Rezultati pretrage za: Dević

Banijski rodovi iz Buzete kod Gline

BuzetaPrema popisu iz 1991. godine, Buzeta je pripadala opštini Glina. U njoj je živelo ukupno 390 stanovnika, od čega 385 Srba. Stariji rodovi u Buzeti kod GlineBulat, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, proslavljaju MitrovdanVladić, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, proslavljaju NikoljdanGnjatović, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, proslavljaju StevanjdanDević, Srbi, potvrđeni u…

› više informacija

Banijski rodovi iz Dabrine kod Gline

DabrinaPrema popisu iz 1991. godine, Dabrina je pripadala opštini Glina. U njoj je živelo ukupno 253 stanovnika, od čega 248 Srba. Stariji rodovi u Dabrini kod GlineBadrić, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, proslavljaju ĐurđevdanBulat, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, proslavljaju MitrovdanGavrilović, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, proslavljaju JovanjdanDević, Srbi, potvrđeni u…

› više informacija

Poreklo prezimena, naselje Sandevo (Čučer-Sandevo)

Poreklo stanovništva sela Sandevo, opština Čučer-Sandovo, Severna Makedonija. Prema knjizi Dr Jovana F. Trifunoskog „Skopska Crna Gora“, izdanje Skoplje 1971. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Postanak i položaj sela.Mesto na kome leži Sandevo ranije je služilo kao sastajalište ljudima, naročito mlađem svetu iz šest okolnih skopskocrnogorskih sela – Mirkovca, Čučera, Gluvog,…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Parmenac (Čačak)

Poreklo stanovništva sela Parmenac, grad Čačak. Istraživanje Radovana M. Marinkovića i Dragoljuba M. Vujovića objavljeno u knjizi „Vekovi Parmenca“. Priredio saradnik portala Poreklo Luka Jelić.Današnje stanovništvo Parmenca u celini je doseljeničko. Najstariji rodovi, čiji potomci danas žive u ovom selu, prispeli su u njega u drugoj polovini XIII veka. Stizali…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Loznica (Čačak)

Poreklo stanovništva sela Loznica, grad Čačak. Istraživanje Radovana M. Marinkovića objavljeno u knjizi „Loznica pod Jelicom“. Priredio saradnik portala Poreklo Luka Jelić.Stanovništvo Loznice u je celini doseljeničko. Istina, u selu ima i dosta starih rodova. Koristeći raspoložive istorijske izvore, porodične arhive, protokole rođenih – krštenih, venčanih i umrlih, rodoslove, epitafe…

› više informacija

8. februar 2021.

1

Poreklo prezimena, selo Bašča (Rožaje)

Poreklo stanovništva sela Bašča, opština Rožaje – Crna Gora. Prema knjizi dr Milisava D. Lutovca „Rožaje i Štavica – antropogeografska ispitavanja“ u izdanju Srpskog etnografskog zbornika, Beograd 1960. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela.Selo Bašča je u gornjem toku Baščanske ili Grihovske Rijeke, amo gde ona prima mnogobrojne potoke. Radom…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Veliki Radinci (Sremska Mitrovica)

Poreklo stanovništva sela Veliki Radinci, opština Sremska Mitrovica. Prema studiji Miloša Đ. Škarića “Dvanaest sela u Fruškoj gori”. Priredio saradnik portala Poreklo Milutin Mitrović.Koliko se iz zapisa crkvenog moglo doznati, vidi se, da su se ovde stanovnici doselili na početku XVIII stoleća. Selo V. Radinci pre toga doba nije se…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Šuljam (Sremska Mitrovica)

Poreklo stanovništva sela Šuljam, opština Sremska Mitrovica. Prema studiji Miloša Đ. Škarića “Dvanaest sela u Fruškoj gori”. Priredio saradnik portala Poreklo Milutin Mitrović.O postanku sela Šuljma priča se ovo: Na današnjem šulamačkom zemljištu pre 200 god. živeo je narod Srbi i Grci, i behu rastreseni ponajviše po dolovima Mutalja, Aljmaša…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Berkasovo (Šid)

Berkasovo je prvi put zabeleženo 1330. godine. Zabeleženo je kao grad 1482. godine. Jedno vreme je pripadalo despotima iz porodice Branković. Prva crkva posvećena Sv. Petru i Pavlu sagrađena je 1711. godine, a osvećena je naredne godine od strane episkopa plaščanskog Danila Ljubotina. Godine 1716. Srbi graničari iz Vukovara dobili…

› više informacija

Srpske pravoslavne porodice u Laćarku (Sremska Mitrovica)

Laćarak danas spada u najveća sela u Srbiji. Godine 1734. imao je svega 54 doma, a dve godine kasnije 80 domova sa deset oženjenih, osam neoženjenih odraslih braća i sinova, i pet udovica sa posedom. Tokom 1744. godine naseljavau ga Srbi „iz Rvatske“ zajedno sa svojim sveštenicima Nikolom i Ostojom,…

› više informacija