Rezultati pretrage za: Dobrić
Naselja i poreklo stanovništva Doboja
PRIREDIO: Urednik portala Poreklo Branko TodorovićNaselja i poreklo pravoslavnog stanovništva u DobojuNaš pravoslavni narod u sev. Zapadnoj Bosni nije autohton, nego je došljak sa juga u 16. i 17. veku. Primetili smo da jedan njegov dobar deo u 15. veku seli iz Hercegovine u Dalmaciju, a iz Dalmacije u zapadnu…
› više informacijaPrepis crkvenih matičnih knjiga za Kninsko Polje i Knin
Na internet stranici sinobad.org dostupni su prepisi pravoslavnih crkvenih matičnih knjiga krštenih, venčanih i umrlih za parohije Kninsko Polje i Knin. Prepis ovih knjiga je delo Milana Sinobada, koji je pokretač još jedne značajne internet stranice – tromedja.rs. Zahvaljujemo se g. Sinobadu na saglasnosti da na našem portalu podelimo informaciju…
› više informacijaPoreklo prezimena, naselje Bileća (Bileća)
Poreklo stanovništva naselja Bileća, opština Bileća – Hercegovina. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografska studija“ u izdanju “Kulturno nasljeđe” izdavačke kuće “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1991. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj naselja.U Bileći razlikujemo: varošicu i sela. – Varošica ili mala (mahala) Bileća je u Bilećskom Polju, na osojnoj strani…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Vrpolje Ljubomir (Trebinje)
Poreklo stanovništva sela Vrpolje Ljubomir, opština Trebinje – Hercegovina. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografska studija“ u izdanju “Kulturno nasljeđe” izdavačke kuće “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1991. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Vrpolje:Položaj sela.U vrpoljskoj javti razlikujemo sela u nizini, oko Ljubomirskog Polja i sela u brdima. Jedan dio sela je…
› više informacijaPreci Jakova Jaše Ignjatovića (Sentandreja, 1822 – Novi Sad, 1889)
„I kada u Sentandreji jednom nestane Srba, a jednom će ih nestati, onda će im obronak divnih planina biti grob, zvuk zvona njihovih hramova propratiće ih u večnost, a hramovi će ostati kao spomenici njihovog duha i života.“Jakov Jaša Ignjatović, čuveni srpski pisac, rođen je u Sentandreji 8. decembra 1822….
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Grabovac (Čelinac)
Grabovac je selo opštine Čelinac, u BiH (Republika Srpska).Na popisu 1991. godine, Grabovac je imao 640 stanovnika, od čega 640 Srba, 2 Hrvata, 4 Jugoslovena i 2 ostalih/nepoznatih.Prezimena 1991. godine, sa brojem osoba (u zagradi) i krsnom slavom:Srpska prezimenaBABIĆ (3) – ?BOJIĆ (65) – Sveti VasilijeVIDOVIĆ (4) – Časne VerigeVUKOVIĆ (2)…
› više informacijaBanijski rodovi iz Kosne kod Dvora
KosnaPrema popisu iz 1991. godine, Kosna je pripadala opštini Dvor. U njoj je živelo ukupno 108 stanovnika, od čega 106 Srba. Stariji rodovi u Kosni kod DvoraBoromisa, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, proslavljaju TrivunjdanVujčić, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, proslavljaju ĐurđevdanDobrić, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, ugašeniJoka, Srbi, potvrđeni u XVIII…
› više informacijaBanijski rodovi iz Majdana kod Dvora
MajdanPrema popisu iz 1991. godine, Majdan je pripadao opštini Dvor. U njemu je živelo ukupno 98 stanovnika, od čega 90 Srba. Stariji rodovi u Majdanu kod DvoraDobrić, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, proslavljaju ĐurđevdanŽegarac, Hrvati, potvrđeni u XVIII veku, ugašeniKasap, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, proslavljaju MiholjdanKrakar, Hrvati, potvrđeni u XVIII…
› više informacijaBanijski rodovi iz Ravnog Rašća kod Gline
Ravno RašćePrema popisu iz 1991. godine, Ravno Rašće je pripadalo opštini Glina. U njemu je živelo ukupno 314 stanovnika, od čega 198 Srba. Stariji rodovi u Ravnom Rašću kod GlineVakan, Hrvati, potvrđeni u XVIII veku, ugašeniVelebit, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, proslavljaju TrivunjdanVučičević, Hrvati, potvrđeni u XVIII veku, rimokatoliciDemonja, Srbi, potvrđeni…
› više informacijaBanijski rodovi iz Buzete kod Gline
BuzetaPrema popisu iz 1991. godine, Buzeta je pripadala opštini Glina. U njoj je živelo ukupno 390 stanovnika, od čega 385 Srba. Stariji rodovi u Buzeti kod GlineBulat, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, proslavljaju MitrovdanVladić, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, proslavljaju NikoljdanGnjatović, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, proslavljaju StevanjdanDević, Srbi, potvrđeni u…
› više informacija