Simić

Poreklo prezimena, selo Velika Hoča (Orahovac)

Poreklo prezimena naselja Velika Hoča, opština Orahovac. Prema knjizi Metohija III (Mileta Bukumirić, “Iz onomastike južne Metohije”). Izdanje Službeni glasnik i SANU 2021. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj naselja.Od Orahovca prema jugoistoku do Velike Hoče stiže se makadamskim putem, koji vijuga stranama pitomih brežuljaka u dužini od 5 kilometara. Selo…

› više informacija

Poreklo prezimena, naselje Orahovac (Metohija)

Poreklo prezimena naselja Orahovac, opština Orahovac. Prema knjizi Metohija III (Mileta Bukumirić, “Iz onomastike južne Metohije). Izdanje Službeni glasnik i SANU 2021. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj naselja.Veći deo grada leži u strani i podnožju brdašca koje se uzdiže istočno od njega. Sa severne i južne strane spuštaju se brežuljci,…

› više informacija

15. februar 2022.

1

Zavet Srba i Slovaka u Boljevcima 1849. godine

Istorijske vesti svedoče da se tokom 1839/40. godine iz Boljevaca u Provincijal i u Srbiju iselilo 33 porodice, pa je u Boljevcima bilo slobodne zemlje, kuća i ekonomskih zgrada. Podatak ne treba da čudi, naročito ako se u horizontu istorijskih prilika sagledaju činjenice koje kazuju da je u tom trenutku…

› više informacija

26. decembar 2021.

0

Prepis crkvenih matičnih knjiga za Kninsko Polje i Knin

Na internet stranici sinobad.org dostupni su prepisi pravoslavnih crkvenih matičnih knjiga krštenih, venčanih i umrlih za parohije Kninsko Polje i Knin. Prepis ovih knjiga je delo Milana Sinobada, koji je pokretač još jedne značajne internet stranice – tromedja.rs. Zahvaljujemo se g. Sinobadu na saglasnosti da na našem portalu podelimo informaciju…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Jošavka Gornja (Čelinac)

Jošavka Gornja je selo opštine Čelinac, u BiH (Republika Srpska).Na popisu 1991. godine, Jošavka Gornja je imala 563 stanovnika, od čega 557 Srba, 3 Jugoslovena i 3 ostalih/nepoznatih.Prezimena 1991. godine, sa brojem osoba (u zagradi) i krsnom slavom:Srpska prezimenaALEKSIĆ (8) – ?ANTONIĆ (51) – Sveti MarkoBABIĆ (54) – Sveti MarkoBAJIĆ (68)…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Jošavka Donja (Čelinac)

Jošavka Donja je selo opštine Čelinac, u BiH (Republika Srpska).Na popisu 1991. godine, Jošavka Donja je imala 957 stanovnika, od čega 937 Srba, 2 Hrvata, 9 Jugoslovena i 9 ostalih/nepoznatih.Prezimena 1991. godine, sa brojem osoba (u zagradi) i krsnom slavom:Srpska prezimenaBAJIĆ (7) – Sveti GeorgijeBERIĆ (4) – Sveti GeorgijeBLAGOJEVIĆ (7) –…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Grabovac (Čelinac)

Grabovac je selo opštine Čelinac, u BiH (Republika Srpska).Na popisu 1991. godine, Grabovac je imao 640 stanovnika, od čega 640 Srba, 2 Hrvata, 4 Jugoslovena i 2 ostalih/nepoznatih.Prezimena 1991. godine, sa brojem osoba (u zagradi) i krsnom slavom:Srpska prezimenaBABIĆ (3) – ?BOJIĆ (65) – Sveti VasilijeVIDOVIĆ (4) – Časne VerigeVUKOVIĆ (2)…

› više informacija

Banijski rodovi iz Kraljevčana kod Petrinje

KraljevčaniPrema popisu iz 1991. godine, Kraljevčani su pripadali opštini Petrinja. U njima je živeo ukupno 151 stanovnik, od čega 64 Srba. Stariji rodovi u Kraljevčanima kod PetrinjeBunjac, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, krsna slava MarkovdanKolić, Hrvati, potvrđeni u XVIII veku, rimokatoliciMiletić, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, ugašeniMilunić, Hrvati, potvrđeni u XVIII…

› više informacija

Banijski rodovi iz Šušnjara kod Petrinje

ŠušnjarPrema popisu iz 1991. godine, područje Šušnjara pripadalo je opštini Petrinja i bilo je podeljeno na dva sela – Veliki Šušnjar i Dodoši. U pomenutim selima živelo je ukupno 660 stanovnika (Veliki Šušnjar – 455, Dodoši – 205), od čega 646 Srba. Stariji rodovi u Šušnjaru kod PetrinjeBogojević, Srbi, potvrđeni u…

› više informacija

Banijski rodovi iz Buzete kod Gline

BuzetaPrema popisu iz 1991. godine, Buzeta je pripadala opštini Glina. U njoj je živelo ukupno 390 stanovnika, od čega 385 Srba. Stariji rodovi u Buzeti kod GlineBulat, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, proslavljaju MitrovdanVladić, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, proslavljaju NikoljdanGnjatović, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, proslavljaju StevanjdanDević, Srbi, potvrđeni u…

› više informacija