Poreklo

18. april 2024.

8

Popust na knjigu „Genetičko poreklo Srba Stare Hercegovine”

Društvo srpskih rodoslovaca „Poreklo” obezbedilo je popust na knjigu „Genetičko poreklo Srba Stare Hercegovine”. Cena knjige sa popustom iznosi 7.000 dinara, umesto redovne koja iznosi 9.900 dinara, i važiće do kraja juna 2026. godine. Knjiga “Genetičko poreklo Srba Stare Hercegovine” plod je šestogodišnjeg zajedničkog istraživačkog poduhvata Društva srpskih rodoslovaca “Poreklo”…

› više informacija

Narodna predanja o Svetoj kraljici Jeleni Anžujskoj

PRIREDIO: mr Aleksandar Vujović, profesor Cetinjske bogoslovije Priča se, da je kraljica Jelena živjela neko doba u selu Čukovićima u Donjem Ljubotinju (Riječka nahija), na mjestu, koje se zove Ekse. I danas ima tu zidina od kuće, za koju se vjeruje, da je njena bila. Dok je kraljica tu živjela…

› više informacija

Sibinjanin Janko i njegova (genetička) veza sa Srbima

Godina je 1448. i mađarsko-vlaška koalicija koju predvodi Janoš Hunjadi (u našem narodu poznat kao Janko Sibinjanin) kreće ka Kosovu, u pokušaju da porazi Turke Osmanlije i zaustavi njihov dalji prodor na Balkan. Despot Đurađ Branković, koji je zajedno sa Hunjadijem 1443. godine izvojevao nekoliko velikih pobeda protiv Osmanlija (Bitka…

› više informacija

2. april 2024.

0

Poreklo i životopis Sv. Nedeljka (Streličića) Rakovičkog

POREKLO STRELIČIĆA  Prvo pojavljivanje prezimena Streličića nalazimo u knjizi Atanasija Uroševića „Kosovo“, koji je vršio popis seoskih domaćinstva na Kosovu od 1936. do 1938. godine. Zabeležio je da su se u selu Drvare kod Vučitrna, odmah nakon završetka Drugog balkanskog rata 1914. godine naselili Streličići i Maslovarići. Urošević deli naseljenike…

› više informacija

2. april 2024.

1

Poreklo prezimena Streličić

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’ STRELICE – STRELIČIĆ (u Pasjem Nuglu) Vode porijeklo od bratstva Tomovića iz Golije, odakle Mališa Tomović, oko 1820. godine, uskoči u selo Ljevišta, u Gornju Moraču, gdje se nastanio. Mališa…

› više informacija

2. april 2024.

0

Objavljena knjiga “Sveti Nedeljko Rakovički iz Drvara kod Vučitrna”

U izdanju Kulturno-prosvetne zajednice i u okviru Biblioteke “Hronike sela – Posebna izdanja”, br. 164/2023, izašla je nova knjiga autora Branka R. Radeča “Sveti Nedeljko Rakovički iz Drvara kod Vučitrna”. Kao autor nekoliko monografija iz svog zavičaja, Drvara i drugih podčičavičkih sela kod Vučitrna na Kosovu i Metohiji, autor ovu knjigu…

› više informacija

30. mart 2024.

0

Srpska bosanska narodna skupština i vlada, proglašena 1877. godine u Tiškovcu

Događaj iz Bosansko-hercegovačkog ustanka (Nevesinjska puška), objavljen u “Narodnom listu” iz Zadra, 24. oktobra 1877. godine. U slavu svete i nerazd‌jeljive Trojice, Boga otca, Sina i Duha svjatoga. Mi podpisani predstavnici i punomoćnici naroda bosanskog, punomoćnici i četovođe sviju naših ustaških četa, izkupivši se danas ovde po želji našeg bosanskog…

› više informacija

24. mart 2024.

0

Prepis matične knjige krštenih iz 1856. godine za Tomingaj (Gračac, Lika)

Objavljujemo prepis crkvene matične knjige krštenih hrama Uspenja presvete Bogorodice u Deringaju za godinu 1856. godinu (za parohiju Gornji Gračac), koje je vodio tadašnji paroh ovog hrama Filip Dobrić. U matičnoj knjizi paroha Filipa Dobrića preovlađuju upisi rođenja i krštenja za novorođene iz sela Tomingaj. Od ukupno 68 upisa u…

› više informacija

23. mart 2024.

2

Srbi iz Bukovice u Dalmaciji 1912. godine šalju pomoć Crvenom krstu Srbije

Članak “Narodnog lista” iz Zadra, izašao 8. februara 1913. godine (novac je prikupljen u novembru prethodne godine). Ugledno predsjedništvo društva Srpskog Crvenog Krsta, Beograd. Ovomjestni odbor za sabiranje prinosa za društvo Crvenog Krsta u obćini Obrovačkoj slobodan je upraviti tom uglednom predsjedništvu sredstvom poštanske doznake K 1212:40, moleći da se…

› više informacija

16. mart 2024.

2

Poreklo oskarovca Branka Lustiga (Osijek, 1932 – Zagreb, 2019)

Branko Lustig je bio hrvatski producent i glumac jevrejskog porekla. Bio je dvostruki dobitnik nagrade Oskar za filmove Šindlerova lista (1993) i Gladijator (2011), a za iste filmove je dobio i nagradu Zlatni globus. Tokom Drugog svetskog rata bio je interniran u koncentracione logore Aušvic i Bergen-Belzen. U Holokaustu je…

› više informacija