Maksimović
Poreklo stanovništva Župe Nikšićke
Župa Nikšićka, ranije samo Župa, je oblast na desetak kilometara na jugoistok od današnjeg grada Nikšića. U geografskom smislu, Župa je kotlina nastala usecanjem reke Gračanice, čime je stvorena plodna zaravan, nadmorske visine između 700 i 850 metara. Usled rečnog nanosa, dovoljne količine kvalitetne vode i zaštićenosti od jačih klimatskih…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Izvor (Novo Brdo)
Poreklo stanovništva sela Izvor, opština Novo Brdo – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi dr Atanasija Uroševića „Novobrdska Kriva Reka“, izdanje Beograd 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela.Selo je na jugoistočnom podnožju planine Koziice, po kosama u proširenju doline Krive Reke. Većim delom je na desnoj strani doline.Vode.Vodu za piće dobija…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Krupa (Obrovac)
Krupa je selo u Dalmaciji, istočno od Obrovca. Administrativno pripada gradu Obrovcu.Selo se nalazi u podnožju planine Velebit, na izvorištu reke Krupe, pritoke Zrmanje. Krupa izvire iz kraškog vrela i spaja se sa tokom Orovača, iz istoimenog vrela.Po reci Krupi je dobilo ime selo i manastir, podignut 1317. godine. Krupa…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Donja Crnišava (Trstenik)
Poreklo stanovništva sela Donja Crnišava, opština Trstenik – Rasinski okrug. Prema knjizi Momčila R. Todosijevića „Podgočka naselja trsteničkog kraja“, izdanje Beograd 2008. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela.Donja Crnišava nalazi se jugoistočno od Trstenika, na 7 km udaljenosti. Prostire se u visinskoj zoni od 185 do 224 metara, u podnožju…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Bozoljin (Brus)
Poreklo stanovništva sela Bozoljin, opština Brus – Rasinski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1934. do 1953. godine – izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela.Selo je na strani brda Jasena i ćerekarske čuke. U međama sela su: Veliki Petkovac, Drum, Vlaška ravan,…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Seoce (Kuršumlija)
Poreklo stanovništva sela Seoce (po knjizi Seoce i zaselak Kalimance), opština Kuršumlija – Toplički okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1934. do 1953. godine – izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela.Selo je na stranama brda: Oblog kamena (1.040m), Oštrog – Ostrog krša…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Kijevčiće (Leposavić)
Poreklo stanovništva naselja sela Kijevčiće, opština Leposavić – Kosovskomitrovački okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1934. do 1953. godine – izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela.Selo je u dolini Kijevčanske reke. Najveći deo sela je na desnoj (prisojnoj) strani doline, dok su…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Crna Glava (Raška)
Poreklo stanovništva sela Crna Glava (i zaseoci Đorđevići, Mečkari i Dolovi), opština Raška – Raški okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1934. do 1953. godine – izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela.CRNA GLAVACrna Glava je pod brdom Baurinom čukom (1478 m) (Napomena:…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Vlajkovci (Brus)
Poreklo stanovništva sela Vlajkovci, opština Brus – Rasinski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela.Selo je u dolini Vlajkovačke reke, c kućama po brdima, na stranama rečne doline.Vode.Selom protiče Vlajkovačka reka, a potoci u selu su: Runtski, ili Potok u Runte, Gradinački…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Bukovica (Ivanjica)
Poreklo stanovništva sela Bukovica, opština Ivanjica – Moravički okrug. Prema knjizi Ljubomira M. Markovića i Svetislava LJ. Markovića „Stanovništvo moravičkog Starog Vlaha“, izdanje 2002. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela.Stanovnici ovog prigradskog naselja su se mahom doselili posle 1960. godine, kada je otvorena Industrija tepiha Ivanjica.Bukovica je za poslednjih četrdesetak…
› više informacija