Nastanak i razvoj škole u Boljevcima 1763-1916.
Istorijska vest iz 1763. godine beleži da je u Boljevcima radila osnovna srpska škola, koja je u godinama koje slede iz nepoznatih razloga prestala sa radom. Naredna vest iz 1781. godine informiše da je tokom vladavine Josipa II otvorena škola u Boljevima. Srpsku narodnu osnovnu školu u 1802. godini pohađalo…
› više informacijaCrkvena ograda u Boljevcima – ktitorstvo Alekse i Stojana Simića
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana AleksićU današnjem vremenu nemoći nacionalnog bića, moguće je samovoljom pojedinaca porušiti portansko platno kojima su ktitori bili Srpski ustavobranitelji. No da li Srpskom nacionalnom biću savremeni rušitelji mogu porušiti pamćenje na ustavobranitelje?Stojan i Aleksa, sinovi Đorđa i Bisenije Simić, rođeni su u Boljevcima, iz kojih…
› više informacijaZadruga za isušenje jugoistočnog Srema
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana AleksićKapitalnom investicijom izgradnje savskog odbrambenog nasipa zaštićena je od izlivanja reke Save značajna površina zemljišta u jugoistočnom Sremu. Uporedo sa izgradnjom kanalske mreže, brojna močvarna i ritska područja iz kategorije neplodnog pretvorena su u zirantno zemljište. Osim u reljefu Srema, u periodu 1902-1912. nastupile su…
› više informacijaProta Pavle Stamatović
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana AleksićU molitvenom sećanju na blagorodnog protu Pavla Stamatovića, i ove 2022. godine uskliknimo s ljubavlju Svetitelju Savi!Pavle Stamatović je rođen 11. aprila 1805. godine u Vojnoj granici u Jakovu nedaleko od Zemuna u Sremu. Porodica Stamatović je u popisu ”Za oružje sposobnog ljudstva Jakova 1848….
› više informacijaPrikaz knjige “Od hana do hotela : Zemunsko ugostiteljstvo” autora Nikole Ilića Bate
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana AleksićIstraživanje razvitka zemunskog ugostiteljstva koje je tokom 90-ih godina HH veka sproveo Nikola Ilić – Bata, pretočeno je u knjigu naslova ”Od hana do hotela : Zemunsko ugostiteljstvo”. Knjiga je publikovana 2021. godine pod pokroviteljstvom Gradske opštine Zemun, a u ulozi izdavača obeo se ”Klub…
› više informacijaČudotvorna Petka iz Feneka
Iz “Istorije manastira Feneka” (1799.) od V. Rakića znamo da “kladenac celiteljni” u samom manastiru potiče iz drevnih vremena, i da isceljuje one koji sa verom piju i umivaju se njegovom vodom”. Lekoviti bunar je 11. juna 1753. osveštao mitropolit Pavle Nenadović, a poznato je da su fenečku lekovitu vodicu…
› više informacijaProjekat Nacionalni stadion i neidentifikovano genetičko nasleđe u nekropoli Kaluđerske livade
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana AleksićU našoj javnosti danas oprečni su stavovi po pitanju interesovanja za istorijske vesti, koje nekada temeljno, a nekada šturo pružaju informacije o staništima i grobljima ljudi koji su se rađali, živeli i umirali u nekim davnim ali i ne tako davnim vremenima. Savremeni čovek u…
› više informacijaSlovo o porodici Radičević iz Boljevaca
Boljevačku porodicu Radičević pronalazimo u Popisu Eparhije sremske, sačinjenom u Neradinu 25. oktobra 1756. godine, gde se kao katanski lajtnant pominje Boško Radičev. Sledeći koji se pominje u popisima je Gligorije Radičević, od oca Jefte, kao tutor boljevačke crkve od 1802. do 1805. godine.Gligorije Radičević oženjen je Anom. Imali su …
› više informacijaRezervat prirode Obedska bara kod Kupinova – juče, sada, Rio Tinto
Istorijske vesti upućuju da su u Kupinovu, tokom njegove duge i burne prošlosti, boravile razne znamenite ličnosti, između ostalih i pretendenti na austrougarski presto kraljević Rudolf, potom i Franc Ferdinand, ali i srpski kralj Milan Obrenović, kao i Aleksandar Karađorđević. Visoki gosti iz Kraljevskih kuća posećivali su lovište Obedsku baru,…
› više informacijaNacionalna struktura ratnih žrtava istorijskog Sreza Zemun
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana AleksićBeograd, 15.07.2021.Na osnovu objavljenih podataka popisa stanovništva u vremenskom rasponu od 1890. do 1953. godine, moguće je pratiti kretanje broja stanovnika u granicama istorijskog Kotara, potom Sreza Zemun. Drastični pad broja stanovnika uočava se nakon Velikog rata, a fenomen demografskog pada zvanične institucije kao i…
› više informacija