Grad Jagodina:
Bagrdan (1952-1979. godine jedinstveno naselje bilo podeljeno na naselja Bagrdan Selo i Bagrdan Varošica), Belica, Bresje, Bukovče, Bunar, Vinorača, Voljavče, Vranovac, Vrba, Glavinci, Glogovac, Gornje Štiplje, Gornji Račnik, Deonica, Dobra Voda, Donje Štiplje, Donji Račnik, Dragocvet, Dragoševac, Dražmirovac, Duboka, Ivkovački Prnjavor, Jagodina (1946-1992. godine Svetozarevo), Jošanički Prnjavor, Kalenovac, Kovačevac, Kolare, Končarevo (do 1949. godine Praćina), Kočino Selo, Lovci, Lozovik, Lukar, Majur (do 1979. godine Gornji Majur), Mali Popović, Medojevac, Međureč, Miloševo, Mišević, Novo Lanište (do 1955. godine deo Laništa), Rajkinac, Rakitovo, Ribare, Ribnik, Siokovac, Slatina, Staro Lanište (do 1955. godine deo Laništa), Staro Selo, Strižilo, Topola, Trnava, Crnče, Šantarovac i Šuljkovac.
22. oktobar 2014. u 18:33
Milodan
Poreklo stanoništva sela Strižilo, Grad Jagodina – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Belica“.
Položaj sela.
-Strižilo je cigansko-romsko naselje i nalazi se više Lovaca, u prisoji je, sa leve strane Osanice. Više kuća ima u ravnici pored reke nego na strani.
Vode.
-Pije se bunarska voda.
Zemlje i šume.
-Ima malo ziratne zemlje, ali se ona slabo obrađuje, pošto je stanovnicima glavno zanimanje koritarstvo i torbarstvo. Imanja su im grupisana i data prilikom podele lovačke opštinske utrine. Šume imaju malo i to sitne. Drvo za preradu nabavljaju iz državne šume na Crnom Vrhu po utvrđenim cenama.
Njive i senokosi su na mestima: Polje, Bivolja Bara i Krušar. Šume i pašnjaci su na mestima: Ciganska Kosa i Lanuš. Šuma je u mestu zvanom Miljina Strana.
Tip sela.
-Selo je timočkog tipa, ali su kuće zbijenije nego kod ostalih sela sa sličnim položajem.
Ime sela.
-Selo je dobilo ime otuda što se na tom mestu nekada strigle (šišale) ovce, koje su plandovale po crnovrškim pašnjacima („ispustima“).
Postanak sela i poreklo stanovništva.
-Prvo je naselje bilo u crnovrškom Liparu, u atari sela Kijeva u Lepenici. Tamo je bilo 10 kuća, sve zemunice („burdelji“). Otuda se ovamo pomestilo, kupujući još imanja od Lovčana i Miloševaca. To je bilo pre 80 godina. I kada su se ovde premestili živeli su u prvo vreme opet u zemunicama. U to vreme je, osim zemunica, biilo samo 6 kuća pokrivenih sa slamom i jedna sa ćeramidom. Danas nema nijedne zemunice i nijedne kuća koja nije pokrivena crepom ili ćeramidom. Selo je novijeg postanka, jer ga nema u spisku sela od 1818., 1819., 1821. i 1836. godine.
Strižilo ima 251 kuću, 18 rodova i 1020 stanovnika.
Rodovi su:
-Jovanovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Orašja u Resavi pre sto i više godina.
-Obradovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Lukova pod Rtnjem kada i Jovanovići.
-Todorovići, slave Aranđelovdan. Doselili se „iz nekog sela u Šumadiji“ pre 100 godina.
-Đorđevići, slave Nikoljdan. Doselili se iz timočkog kraja pre 100 godina.
-Marinkovići, slave Aranđelovdan, iz timoočkog kraja pre sto godina.
-Stanojevići, slave Sv.Petku, došli iz timočkog kraja kada i Marinkovići.
-Stanojevići drugi, slave Nikoljdan. Doselili se „iz nekog sela ispod Jastrepca“ pre 80 godina.
-Kostići, slave Sv. Petku. Doselili se iz Timočke Kraje pre sto godina a tamo iz Rumunije. Zovu ih „Vlasima“.
-Stankovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Lukova u Crnoj Reci pre sto godina.
-Čečelovići, slave Sv. Petku. Doselili se iz Timočke Krajine kada i Stankovići.
-Šarbanovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz crnorečkog Šarbanovca pre sto godina.
-Sandulovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Timočke Krajine kada i Šarbanovići.
-Čotići i Jovanovići drugi, slave Sv. Petku. Došli su iz Timočke Krajine pre 80 godina.
-Todorovići drugi, slave Aranđelovdan. Doselili se iz timočke Crne Reke kada i Čotići.
-Đorđevići drugi, slave Nikoljdan. Doselili se iz Plane kod Paraćina pe 80 godina.
-Obradovići i Filipovići, slave Sv. Petku. Doselili se iz Timočke Krajine pre 50 godina a tamo iz Rumunije.
-Sretenovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Timočke Krajine pre 50 godina a tamo iz Rumunije.
-Todorovići treći, slave Av. Petku. Doselili se iz Suvaje u Temniću pre 50 godina.
Stanovnici Strižila nose srpsku nošnju, govore srpski i rumunski a vere su istočno-pravoslavne.
Seoska slava je veliki Spasovdan. Zavetine nema.
Groblje je u Lovačkom ataru, ispod sela, niže lovačkog groblja.
23. oktobar 2014. u 19:19
Milodan
Poreklo stanovništva sela Miloševo, Grad Jagodina – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Belica“.
