Janković
Arački tefter iz 1829/1930. za selo Rašković (Gruža)
PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Saša ZarićTEFTER SPAHIJSKOG PRIHODA (ARAČKI TEFTER) 1829/1830. ZA SELO RAŠKOVIĆ U KNEŽINI GRUŽI, KRAGUJEVAČKA NAHIJAStojan Milutinović, 62 godinesin Ćiro, 30 godinasin Milutin, 27 godinaRisto Milutinović, 48 godinabrat Jovan, 32 godineVilotije Milutinović, 72 godinesin Stevan, 27 godinasin Todor, 14 godinaunuk Spasoje,3 godineJanićije Janićijević, 42 godinesin Lazar, 14…
› više informacijaNajstariji zapisi iz matične knjige venčanih crkve u Borču za 1837-1840. godinu
PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Saša Zarić 1. 4. jula 1837. venčani Lazar Radosavljević iz Knića i Cmiljana Milisavljević iz Konjuše, kum Jovan Karanović iz Zabojnice.2. 21. oktobra 1837. venčani Radoje Petrović iz Knića i Stojana, ćerka Pavla Stefanovića iz Petropolja, kum Pavle Stanković iz Petropolja.3. 4. oktobra 1837. venčani Aleksa Trifunović…
› više informacijaNajstariji zapisi iz matične knjige krštenih (rođenih) crkve u Borču za 1837. godinu
PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Saša ZarićPored popisa, crkvene knjige su najdragoceniji i najpouzdaniji izvor podataka o stanovništvu. Matične knjige su uvedene 1837. godine, tako da ne postoje stariji zapisi o krštenim, venčanim i umrlim. Svaki paroh crkve je bio u obavezi da u svojoj parohiji upisuje u matične knjige podatke o…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Peroše (Tutin)
Poreklo stanovništva sela Peroše, opština Tutin. Prema istraživanju dr Milisava Lutovca, Ibarski Kolašin, antropogeografska ispitivanja, Beograd, 1954. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.Ovo je selo ustvari zaselak Starčevića, ali je za razliku od ovog uvek bilo naseljeno pravoslavnim Srbima, te se uzimalo i kao zasebno naselje. Ono je na zaravni…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Nikolinac (Sokobanja)
Poreklo stanovništva sela Nikolinac, opština Sokobanja – Zaječarski okrug. Prema knjizi Petra Jovanovića „Banja“. Priredio saradnika Porekla Milodan.Položaj sela.Slično nizu sela, koja u zapadnoj oblasti banjskog basena leže ispod rasadnog odseka i jezerske obale od 600 metara, nalazi se i u istočnom delu basena niz sela, koja su takođe ispod…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Tabalije (Novi Pazar)
Poreklo stanovništva sela Tabalije, opština Novi Pazar. Prema istraživanju dr Milisava Lutovca, Ibarski Kolašin, antropogeografska ispitivanja, Beograd, 1954. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.Selo je na padinama brda Guvnina i Kamilare, koja se spuštaju prema Ibru. Dve grupe kuća vezane su za dve zaravni. Te dve mahale su: Kraljevina i…
› više informacijaPoreklo prezimena, sela Prilike, Dubrava i Radaljevo (Ivanjica)
Poreklo stanovništva u selima Prilike, Dubrava i Radaljevo, opština Ivanjica. Prema knjizi “Prilike, Dubrava i Radaljevo”, Dragoljub M. Vujović, Čačak 2002. Priredio saradnik portala Poreklo Miroslav Zdravković. Najstariji rodoviO današnjem stanovništvu Prilika, Dubrave i Radaljeva prvi tragovi nalaze se u poreskim knjigama (tevterima) iz 1833 i 1834g.U Prilikama su popisani (1833):…
› više informacijaPoreklo prezimena, varošica Minićevo (Knjaževac)
Poreklo stanovništva varošice Minićevo (do 1945. godine i po ovoj knjizi Andrejevac i Kraljevo Selo), opština Knjaževac – Zaječarski okrug. Prema knjizi Marinka Stanojevića „Timok“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.Položaj naselja.Varošica Minićevo se nalazi na drumu Zaječar – Knjaževac, na desnoj obali reke Klisure. Kako je obala ove reke visoka, varošica…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Oklace (Zubin Potok)
Poreklo stanovništva sela Oklace, opština Zubin Potok. Prema istraživanju dr Milisava Lutovca, Ibarski Kolašin, antropogeografska ispitivanja, Beograd, 1954. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić. Selo je u slivu Oklačkog Potoka, koji dolazi od Jezera na Mokroj i utiče u Brnjačku Rijeku. Po svom položaju ono je slično Brnjaku, od koga ga…
› više informacijaPlemena i poreklo bratstava Crmnice
Crmnica je jedna od četiri nahije Stare Crne Gore. Na severu se graniči sa Riječkom nahijom, zapadnom i jugozapadnom stranom, koja čini prirodnu planinsku granicu, sa primorskim plemenima Brajićima i Paštrovićima, i na jugozapadu delom sa Spičom, na jugu sa Krajinom (Zupci, Šestani i Seoce), a svojom istočnom stranom Crmnica…
› više informacija