Poreklo prezimena, selo Nikolinac (Sokobanja)

25. decembar 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Nikolinac, opština Sokobanja – Zaječarski okrug. Prema knjizi Petra Jovanovića „Banja“. Priredio saradnika Porekla Milodan.

Položaj sela.

Slično nizu sela, koja u zapadnoj oblasti banjskog basena leže ispod rasadnog odseka i jezerske obale od 600 metara, nalazi se i u istočnom delu basena niz sela, koja su takođe ispod jezerske obale od 600 metara. Taj niz na zapadu počinje sa Nikolincem pa se produžava na istok. Nikolinac leži u dolini Bogdaniške Reke, upravo na mestu, gde se u Bogdanišku Reku uliva Lozjanska-Ševarska Reka. Iznad sela se diže odsek jezerske obale od 600 metara, koji je ovde usečen u Bukovac. Kuće su većinom u dolinskoj ravni, ali se znatan broj penje uza strane.

Vode i klima.

Meštani koriste vodu za piće uglavnom iz bunara ali ima i nekoliko manjih izvora pored reke. Selo je okrenuto ka jugu a najjači vetrovi su severac i košava.

Komunikacije.

Kroz selo prolazi strategijski nasut drum, koji od Sokobanje vodi preko Rašinačkog Sedla za Crnu Reku i Boljevac. Ovim putem selo je vezano za Sokobanju i glavni drum na jugu kao i za letnje pojate i utrinu na severu. Pored ovog glavnog puta postoji na istoku i jedan seoski put, koji spaja selo sa Bogdincem i Saselcem.

Tip sela.

Selo je zbijenog tipa. Naročito su kuće česte oko puta na dolinskoj ravni, gde je škola i opština. Ukoliko se ide uz dolinske strane, ka periferiji sela, kuće su razređenije. U selu nema jasno određenih mala, već se pojedini krajevi nazivaju po familijama.

Zanimanje stanovništva, zemlje i šume.

Meštani se bave zemljoradnjom i stočarstvom. Imanja su svuda oko sela, u Kosovcima, Krivoj Krušci, Jelenu, Ravnoj Bučini, Zabelu, Belezi i Vrhu. Njive u dolini reke ispod sela su plodnije. Pojata ima dvojakih; letnjih i zimskih. Letnje su pojate na utrini u Ravnoj Bučini dok su zimske pojate na imanjima. Šume imaju veoma malo i to su privatni zabrani.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Selo se pomeralo. Najpre je bilo u Selini. Kada je tu bilo u njemu su stanovali Turci. Na tom mestu ima danas blagorodnog voća. Iz Seline je premešteno u Krst da bi se potom odavde preselilo na današnje mesto. Selo se razvijalo poglavito doseljavanjem i množenjem stanovništva.
O imenu sela nema nikakvih predanja.
Seoska zavetina je Rusanica.

U selu su ove porodice:

-Džobarci i Stevanovci, Sv. Đorđe. Bili su „preko Dunava u Ostrovu“ pa su na Blagovest prešli Dunav i došli najpre u Dživdžan Baru (Beli Potok). Iz Belog Potoka su došli u Nikolinac. Džobarci se zovu po Dživdži-Bari (Belom Potoku), gde su svojevremeno živeli.
-Goluboci su velika familija, koja se sastoji od ovih, manjih:
-Donići, Milosavljevići, Živkovići i Markovići. Slave sv. Nikolu. Doseljeni su iz Dobrujevca – Crna Reka. Bežali su u Resavu. Donići se zovu po jednoj kravi koju su zvali Dona.
-Ilinci, Nikoljdan, su doseljeni iz Ilino – Crna Reka.
-Đusići, Jovanjdan, Ne znaju odakle su doseljeni. Bežali su u Resavu, u Ćovdin. Tamo je ostao jedan deo familije. Kumuju im od starine Didići iz Mužinca.
-Krstići, Nikoljdan, ne znaju za svoje poreklo. Staro im je kumstvo bilo u nekom selu kod Kruševca.
-Miljkovići, Nikoljdan, su doseljeni iz Saselaca, od familije Čeftelinci.
-Tošići, Sv.Đorđe, su doseljeni iz Cerja (niševačko). Toša je došao ženi u kuću, u familiju Miljkovića.
-Bogdanovići, Stevanjdan, su doseljeni iz Ivanjice. Zovu ih „Jerci“.
-Jovići i Milovanovići, Nikoljdan. Ne zna se tačno odakle su doseljeni. Zovu ih „Vlasi“.
-Đorđevići, Sv.Đorđe, su doseljeni iz Slivnice u Bugarskoj.
-Milutinovići, Nikoljdan, su doseljeni od Ivanjice.
-Jankovići, Nikoljdan, kažu da su „starovremci“. Zovu ih i „Turci“. „Ne pate-množe se“.
-Milovanovići, Nikoljdan, su doseljeni iz Dobrujevca.
-Ilići, Nikoljdan, su doseljeni iz Čitluka od familije Grozdinci. Ova familija je doseljena u Čitluk iz Orlje – Pirot.
-Miloševići, Sv. Vartolomej, su doseljeni iz Rujišta. Familija u Rujištu je došla iz Mirova. Familiju nazivaju „Latini“.
-Miladinovići, Mratidan, su doseljeni iz Čitluka. Familija u Čitluku je došla iz Balanovca – Zaglavak.
-Ramići, Sv. Vasilije i Aranđelovdan, su Cigani-Romi kovači. Ne kaže se ništa za njihovo poreklo.

IZVOR: Prema knjizi Petra Jovanovića „Banja“. Priredio saradnika Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.