Drobnjak

20. jul 2012.

2

Feljton: Ko su Šumadinci (69)

Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Seobe uz ratoveVasojevići su obrazovani kao pleme u vekovnoj borbi, pa su, iz više razloga, morali i da se, u stalnom mlazu, iseljavaju – zbog turske odmazde, jer su se…

› više informacija

19. jul 2012.

0

Feljton: Ko su Šumadinci (61)

Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Naseljavanje DobračePo pamćenju, u Dobraču su najpre došli MarkeljićiMarkovići potiču od Nikole Markovića (r. 1777), koji je imao sinove Jovana (r. 1809), Milan (r. 1813), Ivana (r. 1815) i Stevana…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Ugljare (Kosovo Polje)

Poreklo stanovništva sela Ugljare, opština Kosovo Polje (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić. Selo je u ravnici na 2 km jugoistočno od železničke stanice „Kosovo polje”. Kroz selo protiče reka Stubalka.Zbijenog je tipa. Deli se na Gornju, Donju i Severnu mahalu.Selo se u…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Batuse (Kosovo Polje)

Poreklo stanovništva sela Batuse, stanje iz 1932. godineBatuse se nalazi blizu ušća reke Gračanice u Sitnicu, nedaleko od Prištine. Nalazi se u ravničarskom delu, na centralnom Kosovu. Prvi očuvani pomen o Batusu datira iz 1316. godine. Te godine srpski kralj Stefan Milutin darovao je Batuse manastiru Gračanici. U turskom popisu…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Tavnik (Kraljevo)

Poreklo stanovništva sela Tavnik (ranije Tamnik), grad Kraljevo. Stanje iz 1903. godine, prema knjizi Radomira M. Ilića, “O LJUBIĆSKIM SELIMA”. Uz to, na kraju su priloženi i turski tefter iz 1832, kao i popisna knjiga iz 1863. godine. Selo Tavnik (Tamnik) je razbijenog tipa. Podeljen je na krajeve. Krajevi su: Voljavča, Gornji Kraj…

› više informacija

Prezimena, selo Rušanj (Čukarica)

Poreklo prezimena iz sela Rušanj, kod Beograda, stanje iz 1905. godineVukičevići, od kojih su Čučulići, Milićačevići, Todorovići i Jocići, (sv. Đurđic), najveći i najstariji rod u selu, doselili sa Kosova iz okoline Vučitrna.Ružići, (Mitrovdan), doselili krajem 18. veka iz okoline Novog Pazara.Vrčići, (sv. Todor), doselili sa Kosova, posle Vukičevića.Petrovići, slavili su…

› više informacija

10. april 2012.

206

Poreklo prezimena Ristić

[toggle title=”JAVNI POZIV ZA TESTIRANJE RISTIĆA”] Poštovani posetioci, u toku je javni poziv za besplatno testiranje sledećih rodova Ristića:Ristići-Stepići, Velika Ivanča, Mladenovac, Sv. Jovan, Ristići-Vasići, Drlupa, Sopot, Sv. Arhanđeo Mihailo, Ristići-Jevići, Drlupa, Sopot, Sv. Arhanđeo Mihailo, Ristići, Koraćica, Mladenovac, Sv. Arhanđeo Mihailo, Ristići, Granice, Mladenovac, Sv. Arhanđeo Mihailo, Ristići, Venčane,…

› više informacija

8. april 2012.

0

Poreklo prezimena Tomčić

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’TOMČIĆI(u Kovačkoj Dolini, Banovicama i Žabljaku)Milutin, njegovi rođaci i braća Radomir i Radoje-Mošo doselili su se sa svojim porodicama iz sela Crne Gore oko 1950. godine. Zaposlili su se u sreskom…

› više informacija

26. mart 2012.

1

Poreklo prezimena Šaranac

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’ŠARANCIOvo hercegovačko pleme naselilo je drobnjačku teritoriju na lijevoj obali rijeke Tare, od Gradine iznad Dobrilovine do Pirliktora i veliki dio planine Sinjajevine. Ova oblast je bila prije doseljenja Šaranaca naseljena…

› više informacija

26. mart 2012.

3

Poreklo prezimena Šljivančanin

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’ŠLJIVANČANI(žive u Šljivansku i njegovim zaseocima)Oni su od Grgurevića koji su se ranije prezivali Zlatnopojasevići i nekad su živjeli u drobnjčakom selu Zagulj, odakle su se jedne zle zime, sredinom 18….

› više informacija