Kovačević

Poreklo prezimena, selo Parmenac (Čačak)

Poreklo stanovništva sela Parmenac, grad Čačak. Istraživanje Radovana M. Marinkovića i Dragoljuba M. Vujovića objavljeno u knjizi „Vekovi Parmenca“. Priredio saradnik portala Poreklo Luka Jelić.Današnje stanovništvo Parmenca u celini je doseljeničko. Najstariji rodovi, čiji potomci danas žive u ovom selu, prispeli su u njega u drugoj polovini XIII veka. Stizali…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Stejanovci (Ruma)

Poreklo stanovništva sela Stejanovci, opština Ruma. Prema studiji Miloša Đ. Škarića “Dvanaest sela u Fruškoj gori”. Priredio saradnik portala Poreklo Milutin Mitrović.Ovo selo leži malo udaljenije od Fruške gore, gotovo u istom pravcu sa Pavlovcima, a od Pavlovaca istočno, na cesti, koja ide iz Rume u Mitrovicu. (Od ceste oko…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Rivica (Irig)

Poreklo stanovništva sela Rivica, opština Irig. Prema studiji Miloša Đ. Škarića “Dvanaest sela u Fruškoj gori”. Priredio saradnik portala Poreklo Milutin Mitrović.O postanku ovoga seoceta, koje je najmanje od svih drugih sela, nisam mogao ništa doznati. Ne zna se niti ima kakvo predanje, ni kad je crkva sagrađena; jedino se…

› više informacija

20. decembar 2020.

3

Bosansko Grahovo, Glamoč i Livno – genetička slika

PIŠE: Nebojša Novaković, urednik Srpskog DNK projektaSrpsko stanovništvo Glamoča, Bosanskog Grahova i Livna uglavnom je međusobno povezano. Poreklom je iz okolnih oblasti i Dalmacije, a dalje poreklo upućuje na Hercegovinu i Crnu Goru. Ima i nešto direktnih doseljenika iz ovih krajeva.Ova oblast bila je važna etapna stanica na putu ka…

› više informacija

5. decembar 2020.

1

Poreklo prezimena, selo Pleš (Aleksandrovac)

Poreklo stanovništva sela Pleš, opšština Aleksandrovac – Rasinski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik – Atropogeografska ispitivaanja“ na osnovu skupljenih podataka u periodu od 1934. do 1940. i od 1947. do 1949. godine. Izdanje edicija Koreni. Pripremio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela.Selo nizvodno od Bzenice u dolini Rasine na stranama…

› više informacija

29. oktobar 2020.

0

Poreklo prezimena, varošica Ljig

Poreklo prezimena varošice Ljig, opština Ljig – Kolubarski okrug. Prema knjizi dr Borivoja M. Drobnjakovića „Varošica Ljig“ a na osnovu podataka prikupljenih 1947. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.Položaj i postanak naselja.Kačer je oblast y visokoj Šumadiji koja obuhvata severnu i zapadnu podgorinu Rudnika. Osim Ljiga, Belanovice i Rudnika, sva ostala…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Požaranje (Vitina)

Poreklo stanovništva sela Požaranje (po knjizi Požeranje), opština Vitina – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela.Selo je u ravnici s obe strane druma Gnjilane—Uroševac, i to na njegovoj sredokraći.Vode.Kroz selo protiče Svintulska Reka. U selu ima bunara,…

› više informacija

Nevesinjska Površ – sela Koleško (sa zaseocima Plužine, Vjetrače, Balabani, Rilja i Ribalj Teg, Crgovo, Donja Rilja) i Slivlja

PIŠE: prof. Nikola Vladov LaketaNevesinjska Površ nalazi se na sjevero-istočnoj strani opštine Nevesinje na desnoj obali rijeke Zalomke. Smještena je u jednom plićem polukružnom obliku, otvorena prema jugu i koritu rijeke Zalomke. Ispresijecana je poprečnim strmim ulegnućima i dolinama planinskih bujičnih potoka: plužinskim, gajskim, balabanskim, riljskim i slivskim, koji teku…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Guska (Đakovica)

Poreklo stanovništva sela Guska opština Đakovica – Pećki okrug. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Has pod Paštrikom“, izdanje Sarajevo 1968. godine, a na osnovu podataka prikupeljenih 1940. i 1947. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Istorija sela.Priča se da je Guska bila nekada veliko selo sa 60 kuća i da je iz…

› više informacija

O srpskom pravoslavnom stanovništvu u Iloku

PIŠE: Saradnik portala Poreklo Radovan SremacPrema kasnijim podacima, srpski pravoslavni hram u Iloku nakon izgona Turaka sagrađen je oko 1703. godine. Bio je posvećena Sv. Arhistratigu Mihailu (kao i sadašnji). Hram je nešto kasnije posvetio mitropolit Sofronije Podgoričanin (1710-1711). U hramu je postojao Antimins koji je osvetio mitropolit Pavle Nenadović…

› više informacija