Đurić

12. avgust 2013.

3

Poreklo prezimena, selo Junkovac (Topola)

Poreklo stanovništva sela  Junkovac, opština Topola. Prema istraživanju Borivoja M. Drobnjakovića „Jasenica“ od 1920. do 1922. godine Topografske prilike.Selo se nalazi s leve strane Jasenice, gde je pinosavska površ potpuno zaravnjena. Pinosavsku površ prosecaju potoci Goruplje i Crešljanac, i ia njihovim niskim i zaravnjenim stranama su seoske kuće. Jedan deo sela je…

› više informacija

9. avgust 2013.

32

Poreklo prezimena, grad Valjevo

Poreklo stanovništva grada Valjeva. Stanje iz 1907. Prema studiji Ljubomira Pavlovića: Prvi doseljenici Valjeva u 19. veku. Iz knjige „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.  Sada ćemo po redu izlagati u Valjevo…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Vukosavci (Aranđelovac)

Poreklo stanovništva sela  Vukosavci, opština Aranđelovac. Prema istraživanju Borivoja M. Drobnjakovića „Jasenica“ od 1920. do 1922. godine Topografske prilike.Najveći deo sela nalazi se u izvorišnim delovima Bobovika, Vrlaje i Vukosavačke Reke. dž Seoske kuće su mahom po njihovim stranama, manje ih je u donjim tokovima ovih potoka, koji su ovde jako raščlanili…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Velika Drenova (Trstenik)

Poreklo stanovništva sela Velika Drenova, opština Trstenik. Prema istraživanju učitelja Stanoja Mijatovića iz 1905. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Miloš Stojadinović. Položaj.U ravnici Goliske Morave, za 3—4 km. od nje, a ispod Belog Brda i jedne kose, nahodi se ovo selo, tako da mu je polovina u ravni, a polovina na…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Bukovik (Aranđelovac)

Poreklo stanovništva sela Bukovik, opština Aranđelovac. Prema istraživanju Borivoja M. Drobnjakovića „Jasenica“ od 1920. do 1922. godine Topografske prilike.Bukovik se nalazi pod Bukuljom, na razvođu reka Peštana i Kubršnice, čiji se gornji tokovi drže jezerske uzine ripanjske faze u koju su se udubli za 40—50 m. Veći deo sela je u slivu…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Blagaj s Podgrađem (Mostar)

Poreklo stanovništva sela Blagaj s Podgrađem, u Bišću, kod Mostara. Prema studiji “HERCEGOVINA“, autora Jevta Dedijera, objavljenoj 1909. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković. Blagaj je na desnoj strani od izvora Bune, na ušću suve Blagajske Prodoli. Podgrađe je zapadnije od Blagaja pod odsjecima poljske ivice. Blagaj ima u mnogome…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Bašin (Smederevska Palanka)

Poreklo stanovništva sela Bašin, opština Smederevska Palanka. Prema istraživanju Borivoja M. Drobnjakovića „Jasenica“ od 1920. do 1922. godine Topografske prilike.Bašin se nalazi na zaravnjenim oblicima pinosavske površi. Kroz selo protiče „Potok“ koji se uliva u Kloku, i deli selo na dva kraja. Kuće su grupisane pored druma za Palanku i s obe…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Bojna (Vel. Kladuša, Bos. Krajina)

Poreklo stanovništva sela Bojna, opština Vel. Kladuša (Bos. Krajina), stanje oko 1925. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Petar Demić. POLOŽAJOd Orlove planine do Ćorkovače ceo je niz kosa. Bilo tih kosa je razvođe pritočica potoka Glinice i Žirovca, pritoke Unine. Rečica Bojna se sastoji iz potočića od kojih je najveći Sivac,…

› više informacija

Poreklo prezimena, sela Gornje Gnojnice, Dobrč, Kokorina, Banj Do, Kružanj, Opine, Svinjarina, Kličanje i Do (Podveležje, Mostar)

Poreklo stanovništva naselja u Podveležju kod Mostara. Prema studiji “HERCEGOVINA“, autora Jevta Dedijera, objavljenoj 1909. godine, kao i prema studiji “PODVELEŽJE I PODVELEŠCI“, autora Tvrtka Kanaeta, objavljenoj 1955. godine.  Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković Podveležjem se naziva karsna zaravan između Veleži, Bišća i Bijelog Polje. I ako su podveleška sela znatne apsolutne…

› više informacija

16. jul 2013.

5

Digitalizovana knjiga: Selo Bosut u Sremu (1706-2006)

Portal Poreklo, uz dozvolu autora Mikice Ilića, daje vam link ka digitalizovanoj knjizi: Selo Bosut u Sremu (1706-2006), koja predstavlja pravi primer i putokaz onima koji bi da se upuste u sastavljanje monografija o svom zavičaju.Na preko 600 stranica ove knjige, sabrani su brojni podaci, dokumenti i fotografije iz istorije…

› više informacija