Rodoslov
Nova saznanja o rodoslovu i poreklu zlatiborskih Mićića
Posvećeno uspomeni na Đorđa Delića (1988-2021)Apstrakt: Temelj koji su nam ostavili velikani u okviru Cvijićeve antropogeografske škole pokušali smo da nadogradimo koristeći genealoški metod, uključujući i njegovu najmlađu disciplinu – genetičku genealogiju. Uzeli smo kao primer poznatu zlatiborsku porodicu Mićić, čiji je izdanak bio i serdar Jovan Mićić, knez rujanski. Koristeći…
› više informacijaDa li su isto prezime i ista krsna slava dokaz o srodstvu – ili Da li su svi Slavujevići iz Šida bili rod
Dodaćemo još jedan podnaslov: “Rodoslovna istraživanja Srba razlikuju se od sredine do sredine”Genealogija je nauka koja koristi svoje izvore. Kao i svaka nauka tako i genealogija mora da koristi pouzdane proverene autentične izvore. Neki izvori jesu pouzdani, neki nisu. Najmanje pouzdan izvor je usmeno predanje, a na žalost, ono se…
› više informacijaRodoslov Delića iz Glibaća (Pljevlja, Crna Gora)
PIŠE: Stefan Delić Svi podaci o poreklu i rodoslovu porodice/bratstva Delić iz Glibaća, koji su ovde prikazani, su prikupljeni sa stranice Poreklo i putem usmenog predanja koje se prenosi u porodici.Delići iz Glibaća (Pljevlja, Crna Gora) vode poreklo od Starovlaha iz Hoćevine, a oni iz Starog Vlaha.Starovlasi su poreklom od…
› više informacijaRodoslovna crtica – o formiranju prezimena u Sremu u 18. veku
U više navrata sam pisao o kasnom formiranju stalnih prezimena u Sremu. Dakle, govorimo o procesu koji je u nekim slučajevima, i pored zakonske naredbe o uzimanju stalnom prezimena, trajao do početka 19. veka.Ovde donosim zanimljiv primer iz sela Erdevik (Opština Šid), iz matice umrlih za 1767. godinu.U gornjem delu…
› više informacijaRodoslovne zanimljivosti – Genealogija i rodoslovlje u službene svrhe
U arhivskoj građi nastaloj radom javnih službi i crkvi u Šidu nalazi se relativno velik broj rodoslova.Ovi rodoslovi, ili kako ih nazivaju njihovi autori „rodoslovlja“ i „genealogije“, pravljeni su za razne svrhe: sklapanje brakova između mladenaca sumnjivih međusobnih odnosa, utvrđivanje naslednika u slučaju neke ostavine, podaci o porodici koja se…
› više informacijaO nekim genealoškim izvorima za prostor bivše Austrougarske monarhije
Crkveni protokoli (matične knjige) krštenih/rođenih, venčanih i umrlihMatične knjige predstavljaju primarni, najvažniji i najvalidniji izvor za genealoška proučavanja. Matice treba da sadrže zvanične proverene podatke ali budući da su ih vodili sveštenici koji često nisu bili dovoljno obrazovani, ažurnost vođenja matica i kvalitet upisanih podataka često variraju. Na teritoriji AP…
› više informacijaPreci Gece Kona (1873-1941)
Geca Kon, čuveni srpski knjižar i izdavač jevrejskog porekla, rođen je 2. avgusta 1873. godine u Čongradu kao Geza Kon, sin rabina Bernata Kona i Lujze rođene Dojč.Porodica Kon potiče iz Ade, gde su rođeni Gecin otac Bernat i deda Gašpar Gerson Kon.Gašpar Gerson Kon je sa suprugom Beti Vajs…
› više informacijaSudbina jedne porodice u kontekstu istorije regiona i države – o porodici Sremac iz Vašice
Za istraživanje genealogije, odnosno porekla jedne porodice ili osobe, može se reći da spada u poslove koji se nikad ne mogu završiti. Tom istraživanju možemo pristupiti na tradiocionalan način, korišćenjem istorijskih izvora poput matičnih knjiga, domovnih protokola, grobalja, popisa stanovništva itd. Drugi pristup je savremen, nov, još u povoju i…
› više informacijaRodoslov porodice Matavulj iz Šibenika
Autor: Slobodan ZrnićSrpska porodica Matavulj je tokom 19. i 20. vijeka ostavila značajan trag u istoriji Šibenika. Razvila je veliki pogon tekstilne industrije (narodnog veziva) i likera, zapošljavajući radnu snagu grada. Iz ove porodice je poznati pisac Simo Matavulj. Njegov stric Serafim bio je iguman manastira Krupa, a najviše obrazovanje…
› više informacija15. mart 2018.
8
Poreklo prezimena Pančevački
PANČEVAČKI-MILANOVI (Pančèvački-Mȉlanovi) Stara prezimena: Popović, Životin (1764, 1765, 1774), Maksimov (1795), Pančevac (1782-1845), *Pančevački (1788+)Najstariji zabeleženi predak roda: Života (oko 1710. godine rođen)Krsna slava: Nikoljdan (19. decembar)-prva potvrda 1816. godinePorodični nadimak (špicnamet): Mȉlanovi, LudajnicePoreklo: Pančevo (prvi pomen roda 1764. godine), Banat, SrbijaRanija mesta boravka: Beograd i okolina ? (sa patrijarhom Srpskim…
› više informacija