selo Mahine (Radonja iz Mahina – Radogna de Machina). Međutim, izgleda da je naziv…
› više informacija