Položaj sela.
-Selo je na poslednjem ogranku crnovrških kosa. Gornji i znatno veći deo sela je između Domuz-Potoka i rečice Grabovika. Donji deo sela je ispod brda, na ivici moravske ravnice, pored Carigradskog Druma, koji tuda prolazi i železničke pruge Beograd – Niš.
Vode.
-Pije se više bunarska nego izvorska voda. Postoje dve česme; u Garnovcu i kod škole i tri izvora. Česme su iz „turskog vremena“.
Zemlje i šume.
-Njive i senokosi su na mestima: Dedin Lug, Gorunjar, Kod Bare, Topoljar, Velike Livade, Ostrvo, Marisavljevica, Kupusine, Vinogradi (njive), Vučkova Valoga, Jama, Sedlareva Livada, Veljkovo Ostrvo, Kovanluk, Lovačko Polje, Piž (Piš) Bara i Bostanište. Šume pašnjaci i njive su izmešani na messtima: Miloševska Kosa, Glavica, Bivolja Bara, Janski Lipar, Vlaški Lipar (gde su nekada živeli strižilovci u zemunicama), Straža druga (brdo), Ludi Potok, Marinkov Potok i Vidina Bara. Šume su na mestima: Kozjača, Todorova Kosa, Miljina Strana, Garnovac, Domuz-Potok, Gaj, Zbegoviše, Glavašev Potok, Lakuš (Lakušić) i Sakina Strana.
Tip sela.
-Selo je srednje zbijenosti, ali su kuće nešto gušće u ravnici, kraj Carigradskog Druma i potoka. Deli se na Gornju, Donju i Potočku Malu i Garnovac. Donja Mala se zove i Šiljegovačka Mala. Tu se počelo naseljavati od 1827. godine. Mahale su podvojene. Do pre 50 godina selo se zvalo Domuz-Potok po potoku istog imena.
Starine u selu.
-U mestu zvanom Grobljište, u Potočkoj Mali, bila je razvalina od neke stare crkve pa je tu, na istom mestu, 1863. godine podignuta lepa crkva, posvećena proroku Jeremiji, 14 maja po n.k.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
-Selo je starije, ali izgleda da su mu se stanovnici često menjali, pa zbog toga ima malo starinaca. Do 1881. godine podpadalo je pod srez lepenički. Dolazi u red najvećih i najbogatijih sela u ovome kraju. Naročito mnogo proizvodi i izvozi kukuruz, svinje i goveda.
Miloševo ima 395 kuća, 31 rod i 2037 stanovnika.
Rodovi su:
-Miljkovci, slave Nikoljdan. Doselili su se iz okoline Vranja pre 160 godina („za turskog zemana“). Smatraju se kao starinci ili prvi doseljenici.
-Stojanovići, slave Nikoljdan. Doseljeni iz nepoznatog kraja kada i Miljkovci.
-Jevtići, slave „Lisandar“, tj Aleksandar Nevski. Došli su iz Crne Gore među prvim doseljenicima. Od istog roda je i jedna kuća u selu Bagrdanu.
-Ćor-Jankovići, slave Jovanjdan. Doselili se sa Kosova pre 150 godina „kada je u selu bilo samo 10 kuća“.
-Dinići, slave Nikoljdan. Oni su došli iz Kruševačke Župe za vreme Kočine Krajine. Ima ih u Velikom Šiljegovcu.
-Ristići, Perkovci, Pelkovci i Osatrovci – slave Nikoljdan. Došli su iz Krivog Vira pre 150 godina.
-Šućići, slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Knjaževca kada i Perkovci.
-Radoševci i Radošinci, slave Sv. Vrače. Doselili se iz Radošina u Resavi pre 130 godina.
-Milosavljevići, slave Jovanjdan. Došli iz kruševačke Župe pre 130 godina.
-Jovanovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Kumanova pre 130 godina. Ivanovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Srema kada i Jovanovići.
-Obrenovci, slave Veliku Gospojinu. Došli iz Velikog Izvora kod Zaječara pre 130 godina.
-Radosavljevići i Pavlovci, slave Mitrovdan. Doselili se iz okoline Kruševca pre 125 godina.
-Rutići, slave Đurđic i Alimpijevdan. Doselili se iz Resave pre 120 godina. Misli se da su od „Vlaha“.
-Miljojkovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Timočke Krajine pre 120 godina.
-Ćirići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Resave pre sto i više godina a tamo iz okoline Niša.
-Božinovići, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselilili se iz okoline Kruševca pre sto godina.
-Popovići, slave Mitrovdan i Nikoljdan. Predak doseljen iz Resave pre sto godine prizetivši se u rod Pavlovaca.
-Miloševići i Miloševci, slave Sv. Petku, Doselili se iz Šiljegovca kod Kruševca pre sto i više godina.
-Vitići i Vitanovci, slave Đurđic i Alimpijevdan. Došli iz Vitanaca u Resavi pre 100 godina.
-Nikolići, slave Nikoljdan. Doselili se pre sto godina iz okoline Svrljiga preko Aleksinca, u čijoj su okolini jedno vreme živeli.
-Gavrilovići, Garvilovići i Gavrilovci – slave Veliku Gospojinu. Doselili se iz Malog Izvora kod Boljevaca pre sto i više godina. Po poreklu su „Vlasi“. Naseljeni su u Garnovcu.
-Bogojevići i Cagići, slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Niša pre sto godina.
-Ganići, slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Niša kada i Cagići, sa kojima se smatraju da su jedan rod.
-Džambasovići, slave Đurđevdan. Oni su Cigani-Romi, kovači, doseljeni pre 80 godina iz Babove u Resavi.
