Poreklo
Poreklo prezimena Milovuković
Milovukovići su Srbi iz Slavonije. Krsna slava je Sveti Jovan. Prema popisu iz 1948. najbrojniji su bili u naselju Suha Mlaka. Na popisu iz 1736. godine, u Suhoj Mlaci je dokumentovan Stojić Milovuković, u Latinovcu Vukašin i Milivoj, u Šumeđi Milivoj, u Bjeliševcu Stanislav i u Tenji Maksim Milovuković.
› više informacijaPoreklo prezimena Dovragović
PIŠE: Aleksandar Dovragović Prvo ime za Mačvu bilo je Močva (močvara), tek kasnije kada je pretvorena u ravnicu Mačva je dobila današnje ime. Nadmorska visina Mačve je između 78 i 90 m. Po administrativno-teritorijalnoj podeli Mačva ima 35 naselja koje pripadaju opštinama: Šabac (14), Bogatić (14) i Sremska Mitrovica (7). Po terenskim istraživanjima porekla stanovništva, koja su obavljana od…
› više informacijaZadruga za isušenje jugoistočnog Srema
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana Aleksić Kapitalnom investicijom izgradnje savskog odbrambenog nasipa zaštićena je od izlivanja reke Save značajna površina zemljišta u jugoistočnom Sremu. Uporedo sa izgradnjom kanalske mreže, brojna močvarna i ritska područja iz kategorije neplodnog pretvorena su u zirantno zemljište. Osim u reljefu Srema, u periodu 1902-1912. nastupile…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Blatuša (Vrgin Most)
Poreklo stanovništva sela Blatuša, opština Vrgin Most. Prema popisu stanovništva NR Hrvatske iz 1948. godine. Bekić, 1 kuća, 5 članova domaćinstva Bojanjac, 5 kuća, 17 članova domaćinstava Brković, 1 član domaćinstva Vukičević, 2 kuće, 11 članova domaćinstava Gubić, 1 kuća, 6 članova domaćinstva Gvozdić, 10 kuća, 50 članova domaćinstava Dobrić,…
› više informacijaPoreklo Jakova Gerčića (Šid, 1788 – Sremski Karlovci, 1851), profesora i direktora Karlovačke gimnazije
Jakov Gerčić (Šid, 10. novembar 1788 – Sremski Karlovci, 2. septembar 1851) bio je istoričar, profesor i prvi Srbin direktor Karlovačke gimnazije. Prezime Gerčić se veoma brzo u Šidu promenilo u Grčić tako da porodica i danas nosi taj oblik prezimena. Prezime G(e)rčić spada u red najranije zabeleženih prezimena u…
› više informacijaDomazeti u kući – domazeti na groblju
Porodica Dragin spada u najstarije šidske porodice. Prezime se pominje u najstarijem popisu Šida 1722. godine. Na viši društveni nivo porodicu su uzdigli Đorđe i Lazar Dragin. Zanimljiv je jedan dokument o usvajanju Jovana Krsmanovića od strane Đorđa Dragina 1782. godine. Đorđe je zbog velike smrtnosti svoje dece pomislio da…
› više informacijaPoreklo prezimena Skvarica
Savo Skvarica (u narodu i starijim zapisima i Škvarica) iz Sparožića u Površi trebinjskoj, naselio se poslije Prvog svjetskog rata na ženištvo kod Mandića u Lapjoj. Skvarice su starinom Kovačevići s Grahova, a u Sparožićima su nazvani po nekom pretku koji je za skorup, skramu na mlijeku, govorio skvara. Skvarice…
› više informacijaTragom jednog testamenta – znameniti prota jamenački Damjan Jevrić
U arhivi Osnovnog suda u Šidu među brojnim testamentima koje su znakom ili slovima potpisali kako zemljedelci, tako i trgovci, plemići i sveštenici, nalazi se i testament protojereja Damjana Jevrića. Damjan Jevrić (1836 – 1900) je rođen u svešteničkoj porodici, njegov otac Jovan Jevrić je bio ugledni sveštenik u…
› više informacijaAnđelija Stančić rođ. Spajić (Šid, 1865 – Beograd, 1955) – Šiđanka koja je odbila Orden Svetog Save
Anđelija Stančić rođena Spajić (Šid, 1865 – Beograd, 1955), ćerka šidskog stolara Andreja Spajića, bila je učiteljica po struci, učesnica Prvog svetskog rata kao medicinska sestra, odlikovana Krstom milosrđa 1914. godine od strane NJ.K.V. Petra I Karađorđevića kralja Srbije, dobitnica Ordena Svetog Save koji je potom uz zahvalnost odbila, autorka…
› više informacijaImovina sremskih Jevreja u toku Holokausta prema arhivskoj građi Hrvatskog državnog arhiva
Teritorija koja nosi geografski naziv Srem danas je podeljena između Srbije i Hrvatske. Celo područje Srema je u toku Drugog svetskog rata bilo u okviru ustaške Nezavisne Države Hrvatske. Verno prateći strategije i zakone nacističke Nemačke, ustaše su na sebi svojstven način izvršile Holokaust na celom području svoje države, pa…
› više informacija


