Zanimljivosti
Čiji je Stari savski most
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Aleksić dr SnežanaNaša javnost ovih dana zaokupljena je “poreklom” Starog savskog mosta. Nedoumica se svela na to, da li je ovo “nemački” ili “naš” most?Most na reci Savi koji je podignut u okupaciji, nikako se ne treba smatrati investicijom Nemačke u infrastrukturu okupiranog Beograda. Ovo je…
› više informacijaDobri junak i čoek iz Gacka: Grob serdara Nikole Grgura – primjer kontinuiteta srednjovjekovnog klesarskog naslijeđa
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Minja PješčićU selu Berušica kod Gacka nalazi se rijedak primjerak nadgrobnog spomenika s početka XX vijeka inspirisan srednjovjekovnim klesarskim naslijeđem kojeg je u ovom kraju u izobilju. Radi se o grobu ratnika opjevanog u narodnoj pjesmi, serdara Nikole Grgura (1832-1895), komandira Hercegovačkog ustanka 1875-78. Spomenik je…
› više informacijaCrtice iz Bosne – o srpskim spahijama pod turskom vladom
Ovaj članak se objavljuje kao prvi u nizu članaka iz nove rubrike Stari članci i tekstovi u kojoj ćemo u narednom periodu prenositi vredne i zanimljive članke i tekstove iz stare knjižne i periodične građe kojih do sada nije bilo na internetu.PIŠE: Hadži Sava Kosanović, mitropolit dabrobosanski, 1889. godineOsim turskih…
› više informacijaPoseta kralja Aleksandra Lici i Kordunu 1933. godine i razgovori sa dobrovoljcima
Priredio: Slobodan ZrnićTekst je prerađen i skraćen, na osnovu više članaka dnevnih novina “Novo doba” iz Splita (jul 1933). Primajući poziv ličkih Sokola, kralj Aleksandar je 23. jula 1933. posetio okružni sokolski slet u Gospiću, prešavši 142 km u jednom danu. U naseljima koje je posetio priređene su velike manifestacije,…
› više informacijaZemljotres u Sremu 1893. godine
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana AleksićNa Veliku subotu 27. marta 1893. godine, u popodnevnim satima osetio se u celoj Kraljevini Srbiji jak zemljotres, a potresi su potom usledili i tokom aprila. Bilo je značajne materijalne štete, najviše su postradali Jagodina, Svilajnac, Popović i druga mesta u prostoru između Morave i…
› više informacijaO nezakonitim delima i bezobrazluku jednog popa u Sremu
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana AleksićKonzistorija arhidijeceze karlovačke na sednici održanoj 2. 11. 1872. godine, raspisala je ”stečaj na upražnjeno parohijsko mesto u Krnješevcima”. Oglasom koji je objavljen u ”Zastavi” 22.11.1872. godine, pozvani su zainteresovani sveštenici da dostave svoje molbenice za prijem u upražnjenu parohiju u Krnješevcima. Nakon sprovedene procedure…
› više informacijaKako su se nacionalno izjašnjavali jugoslovenski muslimani u knjizi “Ko je ko u Jugoslaviji” iz 1957. godine
Najveći broj pripadnika muslimanske elite u komunističkoj Jugoslaviji 1957. godine nacionalno se izjasnio kao Srbi (njih skoro 61 odsto), slede Hrvati (17 odsto), Jugosloveni (7 odsto), Crnogorci (3 odsto), a samo jedna od 151 anketirane ličnosti se izjasnila kao musliman.Poreklo jugoslovenskih muslimana jedna je od tema oko koje se u…
› više informacijaPutir Trifuna Isakoviča iz 1753. godine iz crkvene riznice u Šidu
Tokom 2016. godine u Vladičanskom dvoru u Šidu osnovana je Riznica Srpskog pravoslavnog arhijerejskog namesništva šidskog. Riznica je svečano otvorena uz prisustvo mnogobrojnih građana Šida i gostiju sa strane. Tu se negde i završilo šidsko interesovanje za ovog baštinika srpske nacionalne i duhovne istorije. U svakom slučaju ovakav odnos građana…
› više informacijaZavet Srba i Slovaka u Boljevcima 1849. godine
Istorijske vesti svedoče da se tokom 1839/40. godine iz Boljevaca u Provincijal i u Srbiju iselilo 33 porodice, pa je u Boljevcima bilo slobodne zemlje, kuća i ekonomskih zgrada. Podatak ne treba da čudi, naročito ako se u horizontu istorijskih prilika sagledaju činjenice koje kazuju da je u tom trenutku…
› više informacijaNastanak i razvoj škole u Boljevcima 1763-1916.
Istorijska vest iz 1763. godine beleži da je u Boljevcima radila osnovna srpska škola, koja je u godinama koje slede iz nepoznatih razloga prestala sa radom. Naredna vest iz 1781. godine informiše da je tokom vladavine Josipa II otvorena škola u Boljevima. Srpsku narodnu osnovnu školu u 1802. godini pohađalo…
› više informacija