Ne zna se odakle su i kada došli:
-Brkići, slave Jovanjdon.
-Tomići – slave Mratindan.
-Ilići – Lučindan.
-Arsići – Nikoljdan.
-Lazići – Sv. Simeon Mirotočivi.
-Vukojevići, Najdanovići i Mujići – slave Sv. Vasilije i Đurđevdan. Oni su Cigani-Romi, kovači.
Seoska slava je Drugi dan Trojica a zavetina „Poljobranija“, 15 maja po n.k. za stoku i berićet.
Groblje je niže sela u strani, sa desne strane puta idući od Bagrdana.
24. oktobar 2014. u 18:14
Milodan
Poreklo stanovništva sela Dragocvet, Grad Jagodina – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Belica“.
Položaj sela.
-Selo je sa leve strane Jošaničke Reke, nedaleko od njenog ušća u Belicu, pored puteva Jagodina – Slatina – Kragujevac i Jagodina – Šuljkovac – Rekovac. Selo je više na zaravni. Okrenuto je jugoistoku a izduženo je u pravcu istok – zapad. Belica i Jošanička Reka prilikom izlivanja ne čine veliku štetu. Dragocvet je od Jagodine udaljen 5 kilometara.
Vode.
-Pije se bunarska i izvorska voda. Izvori su: Milošićev Izvor, Kostin Izvor i Milovanov Kladenac. Svi su proste građe.
Zemlje i šume.
-Njive i senokosi su na mestima: Tetrebovo Polje, Branište, Topoljak, Crkvište, Vrbica, Selište, Jasenjar, Ispod Druma, Bumbula, Donja Poljana, Gornja Poljana i Krušar. Pašnjaci i njive su na mestima: Parlozi, Utrine, Klenjak, Lozovički Potok i Poljanka. Šuma je u mestu Ćelijanu (ili Ćilijanu).
Tip sela.
-Selo je timočkog tipa. Deli se na Gornju i Donju Malu, koje razdvaja Jošanička reka.
Ime selu.
-Stari ljudi pričaju da se ovo selo zvalo Gorocvet pa je docnije nazvano Dragocvet. Drugi kažu da su im prvi doseljenici bili Drago i Cvetko, pa je po njima dobilo ime.
Starine u selu.
-U mestu Crkvištu, na desnoj strani Belice, postoji razvalina od stare crkve, za koju se ne zna iz kog je vremena, kako se zvala, kome svecu je bila posvećena niti ko ju je podigao.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
-Selo je nekada bilo pored reke Belice u Selištu više Crkvišta, pa se otuda iselilo iz nepoznatih razloga, moguće je da bi izbegle poplave reke Belice. Ne zna se kada je zasnovano.
Dragocvet ima 158 kuća, 14 rodova i 850 stanovnika.
Rodovi su:
-Topličani, slave Sv. Petku. Doselili su se iz Toplice pre 150 godina kao prvi doseljenici.
-Nešići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz okoline Vranja odmah posle Topličana.
-Tfegdžići*, slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Vranja odmah za Nešićima, sa kojima se smatraju da su jedan rod. Od istog roda ima ih u Jagodini i u selu Bivolje kod Kruševca.
*Neki Stevan „tufegdžija“ došao je ovamo kad mu je bilo 10 godina i služio kod starog Neše. Tu se zakućio, zanat izučio i oženio. Sa svojih 45 godina učestvovao je u boju „na Madžara“ kao dobrovoljac.
-Kostadinovići, slave Nikoljdan. Došli su iz okoline Vranja pre 150 godina. Misli se da su nekada sa Nešićima i Tufegdžićima bili jedan rod, mada se o tome danas izgubio trag, pa se „uzimaju“, međusobno se žene i udaju.
-Surlići, slave Nikoljdan. Došli iz Surdulice pre 130 godina.
-Velikići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz okoline Leskovca kada i Surlići. Ima ih u Bačini, Temnić.
-Topalovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Leskovca kada i Surlići.
-Lazići, slave Sv. Jovana Milostivog. Došli iz okoline Aleksinca pre 130 godina.
-Popovići, slave Jovanjdan. Oni su došli sa Kosova preko Toplice i Vukanje pre 130 godina.
-Gazdići, slave Aranđelovdan. Došli su sa Kosova kada i Popovići. Bio je to veći rod, pa se nešto zatrlo (izumrlo) a nešto raselilo. Ima ih u Mečkovcu kod Kragujevca, Jagodini i Beogradu.
-Paunovići i Packovići, slave Sv.Ćirila i Metodija. Doselili se iz Lukova ispod Rtnja pre 130 godina – timička Crna Reka. Zovu ih „Vlasima“.
-Stojići, slave Sv. Petku. Doselili se iz Baltinovca kod Knjaževca pre sto godina.
-Vasiljeići, slave Sv. Vrače. Predak je došao iz Deonice prizetivši se u rod Topalovića pre 80 godina.
-Markovići i Majurci, slave Aranđelovdan. Predak je došao iz Majura prizetivši se u rod Velikića. Od istog roda ih ima u Majuru, Bresju, Jagodini i Beogradu.
Seoska slava je Bela Sreda, po Trojicama a zavetine Novo Leto (Nova Godina) – 14 januara po n.k. za zdravlje čeljadi i Pačista Nedelja, druga nedelja Velikog Posta za zdravlje stoke i živine (pernadi).
Groblje je na zapadnoj strani pored puta Jagodina – Rekovac – Kragujevac.
25. oktobar 2014. u 18:31
Milodan
Poreklo stanovništva sela Međureč, Grad Jagodina – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Belica“.
Položaj sela.
