Poreklo prezimena, selo Šantarovac (Jagodina)

6. oktobar 2014.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Šantrovac (danas Šantarovac), grad Jagodina – Pomoravski okrug. Iz knjige Stanoja Mijatovića „Belica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Ovo selo je između Šuljkovca i Bunara, u blagoj strani okrenutoj više severoistoku. Od Šuljkovca je udaljeno preko dva kilometra dok je Bunaru bliže.

Vode.

Ispod sela protiče Belica a kroz selo Grobljanski Potok, koji teče samo za vreme kiša i topljenja snegova.

Pije se bunarska i izvorska voda. Najglavniji izvor je Stari Kladenac, za koji kažu da je još „iz turskoga doba“.

Zemlje i šume.

Njive i livade su na mestima: Donji Ključ, Gornji Ključ, Vinogradište, Polje, Logorište, Vučinac, Reka, Buban i Stari Bunar. Njive, šume i pašnjaci (izmešano) su na mestima koja se zovu: Donje Brdo, Gornje Brdo, Cerovik, Crveni Breg, Lukarsko, Zbegovište, Pecin Potok, Suva Bara, Divlje Polje (Divljača) i Čukara. Šume: Gaj, Brestovački Potok, Valoga i Anatema.

Tip sela.

Selo je srednje zbijenosti. U sredini sela kuće su gušće a po ivicama ređe. Selo se deli na Gornju i Donju Malu. Gornja Mala zove se još i Vukanjska Mala. Ona je u strani, u brdu, a Donja Mala je niže ove, bliže Belici.

Šantrovac ima 186 kuća, 16 rodova i 956 stanovnika.

Ime selu.

Prema jednom predanju Šantrovac u Šuljkovac su naselila dva brata, od koji je jedan bio „šantav“ (sakat) u ruku a drugi „čulj“ (bez uha). „Šantavi“ se prvo naselio u Šantrovac i po njemu se selo nazvalo. „Čuljavi“ se naselio u Šuljkovcu i po njemu se selo nazvalo prvo Čuljkovac a kasnije Šuljkovac.

Po drugom predanju, koje se i u pesmi očuvalo, Šantrovac je tako nazvan zbog „šantavih“ (neispravnih) sekira i motika, kakvih je bilo kod seljaka u ovom selu; a Šuljkovac, što pšenica tu nikada nije dobro rađala, već je bila „štura“ i „šuljčiva“.

Po trećem nepouzdanom predanju, oba sela su tako nazvana po mestima iz kojih su došli prvi doseljenici.

 

Poreklo stanovništva.

Rodovi su:

Topalovići, slave Đurđic i Đurđevdan. Preci su im se doselili iz Toplice pre 150 godina. Ima ih u Maloj Kruševici, ispod Blagotina u Temniću.

Vukanjci, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili su se iz Vukonje ispod Jastrepca pre 140 godina.

Stojanovići, Pavlovići i Sadžići, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili se pre 140 godina iz sela Ilina kod Boljevaca. Zovu ih „Vlasima“.

Kulizići, slave Sv. Mina, Mratindan. Doselili su se iz Vukanje ispod Jastrepca pre 140 godina a tamo su došli sa Kosova.

Grkovići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz Toplice preko kruševačke Župe pre 130 godina. Ima ih u Rženici i u Veljoj Glavi u Župi.

Lazarevići, Ere – slave Aranđelovdan. Doslili su se iz Studenice pre 120 godina.

Milosavljevići drugi i Kalpačije, slave Jovanjdan. Doselili su se iz Prćilovice kod Aleksinca pre 120 godina. Stari Milisavse udavio u Moravi kad je bežao od Turaka, a ovamo se doselila njegova tri sina i žena.

Ignjatovići i Kompiraši, slave Sv. Aleksandar Nevski. Doselili se iz Toplice pre 100 i više godina.

Mladenovići, Đorđevići i Čuperići, slave Ilindan i Aranđelovdan. Doselili se iz timočke Crne Reke pre 100 i više godina.

Derci, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Kopaj-Košare u okolini Svrljiga pre 100 i više godina.

Janićijevići, slave Lučindan i Markovdan. Doselili se iz kruševačke Župe pre 100 godina. Ima ih u Cernici, Temnić.

Alempijevići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz okoline Kruševca kada i Janićijevići.

Gajčanci, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili se pre 80 godina iz Županjevca u Levču, gde ih ima preko 40 kuća.

Ne zna se odakle su došli:

Đurđevići i Gletavci, slave Stevanjdan.

Tomići, slave Sv. Vrači.

Seoska slava je Veliki Spasovdan a zavetine su: „Ranđelica“ – 19. septembra po Novom kalendaru za „berićet“ i „Makivej“ – 14 avgusta po Novom kalendaru za zdravlje čeljadi i stoke.

Groblje je u Donjoj Mali, u Donjem Šantrovcu.

 

IZVORStanoje Mijatović – Belica. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar