Đurić
Knjiga krštenih, venčanih i umrlih SPC za parohiju Cetingrad (Kordun) iz 1827. godine; Srbi iz Cetingrada i okolnih sela na ratnim listama gubitaka austrougarske vojske u Prvom Svetskom ratu; Prezimena u opštinskom mestu Cetingrad na Kordunu, prema popisu stanovništva 1948. godine
Saradnik portala Poreklo Jovan Eror priredio je spisak krštene dece, njihovih roditelja i kumova koji su 1827. godine upisani u knjigu krštenih Srpske Pravoslavne Crkve za parohiju Cetingrad – Crkva Svetih apostola Petra i Pavla u Buhači.Krštenja je obavljao paroh Radosav Pajić ili kapelan Mihajlo Kijurina.Cetingrad se u to vreme zvao…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Klenje (Bogatić, Mačva)
Poreklo stanovništva sela Klenje, opština Bogatić. Stanje od kraja 17. veka do prve polovine 20. veka Doseljeni krajem 17. vekaKOJIĆI (Vrači, 61 K), iz Dračeva u Hercegovini od njih su ISAJLOVIĆI (3 k), GAJIĆI (9 k), i JANKOVIĆI u Lipolistu.Doseljeni u 18. vekuIz Hercegovine:STOPONJE, od Gackog. Po predanju, došla braća Marko i…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Kumane (Novi Bečej)
Poreklo stanovništva sela Kumane (Gornji Banat), prema istraživanju Jovana Erdeljanovića “Srbi u Banatu”; priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar MarinkovićKuća je bilo na tri mesta: nad Ritom, 10 u Srednjim vinogradima, druge u Senkralju, a treće u Starom selu, Kumanima ili Na bari, pošto su oko 60 godina ”sedeli” u ona…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Glušci (Bogatić, Mačva)
Poreklo stanovništva sela Glušci, opština Bogatić. Stanje od 18. veka do prve polovine 20. vekaDoseljeni u 18. vekuIz Hercegovine su došli:GRAOVČEVIĆI (Đurđevdan 100-10 k), od Grahova, i od njih ANTONIĆI (10 k), i LUKIĆI (4-8 k); od starina, ima odseljenih u Ševaricama.BUDIMIROVIĆI (Ignjatije, 39 k), i VITOROVIĆI (23-6 k), jedan su rod;…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Dublje (Bogatić, Mačva)
Poreklo stanovništva sela Dublje, opština Bogatić. Stanje od 18. veka do prve polovine 20. veka Doseljeni u 18. vekuIz Crne Gore: RADUKIĆI (Stepanjdan, 8-4 k); jedan su rod sa Davidovićima i Lovčevićima, u Bogatiću.Iz Hercegovine: BOJIČIĆI (Mrata, 35-3 k), i od njih PETROVIĆI (8 k) i DEVIĆI (1 k); doselio se Boja, a njegov sin…
› više informacijaPitanje čitaoca: Odakle potiču Miljkovići?
Moje ime je Nikola Miljković, imam 29 godina. Rođen sam od oca Milinka i majke Sevde rođ. Bešić.Očevi roditelji su Bogosav Miljković i Ljubica Miljković. Deda Bogosav je rođen u selu Vrtop kod Niša, bliže Gadžinom Hanu, a baba u selu Trnava kod Prokuplja.Moji Miljkovići slave Sv. Nikolu.Majčin otac je…
› više informacijaPoreklo prezimena, mesto Badovinci (Bogatić, Mačva)
Poreklo stanovništva mesta Badovinci, opština Bogatić, od 18. veka do današnjih danaDoseljeni u 18. vekuIz Crne Gore: AĆIMOVIĆI (M. Gospojina, 9 k), i od njih ILIJAŠEVIĆI (6 k), od roda su Rojevića iz okoline Nikšića, isti su sa Savićima u Prnjavoru, Glišićima u Brankovini (Podgorina), i Amajlijama u Semberiji.Iz Hercegovine: JEVTIĆI (Đurđic, 55-9 k),…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Blatnica (Teslić, RS)
Naš saradnik Vladimir Stevanović poslao je prilog o selu Blatnica, o njegovom istorijatu i prezimenima iz ovog mesta u opštini Teslić (Republika Srpska)Na dvadeset četvrtom kilometru južno od Teslića, uzvodno prateći krivudavo korito bistre, palninske ljepotice – rijeke Velike Usore, izderanim, rupljivim asfaltnim putem stižemo u tiho naselje Blatnica ugniježdeno…
› više informacijaPismo iz Beočina: Poreklo Đurića iz Bijelog Polja
Poštovani,što se tiče moje porodice, ona je, po priči mog dede Bojina Đurića, došla iz Bijelog Polja. Nakon ratova, doselila se u Republiku Srpsku, u Kokore kod Prnjavora. Pradeda je bio Pero Đurić. Deda se kao mlad preselio u Srbiju, u Beočin, kod Novog Sada. Danas se u Čereviću i…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Plažane (Despotovac)
Poreklo stanovništva sela Plažane, opština Despotovac (Resava), stanje iz 1926. godineDanašnje selo Plažane postalo je od dva sela: Pavlovca, koje je bilo na severoistočnoj strani od današnjeg sela, i drugog sela, koje se po jednom predanju zvalo Rekam, a po drugom Plažane (Blažane), i koje je bilo na istočnoj strani…
› više informacija