-Selo je više Dragocveta, sa obe strane Jošaničke Reke; više u ravnici nego u strani. Jošanička Reka presušuje samo kada su suše a kada se izlije čini štetu selu i ključu (polju).
Vode.
-Pije se bunarska voda. Postoji samo jedan bezimeni izvor u kosnatičkom kraju – Đukickoj Mali.
Zemlje i šume.
-Njive, senokosi i pašnjaci su izmešani na mestima: Selište, Staro Selo, Kazanište, Livade, Široko Polje, Lasin Ogajak, Padine, Tetrebovo Polje, Petrovo Polje, Vinogradi ( (Vinogradište) i Reka. Šume su na mestima: Jaruge i Česta.
Tip sela.
-Selo je timočkog tipa. Deli se na Donju, Gornju Malu ili Đukicku Malu. Gornja Mala je sa desne a Donja sa leve strane reke.
Ime selu.
-Selo je dobilo ime što je nekada bilo među rekama, između Jošaničke Reke i Lozovičkog Potoka.
Starine u selu.
-U Kazaništu je nekada bilo nekih starih kazana a tu se i danas nalaze komadi („rbotine“) od starog zemljanog posuđa, stari novac (većinom rimski) i alatke od kamena. Ovakvi predmeti se nalaze u Selištu i Starom Selu.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
-Po predanju selo je nekada bilo među rekama, u Starom Selu (prema Kovačevcu) pa je otuda premešteno prvo u Selište (ispod sela prema Dragocvetu) pa na današnje mesto. Kada je postalo i zbog čega se pomestalo ne zna se. Sudeću po vremenu doseljavanja starih doseljenika, izgleda da je zasnovano ili obnovljeno pre sto i više godina.
Međureč ima 125 kuća, 10 rodova i 774 stanovnika.
Rodovi su:
-Sofronijevići, slave Aranđelovdan. Došli su iz Toplice pre 130 godina kao prvi doseljenici.
-Milosavljevići i Jevtići, slave Stevanjdan. Doselili su se sa Kosova preko Topice, Kopaonika, Župe i Levča pre 130 godina. Jedan njihov predak bio je u ratu „na Madžare“, pa tamo u „preku“ našao svoju rodbinu u selu istog imena.
-Ilići i Kosteničani, slave Mitrovdan i Pantelijevdan. Došli su iz neke „Kostanice“ pre 130 godina.
-Lukići, slave Lučindan i Markovdan. Doselili su se iz okoline Pirota kada i Kosteničani.
-Tolići i Kačareići, slave Jovanjdan. Doselili se iz Toplice pre 130 godina.
-Bandići, slave Đurđic i Đurđevdan. Došli su iz Toplice pre 120 godina a tamo iz Crne Gore.
-Đukići, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili se sa Kosova preko Toplice i Župe a tamo iz Crne Gore kada i Bandići. Ima ih u Draguši – Toplica, u Ploči ispod Željina i u Ljubavi, Temnić.
-Mladenovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz okoline Niša pre sto godina.
Ne zna se odakle su došli:
-Andrići, slave Aranđelovdan.
-Simonovići, slave Jovanjdan.
Seoska slava je Drugi dan Trojica. Zavetine nema.
Groblje je ispod sela, prema Dragocvetu, na levoj strani Jošaničke Reke.
26. oktobar 2014. u 18:06
Milodan
Poreklo stanoništva sela Vinorača, Grad Jagodina – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Belica“.
Položaj sela.
-Selo je na levoj strani Crnovrške ili Štipljanske Reke. Više je na zaravni nego u rečnoj ravnici. Okrenoto je jugoistoku. Reka retko presušuje i ne čini velike štete prilikom izlivanja. Niže sela, sa južne strane, prolazi put Jagodina – Kragujevac. Od Jagodine je udaljeno dva kilometra.
Vode.
-Pije se bunarska voda.
Zemlje i šume.
-Njive su na mestima: Gornji Ključ (Gornje Polje), Plac, Topole, Vodenica, Bare, Jezero, Reka i Selište. Senokosi i pašnjaci su na mestima: Livade, Jovanova Ograda, Stari Vinogradi i Milićeve Livade. Šume su na mestima: Tasin Branik i Cvetkov Branik. Seoska ispaša se zove Utrina, sa oko 36 hektara popaše.
Tip sela.
-Naselje je dolinskog tipa. Kuće su češće nego obično, osobito u sredini sela. Tu su kuće međusobno udaljene 40-60 metara. Selo je ušoreno u obliku krsta. Deli se na Gornju, Srednju i Donju Malu. Mahale nisu podvojene.
Ime selu.
-Ime sela se dovodi u vezi sa knezom Lazarom*.
*Kad se knez Lazar venčao sa „caricom“ Milicom u manastiru Jošanici, trebalo je da neko donese lepog vina kojim bi se gosti počastili. Među njima je bio neki Rača (Radič) iz današnje Vinorače, pa je knez zapovedio:
-Vino Rača nek donese.
I tako je, vele, od kneževih reči „Vino Rača“ postalo je ime Vonorača. Postoji još i drugo, nepouzdano, predanje da je ovo selo dobilo ime po mestu iz koga su došli prvi doseljenici.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
-Selo je pomešteno. Pre je bilo u mestu Selištu. Zašto je pomereno i kada je zasnovano, ne zna se. Izgleda da je ono, kao i Trnava, starije, da je za vreme Turaka bilo spahijski „čiflak“, ali su mu se stanovnici menjali, pa zbog toga nema starinaca.
Vinorača ima 140 kuća, 12 rodova i 770 stanovnika.
