Poreklo

5. februar 2022.

0

Poreklo prezimena Milovuković

Milovukovići su Srbi iz Slavonije. Krsna slava je Sveti Jovan. Prema popisu iz 1948. najbrojniji su bili u naselju Suha Mlaka. Na popisu iz 1736. godine, u Suhoj Mlaci je dokumentovan Stojić Milovuković, u Latinovcu Vukašin i Milivoj, u Šumeđi Milivoj, u Bjeliševcu Stanislav i u Tenji Maksim Milovuković.

› više informacija

2. februar 2022.

1

Poreklo prezimena Dovragović

PIŠE: Aleksandar Dovragović Prvo ime za Mačvu bilo je Močva (močvara), tek kasnije kada je pretvorena u ravnicu Mačva je dobila današnje ime. Nadmorska visina Mačve je između 78 i 90 m. Po administrativno-teritorijalnoj podeli Mačva ima 35 naselja koje pripadaju opštinama: Šabac (14), Bogatić (14) i Sremska Mitrovica (7). Po terenskim istraživanjima porekla stanovništva, koja su obavljana od…

› više informacija

2. februar 2022.

0

Zadruga za isušenje jugoistočnog Srema

PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana Aleksić Kapitalnom investicijom izgradnje savskog odbrambenog nasipa zaštićena je od izlivanja reke Save značajna površina zemljišta u jugoistočnom Sremu. Uporedo sa izgradnjom kanalske mreže, brojna močvarna i ritska područja iz kategorije neplodnog pretvorena su u zirantno zemljište. Osim u reljefu Srema, u periodu 1902-1912. nastupile…

› više informacija

31. januar 2022.

0

Poreklo prezimena, selo Blatuša (Vrgin Most)

Poreklo stanovništva sela Blatuša, opština Vrgin Most. Prema popisu stanovništva NR Hrvatske iz 1948. godine. Bekić, 1 kuća, 5 članova domaćinstva Bojanjac, 5 kuća, 17 članova domaćinstava Brković, 1 član domaćinstva Vukičević, 2 kuće, 11 članova domaćinstava Gubić, 1 kuća, 6 članova domaćinstva Gvozdić, 10 kuća, 50 članova domaćinstava Dobrić,…

› više informacija

27. januar 2022.

0

Poreklo Jakova Gerčića (Šid, 1788 – Sremski Karlovci, 1851), profesora i direktora Karlovačke gimnazije

Jakov Gerčić (Šid, 10. novembar 1788 – Sremski Karlovci, 2. septembar 1851) bio je istoričar, profesor i prvi Srbin direktor Karlovačke gimnazije. Prezime Gerčić se veoma brzo u Šidu promenilo u Grčić tako da porodica i danas nosi taj oblik prezimena. Prezime G(e)rčić spada u red najranije zabeleženih prezimena u…

› više informacija

27. januar 2022.

0

Domazeti u kući – domazeti na groblju

Porodica Dragin spada u najstarije šidske porodice. Prezime se pominje u najstarijem popisu Šida 1722. godine. Na viši društveni nivo porodicu su uzdigli Đorđe i Lazar Dragin. Zanimljiv je jedan dokument o usvajanju Jovana Krsmanovića od strane Đorđa Dragina 1782. godine. Đorđe je zbog velike smrtnosti svoje dece pomislio da…

› više informacija

27. januar 2022.

0

Poreklo prezimena Skvarica

Savo Skvarica (u narodu i starijim zapisima i Škvarica) iz Sparožića u Površi trebinjskoj, naselio se poslije Prvog svjetskog rata na ženištvo kod Mandića u Lapjoj. Skvarice su starinom Kovačevići s Grahova, a u Sparožićima su nazvani po nekom pretku koji je za skorup, skramu na mlijeku, govorio skvara. Skvarice…

› više informacija

27. januar 2022.

0

Tragom jednog testamenta – znameniti prota jamenački Damjan Jevrić

U arhivi Osnovnog suda u Šidu među brojnim testamentima koje su znakom ili slovima potpisali kako zemljedelci, tako i trgovci, plemići i sveštenici, nalazi se i testament protojereja Damjana Jevrića.   Damjan Jevrić (1836 – 1900) je rođen u svešteničkoj porodici, njegov otac Jovan Jevrić je bio ugledni sveštenik u…

› više informacija

27. januar 2022.

0

Anđelija Stančić rođ. Spajić (Šid, 1865 – Beograd, 1955) – Šiđanka koja je odbila Orden Svetog Save

Anđelija Stančić rođena Spajić (Šid, 1865 – Beograd, 1955), ćerka šidskog stolara Andreja Spajića, bila je učiteljica po struci, učesnica Prvog svetskog rata kao medicinska sestra, odlikovana Krstom milosrđa 1914. godine od strane NJ.K.V. Petra I Karađorđevića kralja Srbije, dobitnica Ordena Svetog Save koji je potom uz zahvalnost odbila, autorka…

› više informacija

26. januar 2022.

0

Imovina sremskih Jevreja u toku Holokausta prema arhivskoj građi Hrvatskog državnog arhiva

Teritorija koja nosi geografski naziv Srem danas je podeljena između Srbije i Hrvatske. Celo područje Srema je u toku Drugog svetskog rata bilo u okviru ustaške Nezavisne Države Hrvatske. Verno prateći strategije i zakone nacističke Nemačke, ustaše su na sebi svojstven način izvršile Holokaust na celom području svoje države, pa…

› više informacija