Poreklo
Mehandžije u starom Beogradu
U mehanama se moglo pojesti i popiti ali i prespavati, odmoriti za dalji put ili povratak kući. Mehane su još od turskog vremena bile u gradovima, a za vreme kneza Miloša su otvarane i po selima. Mehandžije se pominju u knjigama rođenih u parohiji Saborne crkve. Kao i u ostalim…
› više informacijaGnjatovići iz Dalmacije i Like
Autor: Slobodan Zrnić Prezime Gnjatović nastalo je od imena Ignjat/Ignjatije/Gnjato, tipično za Srbe. Hrvatska/katolička verzija je Ignacije, ali takvo ime se i ne može naći u starim rimokatoličkim matičnim knjigama iz unutrašnjosti Dalmacije. Gnjatovići su najbrojniji bili u selu Bilišane kod Obrovca, sa 74 pripadnika 1948. godine (izvor: Leksik prezimena…
› više informacijaMesari, kasapini i kobasičari starog Beograda
Retko koji obrok prođe bez hleba, kao što se i retko koji ručak napravi bez povrća. Nije presudno da li su domaćin ili domaćica išli u nabavku, ali posle posete pekari i bakalnici bilo je potrebno kupiti još nešto, da bi ručak sadržao i nešto konkretno – meso. Sasvim je…
› više informacijaIn memoriam: Preminuo dugogodišnji član Porekla Vojislav Ananić (1948-2025)
Društvo srpskih rodoslovaca “Poreklo” ostalo je bez jednog od najvrednijih članova. Naš dragi Vojislav Ananić preminuo je u Senti 29. oktobra u 78. godini života. Iako je godinama bio suočen s teškom bolešću to nikad nije bila prepreka da daje ogroman doprinos. Na stranicama portala Poreklo objavljeno je oko 250…
› više informacijaBakalini u starom Beogradu
Bakalnice su obezbeđivale raznovrsnu robu, većinu svakodnevnih potreba starih Beograđana – povrće, voće, brašno, šećer, zejtin, kafu. Nisu prodavale meso i hleb. Mnoge bakalnice nisu bile veliki prostori, ali su zato bakalini bili vrlo brojni. U nekim slučajevima, kada se prodavala roba koja je iz udaljenih krajeva ili inostranstva, radnje…
› više informacijaPromocija knjige „Hram u Poblaću“, autora Vitomira Radovića
U subotu 1. novembra 2025. godine, u 18 sati, u sali „Vasko Popa“, na Sajmu knjiga u Beogradu, biće predstavljena knjiga Vitomira Nikolinog Radovića Poblaćanina, člana Društva srpskih rodoslovaca „Poreklo“, pod nazivom: „HRAM U POBLAĆU, OD NEMANJIĆA DO DANAS DRUGO IZMIJENJENO I PROŠIRENO IZDANJE, ZAPISI O ISTORIJI I LEGENDI.“ Knjiga…
› više informacijaPekari, simidžije, furundžije starog Beograda
Sva tri zanata su se bavila pečenjem brašna, ali su pravili različite stvari. Furundžije (stari naziv ekmedžije) su pravili hleb od crnog brašna, kifle i perece. Simidžije su pravili razna peciva – simite, pogače, pite i drugo. Pekari su pravili hleb od belog brašna. Furundžije – ekmedžije i simidžije se…
› više informacijaPODKAST POREKLO: Emisija “Rodoslovci”, gost Tomaš Ćorović, autor knjiga o drobnjačkom kraju
U emisiji “Rodoslovci” predstavljamo istaknute članove Društva srpskih rodoslovaca “Poreklo”. Tomaš Ćorović, inženjer elektrotehnike, rođen je u Vrtoč Polju (opština Šavnik) 1946. godine. Autor je više knjiga o crkvama, ljudima i običajima drobnjačkog kraja. Ćorović je u svom bogatom životu ostvario uspešnu poslovnu i javnu karijeru, a kruna njegovog javnog…
› više informacijaOdžačari u starom Beogradu
Za mnoge važne kućne poslove je potrebno pripremiti toplu vodu. Svejedno da li je u pitanju pranje veša, kuvanje ili kupanje, voda je morala da se zagreje. Tokom hladnih meseci se i grejalo. Jedini način da se navedeno sprovede je bio da se loži, drvo ili ugalj, što će posledično…
› više informacijaKeramičari u starom Beogradu
Kuće se odavno grade u Beogradu, ali je pitanje koliko lako se u njima stanovalo. Beograd je od kraja XIX veka polako dobijao vodovod i kanalizaciju, što je pomagalo održavanju čistoće iz zdravlja, mada nije samo po sebi rešavalo pitanje udobnog boravka u kućama. Taj problem rešavaju keramičari. Kuhinja ili…
› više informacija