Rodovi su:
Pre 150 godina doseljeni su:
-Paraćinci, slave Đurđic i Alimpijevdan. Doselili su se iz okoline Paraćina na „čiflak“ po pozivu spahije.
-Vrežinci, Cvetkovići, Milojkovići, Srndakovići, Kocići i Markovići – slave Jovanjdan. Došli su iz Vrežine kod Niša na spasihjski „čiflak“.
-Vaganarci, slave Nikoljdan. Došli su na spasijski „čiflak“ po pozivu spahije.
Od sva tri gornja roda u vreme njihovog dolaska bilo je samo po jedna kuća.
-Jankovići, slave Jovanjdan. Doselili su se iz timočkog okruga pre 130 godina.
-Milićevići i Milićeci, slave Nikoljdan. Došli su ioz okoline Vranja pre 130 godina.
-Aranđelovići, Ranđelovići i Radosavljeići – slave Aranđelovdan. Došli su iz Kopaj-Košare kod Svrljiga pre 130 godina.
-Šljamići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz iz Svrljiga pre 120 godina.
-Stajkovići i Došljakovići, slave Mratindan-Mina. Doselili su se iz okoline Niša kada i Šljamići.
-Bogdanovići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz Sićeva u okolini Niša pre sto i više godina.
-Gojkovići, slave Nikoljdan. Doselili se „iz knjaževačko, ot selo Grebavci“, kada i Bogadnovići.
-Rašići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz okoline Aleksinca pre sto godina a tamo iz okoline Prištine.
-Piroćani, slave Sv. Todor – Todorova Subota. Doselili se iz iz okoline Pirota kao „voskovardžije“ pre 90 godina.
Seoska slava je Mali Spasovdan a zavetine su: Mladenci – za zdravlje čeljadi i Petrovdan – za zdravlje stoke.
Groblje je zapadno od sela, u strani, na desnoj obali Crnovrške reke.
27. oktobar 2014. u 19:27
Milodan
Poreklo stanovništva sela Bukovče, Grad Jagodina – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića “Belica“.
Položaj sela.
-Selo je u ravnici, ispod jedne omanje kose. Kroz selo protiče Mali (Bukovački) Potok, koji ne presušuje, pa ga koriste za navdnjavanje bašti. Kada se izlije čini štetu ključu (polju). Od Jagodine je udaljeno 3-4 kilometra.
Vode.
-Pije se izvorska voda, kojom selo obiluje. Ima nekoliko izvora, među kojima su najglavniji: Česma – u sredini sela, Kladenac u Gornjoj Mali, Kovanluk na kraju sela, Vučkovo Kladenče i Spasino Kladenče.
Zemlje i šume.
-Njive i livade su na mestima: Ključ, Velika Poljana, Konjska Dolja, Bivolja Bara, Rit i Kovanluk. Šume, pašnjaci i njive su na mestima: Crveni Breg, Turske Njive, Srednja Kosa, Karlice, Isići, Klenjar, Novinčići i Sitnjar. Šuma je u mestu Bučina.
Tip sela.
-Selo je srednje zbijenosti. Deli se na Gornju i Donju Malu, koje nisu podvojene.
Ime selu.
-Priča se da je ovo selo dobilo ime po mnogim bukvama, koji je nekada bilo u ovom selu.
Starine u selu.
-U Gornjoj Mali je staro groblje za koje se misli da je od prvih stanovnika.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
-Po predanju ovo selo je vrlo staro, starije je od Jagocine, samo su mu se stanovnici menjali. Bilo je kao neka palanka ili kasaba.
Bukovče ima 66 kuća, 13 rodova i 337 sztanovnika.
Rodovi su:
-Antići, Nikolići, Markovići i Stamatovići – slave Mitrovdan. Doseljeni su iz okoline Vrnja pre 160 godina. Ima ih u Bivolju, Bašnjanu i Ćićevcu.
-Jovanovići i Radosavljevići, slave Lučindan i Markovdan. Doseljeni su iz okoline Vranja posle Stamatovića.
-Čolići i Madžarci, slave Lučindan i Markovdan. Doselili su se „odnekud iz Madžarske“ kada i Radosavljevići.
-Petrovići i Perkići (ili Prokići), slave Nikoljdan. Doselili su se iz timičkog okruga pre 130 godina. Zovu ih „Vlasima“.
-Mitrovići, slave Sv. Ćirila i Metodija. Doselili se iz okoline Vranja kada i Prokići.
-Đorđevići, slave Ilindan. Doselili se iz okoline Leskovca pre 120 godina.
-Pavlovići, Petkovići i Milošeići – slave Sv. Petku. Doselili se iz timočkog okruga pre 120 godina.
-Dabići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Bošnjana u Temniću pre sto godina a tamo iz okoline Vranja.
-Ilići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Gornjeg Račnika pre sto godina, predak prizećen u rod Perkića.
-Stevanovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz okoline Vranja pre 80 godina.
-Milenkovići, slave Nikoljdan. Doseljeni iz Radošina u Resavi pre 80 godina.
-Nikolići drugi, slave Mitrovdan. Predak je došao iz Donjeg Jovca pre 60 godina prizetivši se u rod Stamatovića.
-Todorovići, slave Nikoljdan. Ne zna se odakle su i kada doseljeni.
Seoska slava je Mali Spasovdan a zavetine: Prvi petak po Božiću za zdravlje živine i Blagovesti za zdravlje stoke.
Groblje je na severnoj strani, na sredokraći između Ribnika i ovog sela.
28. oktobar 2014. u 18:35
Milodan
Poreklo stanovništva sela Ribnik, Grad Jagodina – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Belica“.
Položaj sela.
