Poreklo
Poreklo prezimena, selo Krnješevci (Stara Pazova)
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana Aleksić Krnješevci, selo u Sremu Sa osvajanjem Kupinika – poslednjeg uporišta srpske srednjovekovne države, turski osvajači porobili su čitav Srem. Iz deftera 1566/67. saznaje se da su Krnješevci bili naseljeni, ubeleženi su kao selo sa crkvom. Tapijska taksa na crkveno zemljište iznosila je 60 akči….
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Golubinci (Stara Pazova)
Poreklo stanovništva sela Golubinci, opština Stara Pazova. Prema Geografskoj enciklopediji naselja Srbije IV, Stručna knjiga, Beograd, 2002. godine. Golubinci (4.497 st.), ratarsko (28,8% agrarnog st.) seosko naselje zbijenog tipa, na (84 t) sremskoj diluvijalnoj (lesnoj) terasi i delu krnješevačke depresije, 4 km istočno od železničke pruge Inđija– Ruma, 8 km…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Vojka (Stara Pazova)
Poreklo stanovništva sela Vojka, opština Stara Pazova. Prema Geografskoj enciklopediji naselja Srbije IV, Stručna knjiga, Beograd, 2002. godine. Vojka (4.642 st.), ratarsko—stočarsko (22,5% agrarnog st.) seosko naselje zbijenog tipa, na (83 t) najnižem delu sremske diluvijalne (lesne) terase (krnješevačka depresija), s obe strane puta ka opštinskom centru i auto–putu Beograd–Zagreb,…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Belegiš (Stara Pazova)
Poreklo stanovništva sela Belegiš, opština Stara Pazova. Prema Geografskoj enciklopediji naselja Srbije IV, Stručna knjiga, Beograd, 2002. godine. Belegiš (2.605 st.), ratarsko (31,4% agrarnog st.) seosko naselje zbijenog tipa, pored (na 84 t a.v.) desne obale Dunava, s obe strane regionalnog puta Stari Banovci—Surduk, 12 km SI od Stare Pazove….
› više informacijaPoreklo prezimena Srdija
Nastalo od ličnog imena Srdija (savremeno Srđan). Prisutno u Bosanskoj Krajini, u selu Šehovići (opština Mrkonjić Grad) gde slave Sv. Nikolu. Interesantno je da i Srdići u Bosanskoj Krajini slave Sv. Nikolu.
› više informacijaPoreklo prezimena Pajdić
Pajdići u selu Vranjak (kod Modriče): Rod Pajdića u Vranjak se doselio iz Kožuha. Pajdići su sa Cetinja, odakle se u Kožuhe doselio njihov predak Mišo po kome su ih prozvali Mišićima. Mišo je imao dva sina: Todora, od koga su se kasnije izrodili Todorovići i Peju od koga nastaše…
› više informacijaDruštvo, politika i ekonomija u jugoistočnom Sremu sredinom HH veka – deo VIII
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana Aleksić U izveštaju SNO Zemun iz januara 1948. navedeno je da je 95% stanovništva Sreza Zemun pismeno, ali da je kulturni nivo stanovništva na niskom nivou. Zaključak u vezi sa kulturnim nivoom verovatno je donet na osnovu činjenice da su Oslobodioci u ovom periodu nametali…
› više informacijaDruštvo, politika i ekonomija u jugoistočnom Sremu sredinom HH veka – deo VII
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana Aleksić Kao i prinudni otkup i porez je razrezivan shodno percepciji odgovornih drugova, a plan naplate poreza postavljan je od strane SNO-a. U vremenima kakva su bila poratna nije bilo mogućnosti za poresku evaziju pošto je ona smatrana delom „privredne sabotaže“ koja je bila definisana…
› više informacijaKako su se nacionalno izjašnjavali jugoslovenski muslimani u knjizi “Ko je ko u Jugoslaviji” iz 1957. godine
Najveći broj pripadnika muslimanske elite u komunističkoj Jugoslaviji 1957. godine nacionalno se izjasnio kao Srbi (njih skoro 61 odsto), slede Hrvati (17 odsto), Jugosloveni (7 odsto), Crnogorci (3 odsto), a samo jedna od 151 anketirane ličnosti se izjasnila kao musliman. Poreklo jugoslovenskih muslimana jedna je od tema oko koje se…
› više informacijaDruštvo, politika i ekonomija u jugoistočnom Sremu sredinom HH veka – deo VI
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana Aleksić U poratnoj literaturi i izveštajima istaknuto je da je okupator u Srezu Zemun tokom Drugog svetskog rata uništio stočni fond. Tokom rata, Bežanija je kao jedno od fašističkih uporišta ostala izvan akcija koje su sprovodili Partizani. Prema raspoloživoj literaturi, stočni fond Bežanije do oslobođenja…
› više informacija


