Rezultati pretrage za: Milićević

Toponimija Beograda (6)

VRAČAR   Na gornjoj mapi, iako nije detaljna i nema boje, lako se mogu uočiti dva veća šrafirana područja na jug od Beograda, i vodotok koji teče pravcem istok – zapad između njih. To su dva od tri (uz Torlak) najveća beogradska brda – Vračarsko brdo i Topčidersko brdo, i Mokroluški potok…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Boturići (Bijelo Polje)

Poreklo stanovništva sela Boturići (po knjizi Boturiće), opština Bijelo Polje – Crna Gora. Prema knjizi Milisava V. Lutovca „Bihor i Korita“, izdanje Beograd 1967. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela i komunikacije.Naselje na mestu gde Boturićki potok utiče u Bistricu. Tu se steklo nekoliko povoljnih uslova: plodno zemljšcte pored Bistrice…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Pobretići (Bijelo Polje)

Poreklo stanovništva sela Pobretići (po knjizi Pobretiće), opština Bijelo Polje – Crna Gora. Prema knjizi Milisava V. Lutovca „Bihor i Korita“, izdanje Beograd 1967. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela.Na padinama plećatog bila koje se postepeno spušta do korita Bistrice. Strana je raščlanjena manjim vodotocima. Između njih, na zaravnima, nalaze…

› više informacija

Toponimija Beograda (5)

BEOGRADSKO PODUNAVLJE (DEO DRUGI) O nekoliko iščezlih sela sa ovog dela beogradske okoline: Ošljan (ili Ošljane) je nekada bilo selo negde između Velikog Sela i Vinče. 1528. godine navodi se kao selište (mezra), a u defterima iz 1530, 1536. i 1560. kao naseljeno mesto (u poslednja dva deftera, kao – Oršljan). Što,…

› više informacija

Dopunsko testiranje Hercegovaca (spisak traženih rodova)

Društvo srpskih rodoslovaca “Poreklo” u saradnji sa Biološkim fakultetom Univerziteta u Beogradu započelo je 2017. godine opsežno istraživanje etnogeneze srpskog stanovištva sa pordučja Stare Hercegovine. Dosad je testirano preko 400 kandidata, a kako bismo pokrili što veću teritoriju i testirali nesrodne pojedince, bilo bi poželjno da nam se jave kandidati…

› više informacija

Toponimija Beograda (2)

 JUŽNA PREDGRAĐA BEOGRADA (DEO DRUGI) Govoreći o Topčideru, ne može se ne pomenuti Topčidersko brdo, danas jedan od najlepših (ako ne i najlepši) krajeva u Beogradu. Danas je ovo lepo uređen kvart sa obiljem zelenila, lepim i raskošnim porodičnim kućama najbogatijih Beograđana, čistim ulicama, otmenim restoranima. Sve do 20. veka, veći…

› više informacija

Toponimija Beograda (1)

Pisanje na ovu temu počelo je spontano na Forumu stranice Društva srpskih rodoslovaca „Poreklo“, a onda, s obzirom na priličnu količinu građe onde navedenu, zaključio sam da se od toga može napraviti pristojan članak.S obzirom na dužinu, članak će biti objavljen u nekoliko nastavaka, podeljenih prema geografskim oblastima Beograda i…

› više informacija

19. mart 2019.

0

Poreklo prezimena Kebeljić

U knjizi “Hercegovačka prezimena” Rista Milićevića o Kebeljićima stoji sledeće (str. 412):Kebeljić (p), u Mostaćima kod Trebinja i u Trebinju. Stara su trgovačka trebinjska porodica. Između Prvog i Drugog svjetskog rata poznati trgovci u Trebinju bili su: Pero (vidi sliku), Risto, Stevo i Mihailo Kebeljić. Polovinom XIX vijeka pominje se,…

› više informacija

19. februar 2019.

6

Poreklo stanovništva Župe Nikšićke

Župa Nikšićka, ranije samo Župa, je oblast na desetak kilometara na jugoistok od današnjeg grada Nikšića. U geografskom smislu, Župa je kotlina nastala usecanjem reke Gračanice, čime je stvorena plodna zaravan, nadmorske visine između 700 i 850 metara. Usled rečnog nanosa, dovoljne količine kvalitetne vode i zaštićenosti od jačih klimatskih…

› više informacija

1. decembar 2018.

0

Poreklo prezimena, selo Osaonica (Trstenik)

Poreklo stanovništva naselja Osaonica, opština Trstenik – Rasinski okrug. Prema knjizi Momčila R. Todosijevića „Podgočka naselja trsteničkog kraja“, izdanje Beograd 2008. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj naselja.Osaonica je prigradsko naselje spojeno sa Trstenikom. Nalazi se jugozapadno od Trstenika, na visini (175-260m), razbijenoj terasi iznad desne aluvijalne ravni Zapadne Morave i…

› više informacija