-Selo je u ravnici, ispod omanje kose, na sličnom položaju kao i Bukovče. Železnička pruga Jagodina – Beograd prolazi pored sela. Kroz selo protiču Duboki Potok i Miškovicki Potok, kojima je izvor više sela u poljani Krstoput. Ovi potoci se ne ulivaju neposredno u Belicu, koja teče sa istočne strane seela, već se razlivaju i gube u ravni punoj ševara, zukve i drugih barskih trava.
Vode.
-Pije se izvorska voda. Glavni su izvori: Miškovicki Kladenac, Jelenin Kladenac, Stojkov Kladenac i Česma.
Zemlje i šume.
-Njive su na mestima: Ivanova Ograda, Batalj-Njive, Turske Njive, Široke Padine, Stari Drum, Karaula i Grabčina. Senokosi su na mestima: Karaulski Potok i Simino Brdo. Šuma je u Liparu i Gloždaru. Seoska utrina (preko 50 hektara) sa šumom i pašnjakom je u mestu Krstoput.
Tip sela.
-Selo je srednje zbijenosti. Ne deli se na krajeve, već samo na rodove.
Ime selu.
-Selo je dobilo ime po nekom ribniku, koji je nekada tu bio.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
-Postoji predanje da je selo nekada bilo na Karauli, pa se otuda premestilo da bi bilo dalje od Carigradskog puta. Starinaca nema a doseljenici su većinom iz timočkog kraja.
Ribnik ima 67 kuća, 13 rodova i 334 stanovnika.
Rodovi su:
-Đergovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz timočkog okruga pre 160 godina, „za spahijskog doba“, kao prvi doseljenici.
-Neškoići i Simići, slave Nikoljdan. Doselili se iz timočkog okruga kada i Đergovići.
-Stojkovići i Kovačevići, slave Aranđelovdan. Doselili su se iz Grljana kod Zaječara pre 130 godina. Zovu se i Tošići.
-Bimbići, slave Aranđelovdan. Doseljeni su iz Grljana kod Zaječara kada i Stojkovići (Tošići), sa kojima se smatraju kao jedan rod.
-Nikolići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Šljivara kod Knjaževca pre 120 godina.
-Miškovići i Dinići, slave Nikoljdan. Doseljeni su iz timočke Crne Reke pre sto i više godina.
-Pešići, Tasići i Taculići – slave Nikoljdan. Doselili su se iz okoline Leskovca pre sto i više godina. Ima ih u Laništu i Bivolju kod Kruševca.
-Glišići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz okoline Zaječara pre sto godina.
-Arsići, slave Nikoljdan. Predak se doselio iz Laništa pre 80 godina pizetivši se u rod Taculića.
-Jovanovići, slave Aranđelovdan. Predak se doselio iz Ribara pre 70 godina prizetivši se u rod Bimbića.
-Petrovići, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili se iz Rakitova pre 70 godina.
-Aksentijevići, slave Đurđic i Alimpijevdan. Doselili se iz Donjeg Jovca preko Ribara pre 60 godina.
-Milovanovići, slave Nikoljdan. Predak se doselio se iz Milive u Resavi, prizetivši se u rod Nikolića pre 60 godina.
Ribničani slave Prvi dan Trojica a zavetuju Blagovesti za opšte zdravlje.
Groblje je zajedničko sa bukovčanskim.
29. oktobar 2014. u 20:16
Milodan
Poreklo stanovništva sela Rakitovo, Grad Jagodina – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Belica“.
Položaj sela.
-Ovo selo je u moravskoj ravnici, sa obe strane reke Lugomira. Kada se Lugomir izlije, plavi jedan deo sela i polja (ključ). Više kuća ima na levoj strani Lugomira a manje na desnoj. Selo je od Velike Morave udaljeno preko 2 kilometra.
Vode.
-Pije se bunarska voda a zimi i sa Lugomira.
Zemlje i šume.
-Njive i livade su na mestima. Ključ, Zvezdac, Moravčina, Tanja, Međurska ili Međureka, Ostrvo, Presip i Tenjak. Pašnjaci, njive i livade su na mestima: Gornji Ključ, Donji Ključ, Kruševica i Rakitovske Bare. Zajednička utrina (ispaša) je na mestu Moravištu.
Tip sela.
-Selo je veće zbijenosti. Srednja udaljenost kuća je 60-70 metara. Deli se na Gornju i Donju Malu i Prlitu. Prlita ili „Vlaška Mala“ je na desnoj strani Lugomira a Gornja i Donja Mala na levoj.
Ime selu.
-Selo je dobilo ime po mnogima rakitama, jedna vrsta žilave vrbe, kojih je nekada tu bilo a i danas ih ima, sali manje.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
-Naselje je nekada bilo do Velike Morave, u Donjem Ključu, pa se otuda premestilo zbog poplava. I odavde se mora seliti ukoliko se ne osigura od Lugomira. Ne zna se kada je osnovano. Starinaca nema ali se znaju najstariji doseljenici.
Rakitovo ima 82 kuće, 24 roda i 445 stanovnika.
Rodovi su:
-Veselinovići i Matići, slave Mitrovdan. Doselili su se iz okoline Pirota pre 180 godina.
-Nešići, slave Sv. Prečesta, Vavedenje: Oni su iz okoline Vranja doseljeni odmah posle Veselinovića.
-Vojinovići, Jankovići, Grujići i Petrovići – slave Đurđic i Alimpijevdan. Doselili se iz Osnića kod Zaječara pre 150 godina.
-Paunovići, slave Veliku Gospojinu. I oni su iz Osnića, doseljeni kada i Vojinovići.
-Lazarevići, slave Sv. Petku. Doseljeni iz Crne Reke (Timok) pre 150 godina.
