Tatić

14. decembar 2024.

0

Poreklo prezimena, Ličko Novo Selo (Đurđenovac, Slavonija)

Poreklo stanovništva Ličkog Novog Sela (opština Đurđenovac, ranije Našice). Ličko Novo Selo zasnovano je u periodu između dva svetska rata ponajviše doseljenicima iz Like (po kojima je selo i dobilo ime). Najveći broj doseljenika je iz Frkašića i Bjelopolja te dve porodice iz Vrhovina (Grbići i Srdići). Delići su bili…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Otoka (Bosanska Krupa)

Poreklo stanovništva selo Otoka, opština Bosanska Krupa. Prema knjizi „Pounje u Bosanskoj krajini“ od Milana Karanovića. Priredio saradnik Porekla Milodan. Položaj  sela. Unska dolina znatno se proširuje kad primi rečicu Baštru. Više njihovog sliva uzdiže se brdo Plavno (307 m.), kupasta oblika, i Vučkovac (394 m.). Između Plavna i Vučkovca…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Dobro Selo (Krupa na Uni)

Poreklo stanovništva sela Dobro Selo, opština Krupa na Uni. Prema knjizi „Pounje u Bosanskoj krajini“ od Milana Karanovića iz 1925. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan. Položaj  naselja. Bilo kosa i njenih kosenjaka od Kudina do Ćorkovače planine sa najvišim brdom Ljubinom 604 m. razvođe je pritočica Korane, Kladušnice, Bužimske i…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Varoška Rijeka (Krupa na Uni)

Poreklo stanovništva sela Varoška Rijeka, opština Krupa na Uni. Prema knjizi „Pounje u Bosanskoj krajini“ od Milana Karanovića iz 1925. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan. Položaj  naselja.       S desne strane prima Bužimska više potočića, čija je izvorišna čelenka Goretin Greben 420 m. Velagina Glavica 306 m. i Metla 407 m….

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Baštra (Bosanska Krupa)

Poreklo stanovništva naselja Baštra, opština Bosanska Krupa. Prema knjizi „Pounje u Bosanskoj krajini“ od Milana Karanovića iz 1925. godine. Priredio saradnik Pore kla Milodan. Položaj  naselja. Glodina, koja prima Bjelajski Potok, saleva se u Unu i Baštra, koja prima Karanov Potok, tvore više kosa na kojima je selo. Tip sela….

› više informacija

Kanjane (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)

Kanjane je selo kod Drniša (Dalmacija), na obodu Petrovog Polja, u podnožju planine Svilaje. Naziv je postojao još u srednjem vijeku (Polje Kanjane). Selo je bilo pravoslavno u 16. vijeku, a u prvoj polovini 18. vijeka javlja se i manji broj rimokatolika/kovača (u sredini sela). Pravoslavna crkva Sv. Petke sa…

› više informacija

25. avgust 2022.

1

Poreklo prezimena, selo Hodbina (Mostar)

Poreklo stanovništva sela Hodbina, grad Mostar. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan. Opšte napomene. Selo je u uglu Bišća, s lijeve strane Bunice, s prisojnih i osojnih ivica. U selu nema stalnih vrela, iako je selo na laporovitu terenu….

› više informacija

Banijski rodovi iz Hrtića kod Dvora

Hrtić Prema popisu iz 1991. godine, Hrtić je pripadao opštini Dvor. U njemu je živelo ukupno 260 stanovnika, od čega 250 Srba.   Stariji rodovi u Hrtiću kod Dvora Beko, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, nepoznato Gaćeša, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, proslavljaju Nikoljdan Dobrica, Srbi, potvrđeni u XVIII veku,…

› više informacija

Banijski rodovi iz Ćora kod Dvora

Ćore Prema popisu iz 1991. godine, područje Ćora pripadalo je opštini Dvor i bilo je podeljeno na dva sela – Vanići i Ćore. U pomenutim selima živelo je ukupno 334 stanovnika (Vanići – 195, Ćore – 139), od čega 318 Srba.   Stariji rodovi u Ćorama kod Dvora Batina, Srbi,…

› više informacija

31. mart 2021.

13

Hercegovina kao matica krajiških rodova (Haplogrupa I2-Y3120)

MIGRACIJE Hercegovina je srpska oblast koja je, uz Crnu Goru, dala najviše iseljenika dinarskim krajevima. Iz Hercegovine se stanovništvo vekovima iseljavalo ka Zapadnoj Srbiji, Šumadiji, Podrinju, Semberiji, Krajini… Čuvena je izreka “Hercegovina svijet naseli, sebe ne raseli”. Seobe iz Hercegovine ka nekim oblastima su, uslovno rečeno, novijeg datuma (period 18…

› više informacija