Rezultati pretrage za: Katić

Spisak krsnih slava u selu Šašinci (Sremska Mitrovica) 1906. godine

Šašinci su prvi put zabeleženi 1477. godine. Od 1718. godine deo su Mitrovačkog vlastelinstva, a od 1745. godine prelaze u Vojnu krajinu. Hram sazidan u vizantijskom stilu 1769-1772. godine posvećen je Silasku Sv. Duha na apostole.Tokom 1900. godine u selu je bilo 353 kuće sa sa 2146 stanovnika. Od tog…

› više informacija

6. maj 2021.

5

O nekim neobičnim prezimenima kod Srba (8. deo)

DURMITOR – DROBNJAKDurmitor je još jedan rasadnik neobičnih imena i prezimena. U jednom od ranijih članaka, prilikom obrade prezimena Leovac[1], navedeno je koliko neobičnih prezimena nalazimo kako u drobnjačkom predanju i rodoslovima, tako i u ranim osmanskim defterima. Pitanje je može li se to povezati sa davnijim poreklom Drobnjaka, koje…

› više informacija

Banijski rodovi iz Obljaja kod Gline

ObljajPrema popisu iz 1991. godine, područje Obljaja pripadalo je opštini Glina i bilo je podeljeno na dva sela – Veliki Obljaj i Mali Obljaj. U pomenutim selima živelo je ukupno 620 stanovnika (Veliki Obljaj – 399, Mali Obljaj – 221), od čega 611 Srba. Stariji rodovi u Obljaju kod GlineBaždar, Srbi,…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Cerova (Arilje)

Poreklo stanovništva sela Cerova, opština Arilje. Istraživanje Petronija Dželebdžića objavljeno u knjizi Joviše Slavkovića „Stanovništvo Dragačeva od polovine XV do druge decenije XXI veka“, drugo dopunjeno izdanje. Priredio saradnik portala Poreklo Luka Jelić.Stanovništvo Dragačeva proučavalo je nekoliko zavičajnih hroničara. Najznačajnija istraživanja ove oblasti – Donjeg Dragačeva (23 naselja) i Gornjeg…

› više informacija

22. februar 2021.

8

Prezimena Srba iz srpskih pravoslavnih matičnih knjiga grada Pančeva tokom 18.veka (1782-1800)

Podatke o najstarijim prezimenima Srba, uz ostale etnose pravoslavne veroispovesti zabeležene u gradu Pančevu tokom 18.veka, prema pravoslavnim Protokolima priredio saradnik Porekla, Saša Pančevački.Podaci o prezimenima nalaze se u najstarijim matičnim knjigama/Protokolima crkve Preobraženja Gospodnjeg  u Pančevu. Za prikupljanje prezimena korišćene su beleške terenskih istraživaanj dr Jovana Erdeljanovića, tokom 20-tih…

› više informacija

26. januar 2021.

7

O nekim neobičnim prezimenima kod Srba (6. deo)

ZATARJE, DONJE POLIMLJE I STARI VLAH (6)FURTULAFurtule su ogranak Moračana Bogićevaca, i to velikog i razgranatog bratstva Medenica, Neki ogranci Medenica su se iz Morače iselili u Rovca, a tokom 19. veka u mojkovački kraj – Polja i Dobrilovinu[1]. Od Medenica su i Jaćimići i Dožići u Morači i Rovcima,…

› više informacija

14. januar 2021.

4

Tarski Nikšići od sredine XV do kraja XVII veka

AUTOR: Miloš O. MiletićJedno od mnogih plemena koja se javljaju u istorijskim izvorima i čiji kontinuitet se može pratiti u jednom dužem istorijskom periodu su i Tarski Nikšići, koji se u nekim izvorima spominju i kao Limski Nikšići, Nikšići na Tari ili samo Nikšići. Oni se prvi put javljaju u…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Berkasovo (Šid)

Berkasovo je prvi put zabeleženo 1330. godine. Zabeleženo je kao grad 1482. godine. Jedno vreme je pripadalo despotima iz porodice Branković. Prva crkva posvećena Sv. Petru i Pavlu sagrađena je 1711. godine, a osvećena je naredne godine od strane episkopa plaščanskog Danila Ljubotina. Godine 1716. Srbi graničari iz Vukovara dobili…

› više informacija

10. novembar 2020.

2

O nekim neobičnim prezimenima kod Srba (4. deo)

ZATARJE, DONJE POLIMLJE I STARI VLAH (4)RONČEVIĆRončevići su u Zatarje došli iz Banjana oko 1720. godine. Prema porodičnom predanju, u Banjanima su bili dosta imućni. Zbog nasilja koje im je činio neki tamošnji aga, oni ga ubiju i pobegnu u Pivu, zatim na Durmitor, i konačno pređu Taru i nastane…

› više informacija

O nekim neobičnim prezimenima kod Srba (2. deo)

ZATARJE, DONJE POLIMLJE I STARI VLAH (2. deo) ČABARKAPAČabarkape su rod sa oprečnim predanjima o poreklu. Jedno kaže da je starina Čabarkapa u Vranešu, kraju između Tare i Lima, sa maticom u Bistrici kod Bijelog Polja[1]. Drugo predanje kao matično područje Čabarkapa navodi oblast između Kolašina i Mojkovca. Sudeći prema pravcima…

› više informacija