-Jankovići i Moskovljevići, slave Nikoljdan. Doseljenio su „iz neke Moskve“ pre 150 godina.
-Mladenovići, slave Nikoljdan. Doseljeni iz Gornjeg Matejevca kod Niša pre 140 godina.
-Miletići, slave Nikoljdan. Doseljeni iz okoline Vranja pre 130 godina. Ima ih u Šuljkovcu.
-Vuletići, slave Tomindan. Doseljeni iz okoline Peći pre 130 godina a tamo iz Crne Gore. Ima ih u Ratkovića, Levač.
-Stojadinovići, slave Veliku Gospojinu. Doselili se iz okoline Vranja pre 120 godina.
-Uroševići, slave Mitrovdan. Doselili se iz okoline Novog Pazara pre 120 godina.
-Zlatanovići, slave Aranđelovdan i Mitrovdan. Došli su iz Znepolja pre 120 godina.
-Milićevići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz Lukova kod Zaječara pre 120 godina.
-Mladenovići drugi, slave Nikoljdan. Došli su iz okoline Pirota kada i Milićevići.
-Miladinovići, slave Nikoljdan. Došli su iz okoline Pirota kada i Mladenovići drugi, sa kojima se smatraju da su jedan rod.
-Milovanovići, slave Nikoljdan. Oni su takođe iz okoline Pirota, doseljeni kada i Miladinovići. Sa Mladenovićima dugim i Miladinoićima bili su nekada „jedna kuća“.
-Đorđevići, slave Sv. Petku. Oni su iz Osnića kod Zaječara odakle su došli pre 120 godina.
-Vučići, slave Đurđic i Đurđevdan. Došli su iz Krušara kod Ćuprije pre sto godina.
-Stankovići, slave Aranđelovdan. Doselili su se iz okoline Trna pre 100 godina.
-Dimitrijevići, slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Paraćina pre sto godina.
-Stanisavljevići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz okoline Vučitrna pre sto godina.
-Đorđevići drugi, slave Sv. Petku. Doselili se iz timočke Crne Reke pre sto godina.
-Milići, slave Nikoljdan. Doselilli su se iz Glavinaca pre 80 godina.
-Milenkovići, slave Nikoljdan. Ne zna se odakle su se i kada doselili.
Seoska slave je Beli petka, po Trojicama a zavetine su: Đurđevdan – za zdravlje čeljadi i Sv „Vrtiloma“ – za useve.
Groblje je ispod sela do Lugomira.
Stanovnici se zanimaju poreed zemljoradnje i ribolova pletarstvom i baštovanstvom.
30. oktobar 2014. u 18:20
Milodan
Poreklo stanovništva sela Končarevo (po knjizi Praćina i zaselak Predor), Grad Jagodina – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Belica“.
Napomena: U tekstu se koriste stari nazivi.
Položaj sela i zaseoka.
-Praćina je u moravskoj ravnici, do same leve obale VelikeMorave; veći deo sela Praćine je pored moravske otoke (mlake) Crne Bare a zaselak Predor je na Moravinoj obali. Morava čini veliku štetu Predoru, jer ga stalno oronjava a više puta plavi i same kuće. Selo je udaljeno od puta Jagodina – Ćuprija 3 kilometra.
Vode.
-Pije se bunarska voda a zimi i rečna voda u Predoru.
Zemlje i šume.
-Njive i livade su na mestima: Staro Selo, Gaj, Selište, Pržak, Mali Rep, Veliki Rep, Dugačko Polje, Vrbak i Kruševica. Njive su na mestima: Prinovci i Stara Morava. Njive, livade i pašnjaci su na mestu Brestovo. Seoske zajedničke njive, koje se daju u zakup u korist sela, su u mestu Ibrinovcu. Seoske zajedničke utrine su Mergino Polje i Utrina. Zemlja je plodna ali je malo ima pa su seljaci primorani da je uzimaju u obradu „na pola“ ili „pod kiriju“ (zakup) od bogatih Jagodinaca, čija su imaanja odmah do atara ovog sela. Na isti način uzimaju od Jagodinaca imanja za obradu i seljaci sela Ribara.
Tip sela.
-Selo je veće zbijenosti. Praćina se deli na Ćukavac ili Ćukovac i Leskovački Kraj. Treći deo sela ja zaselak Predor, koji je odvojen od sela ovećom barom zbog koje je veza između jednog i drugog kraja otežana, osobito zimi i za vreme poplava, kada je bara puna vode.
Ime selu.
-Po jednom predanju selo je dobilo ime što jenekdada tu, kod Predora, bila skela na kojoj su majke i žene svoje drage u boj ispraćale.
Po drugom predanju ovde je po „zatokama“ (mlakama i barama) bilo mnog riba, koje su se u vodi „praćkale“.
Po trećem predanju bilo je tu neko veliko polje na kome su se čobani najviše „iz praćaka bacali“.
Po četvrtom predanju nekada su Turci sedeli u Predoru a Srbi u Praćini; spahija iz Predora tražio je od Srba maslo za jelo, a Srbi mu to redovno „praćali“ pa otuda ime Praćina. Najverovatnije narodno kazivanje, da ime dolazi od Predola, kako se ovaj naziv još i danas čuje u narodu.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
-Ne zna se kada je selo postalo, ali se zna da je Predor starije naselje od današnje Praćine. Po predanju Praćina je nekada bila na desnoj strani Velike Morave, u mestu koje se danas zove šanac, pa se otuda preselila zbog Turaka na levu obalu Velike Morave, u mesto Selište. Kada je Morava i tu počela da ga plavi i oronjava, naselje se pomaklo više Predora. Kada su staru Praćinci došli na današnje mesto zatekli su lugove sa trnjacima, gloždacima i pavitnjacima.
