Tatić
Poreklo prezimena, Ličko Novo Selo (Đurđenovac, Slavonija)
Poreklo stanovništva Ličkog Novog Sela (opština Đurđenovac, ranije Našice). Ličko Novo Selo zasnovano je u periodu između dva svetska rata ponajviše doseljenicima iz Like (po kojima je selo i dobilo ime). Najveći broj doseljenika je iz Frkašića i Bjelopolja te dve porodice iz Vrhovina (Grbići i Srdići). Delići su bili…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Otoka (Bosanska Krupa)
Poreklo stanovništva selo Otoka, opština Bosanska Krupa. Prema knjizi „Pounje u Bosanskoj krajini“ od Milana Karanovića. Priredio saradnik Porekla Milodan. Položaj sela. Unska dolina znatno se proširuje kad primi rečicu Baštru. Više njihovog sliva uzdiže se brdo Plavno (307 m.), kupasta oblika, i Vučkovac (394 m.). Između Plavna i Vučkovca…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Dobro Selo (Krupa na Uni)
Poreklo stanovništva sela Dobro Selo, opština Krupa na Uni. Prema knjizi „Pounje u Bosanskoj krajini“ od Milana Karanovića iz 1925. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan. Položaj naselja. Bilo kosa i njenih kosenjaka od Kudina do Ćorkovače planine sa najvišim brdom Ljubinom 604 m. razvođe je pritočica Korane, Kladušnice, Bužimske i…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Varoška Rijeka (Krupa na Uni)
Poreklo stanovništva sela Varoška Rijeka, opština Krupa na Uni. Prema knjizi „Pounje u Bosanskoj krajini“ od Milana Karanovića iz 1925. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan. Položaj naselja. S desne strane prima Bužimska više potočića, čija je izvorišna čelenka Goretin Greben 420 m. Velagina Glavica 306 m. i Metla 407 m….
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Baštra (Bosanska Krupa)
Poreklo stanovništva naselja Baštra, opština Bosanska Krupa. Prema knjizi „Pounje u Bosanskoj krajini“ od Milana Karanovića iz 1925. godine. Priredio saradnik Pore kla Milodan. Položaj naselja. Glodina, koja prima Bjelajski Potok, saleva se u Unu i Baštra, koja prima Karanov Potok, tvore više kosa na kojima je selo. Tip sela….
› više informacijaKanjane (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)
Kanjane je selo kod Drniša (Dalmacija), na obodu Petrovog Polja, u podnožju planine Svilaje. Naziv je postojao još u srednjem vijeku (Polje Kanjane). Selo je bilo pravoslavno u 16. vijeku, a u prvoj polovini 18. vijeka javlja se i manji broj rimokatolika/kovača (u sredini sela). Pravoslavna crkva Sv. Petke sa…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Hodbina (Mostar)
Poreklo stanovništva sela Hodbina, grad Mostar. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan. Opšte napomene. Selo je u uglu Bišća, s lijeve strane Bunice, s prisojnih i osojnih ivica. U selu nema stalnih vrela, iako je selo na laporovitu terenu….
› više informacijaBanijski rodovi iz Hrtića kod Dvora
Hrtić Prema popisu iz 1991. godine, Hrtić je pripadao opštini Dvor. U njemu je živelo ukupno 260 stanovnika, od čega 250 Srba. Stariji rodovi u Hrtiću kod Dvora Beko, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, nepoznato Gaćeša, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, proslavljaju Nikoljdan Dobrica, Srbi, potvrđeni u XVIII veku,…
› više informacijaBanijski rodovi iz Ćora kod Dvora
Ćore Prema popisu iz 1991. godine, područje Ćora pripadalo je opštini Dvor i bilo je podeljeno na dva sela – Vanići i Ćore. U pomenutim selima živelo je ukupno 334 stanovnika (Vanići – 195, Ćore – 139), od čega 318 Srba. Stariji rodovi u Ćorama kod Dvora Batina, Srbi,…
› više informacijaHercegovina kao matica krajiških rodova (Haplogrupa I2-Y3120)
MIGRACIJE Hercegovina je srpska oblast koja je, uz Crnu Goru, dala najviše iseljenika dinarskim krajevima. Iz Hercegovine se stanovništvo vekovima iseljavalo ka Zapadnoj Srbiji, Šumadiji, Podrinju, Semberiji, Krajini… Čuvena je izreka “Hercegovina svijet naseli, sebe ne raseli”. Seobe iz Hercegovine ka nekim oblastima su, uslovno rečeno, novijeg datuma (period 18…
› više informacija


