Zanimljivosti
Kako je Srbija za 80 godina učestvoručila broj stanovnika – zamka maltuzijanskih makaza
AUTOR TEKSTA: GORDAN BRKIĆ Za samo osam decenija, od drugog Hatišerifa, do Prvog svetskog rata, Srbija je učetvorostručila broj stanovnika. Taj rast je daleko bio iznad trendova u ostatku Evrope, kao i u okolnim delovima Osmanskog carstva. Ovaj bum će, istovremeno mladoj knjaževini, a potom kraljevini doneti brojne ekonomske probleme….
› više informacijaPrilozi za istoriju familije Franasović
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Ranko Jakovljević U ovom radu razmatraju se biografski detalji dalmatinske porodice Franasović vezano za karijere Franje, Dragutina-Karla, Riharda i Dimitrija, koji su naseljavali prvobitno Oršavu na đerdapskom delu Dunava, potom Beograd, Turnu Severin i Bukurešt Pre dva milenijuma područje današnje Dalmacije i Hrvatske s jedne strane,…
› više informacijaDokumenti: Kako su poslanici trojedne kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije reagovali na vest o atentatu na kneza Mihaila Obrenovića 1868. godine
Knez Mihailo Obrenović vladao je u dva navrata Kneževinom Srbijom – najpre od 1939. do 1942, a potom od 1860. do 1868. kada je ubijen u atentatu na Košutnjaku. Vest o pogibiji srpskog kneza odjeknula je širom regiona i Evrope. Ovde donosimo kako su reagovali u najbližem susedstvu, u tadašnjoj…
› više informacijaManastir Bavanište, novi prilozi za istoriju
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Ljubomir Boškov Odlukom Hrizostoma (Stolića), Episkopa Banatskog, od 4. decembra 1996, bivša „vodica“, ili kapela, u Bavaništu, postaje muški Manastir Srpske pravoslavne crkve. Manastiru su tim povodom dodeljena i dva monaška lica. Posle proglašenja za Manastir započeta je velika obnova, kao i izgradnja potpuno novih objekata….
› više informacijaSava Boškov, zarobljeništvo u Rusiji i bekstvo iz Smederevske trvđave pre petojunske eksplozije 1941. godine
Sava Boškov (10.08.1891 – 05.12.1962), opančar i zemljoradnik iz Bavaništa, sa nepune 23 godine starosti „izmarširao je u Temišvar“[1] na prvi dan mobilizacije, 28. jula 1914. godine, u Austrougarsku vojsku. Mobilizacijom su obuhvaćena godišta od 1872. do 1893. U ratne jedinice su pozivani svi vojno sposobni muškarci od 21 do…
› više informacijaPrilozi za biografiju kompozitora Josipa Slavenskog: Dosad neobjavljeni dokumenti o promeni prezimena i veroispovesti
PIŠE: Jovica Krtinić ([email protected]) Josip Slavenski se s pravom svrstava u red najvećih južnoslovenskih kompozitora 20. veka. U godini u kojoj se obeležava 70 godina od njegove smrti, portal Poreklo ekskluzivno objavljuje dosad nepoznate dokumente[1], koji će, nesumnjivo, ubuduće biti sastavni deo njegove bogate biografije. Slavni kompozitor rođen je 1896….
› više informacijaAMERIKANSKE PRIČE: Rat u domovini 1912-1918 – Srbi Kalifornije ujedinjeni ka istom cilju
Portal Poreklo nastavlja sa objavljivanjem serije članaka pod nazivom Amerikanske priče, koji se bave životom srpskih emigranata u Sjedinjenim Američkim Državama. Serijal je posvećen Radi Likiću, prerano preminulom članu Društva srpskih rodoslovaca “Poreklo”, koji se posebno interesovao za ovu tematiku. Ovaj put donosimo prevod članka Nikole Vučinića, objavljenog u prvoj…
› više informacijaAMERIKANSKE PRIČE: Prva srpska pravoslavna crkva u Americi
Portal Poreklo pokreće seriju članaka pod nazivom Amerikanske priče, koji će se baviti životom srpskih emigranata u Sjedinjenim Američkim Državama. Serijal posvećujemo Radi Likiću, prerano preminulom članu Društva srpskih rodoslovaca “Poreklo”, koji se posebno interesovao za ovu tematiku. Posetiocima portala ovaj put poklanjamo prevod teksta koji je 1984. godine napisao…
› više informacijaJugoslavija i Srbija, školske drugarice iz Šibenika 1934/35. godine
Školski izveštaji spadaju u značajan rodoslovni izvor, a neretko se u njima nađe štošta toga zanimljivog (vidi OVDE). Ovog puta, donosimo priču o dva retka ženska imena – Jugoslaviji i Srbiji, koje su se, igrom slučaja, našle u istom (Petom) razredu davne školske godine 1934/35. Jugoslavija i Srbija pohađale su…
› više informacijaJovan Cvijić o Ličanima
Znameniti srpski antropogeograf Jovan Cvijić (1865-1927) u svojoj knjizi “Psihičke osobine Južnih Slovena”, koja je objavljena posthumno 1931. godine, posebno je obradio Ličane. Poglavlje o njima prenosimo u celosti: LIČKA GRUPA Zemljišni oblici i sredstva koja daje zemljište. — Poreklo stanovništva. — Psihičke osobine. — Ušicaj Vojne granice. — Novi…
› više informacija