Praćina sa Predorom ima 167 kuća, 16 rodova i 1300 stanovnika.
Rodovi u Predoru:
-Jevremovići i Trupalići, slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Vranja pre 180 godina i smatraju se kao prvi doseljenci.
-Markovići, Milovanovići i Bosići – slave Jovanjdan. Doselili su se iz timočke Crne Reke odmah za Trupalićima.
-Marinkovići i Milići, slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Pirota preko resave pre 160 godina.
-Radenkoići, slave Petrovdan. Doselili se iz okoline Leskovca ili iz Južne Srbije pre 160 godina.
Rodovi u Praćini.
-Rajići, Balaši i Madžarci – slave Mratindan-Mina. Doselili se „odnekle iz Madžarske“ (ili iz Srema) pre 160 godina. Bili su u Selištu.
-Milutinovići, Nickovići i Doridžani – slave Đurđic i Đurđevdan.. Doselili se „od Ohridskog Jezera“ pre 160 godina. I oni su bili u Selištu.
-Matići i Stepanovići, slave Nikoljdan. Došli su iz Strajinca kod Svrljiga pre 160 godina.
-Tomići, slave Aranđelovdan i Mratindan. Doselili se „odnekud od Resave“ pre 150 godina.
-Janoševići i Janoškovići, slave Veliku Gospojinu. Doselili se iz „Karavlaške“ (Rumunija) pre 150 godina.
-Lukići, save Sv. Atanasija. Doselili se iz okoline Gnjilana pre 150 godina.
-Filipovići, Vilići i Inojkići – slave Sv. Petku. Doselili su se iz Krivog Vira u Timoku pre 140 godina.
-Dobričići, slave Lučindan. Doselili se iz Kućana u Južnoj Srbiji pre 130 godina.
-Jovanovići, slave Sv. Petku. Došli su iz Crne Gore pre 130 godina.
-Veljkovići, slave Jovanjdan. Doselili su se iz Stepoša u okolini Kruševca pre 120 godina.
-Dobrosavljevići, slave Jovanjdan. Doselili su se iz Brestovca u Resavi pre sto godina.
-Novakovići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz Lozovika kod Smedereva pre 40 godina, predak se prizetio u rod Matića, Stepanovića. Od istog roda ima ih u smederevskom Lozoviku, Lapovu i Brzanu.
Seoska slava je Prvi dan Trojica a zavetine su: Sv. Jovan „Bogoprimac“, 20 jauara po n.k. za zdravlje stoke i živine i Mladenci za zdravlje čeljadi.
Predorsko groblje je na istočnoj strani zaseoka a praćinsko u Merginom Polju, prema Gilju.
9. novembar 2014. u 20:07
Milodan
Poreklo stanovništva sela Dobra Voda (po knjizi Gladna – što je raniji naziv ovog sela), Grad Jagodina – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Resava“.
Položaj sela.
-Selo je na stranama potoka Trstene, koji se, pošto se spoji sa Bučinom, zove Duboki Potok.
Vode.
-Glavni izvori su: Selište, Treset, Jazvinac i Bigar.
Zemlje i šume.
-Delovi seoskog atara su: Igrište (na severu sela), Čungar, Obrš, Crno Polje, Ivino Brdo, Veličkovo Brdo, Selište, Barino Brdo, Dugačko Brdo, Kratko Brdo, Rajkinačko Brdo, Pešino Brdo, Bučina, Veliki Branik i Drenjar.
Tip sela.
-Selo se deli na Gornji i Donji Kraj. U njemu je oko 75 kuća i 8 rodova. Godine 1819. U selu je bilo 14 kuća sa 15 poreskih glava dok je 1870. godine bilo 70 poreskih glava.
Ime selu.
-Predanje kaže da se selo ranije zvalo Dobrovodica, pa je docnije dobilo ovo ime*.
*Predanje kaže da se selo nazvalo Gladna zbog toga što je tu nekada boravila vosjka, koja je uvek bila gladna. Ova verzija bivšeg naziva ovoga sela se nalazi i na sajtu Grada Jagodine, op. Milodan.
Drugo predanje kaže da jeu ovo mesto dolazio Visoki Stevan, pa je ceo dan trpeo glad i gladan pio vodu sa Treseta usled čega se razboleo i jedva živ ostao. Tom prilikom rekla je Carica Milica:
-Dobrovodice – crnovodice, da Bog da da uvek bila gladna.
Starine u selu.
-U Selištu su zidine za koje se ne zna od čega su. Tu su meštani nalazili komade starog oružja, starog posuđa i po koji stari novac.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
-Neki pričaju da je selo ovde od starine a drugi tvrde da je bilo u Selištu, južno od današnjeg sela. Priča se, da su stari stanovnici bili Srbi, koji su prebegli u Madžarsku odakle se nisu vraćali. Današnji stanovnici su Rumuni koji su se pre 160 godina doselili iz Timočke Krajine.
U Gornjem Kraju su:
-Ilići, slave Sv. Petku.
-Šurkovići – Miholjdan.
-Mijailovići i Simići – Velika Gospojina.
-Radovanovići – Đurđic i Alimpijevdan.
U Donjem Kraju su:
-Jovičići – Nikoljdan.
-Golubovići – Jovanjdan.
-Jonići – Mitrovdan.
-Mijailovići su se doselili pre 100 godina sa Homolja, slave Mitrovdan.
Seoska slava je Drugi dan Trojica (Duhova) a zavetina Mladenci – radi zdravlja u domu.