Babić

27. novembar 2021.

0

Poreklo prezimena, selo Vrbica (Bileća)

Poreklo stanovništva naselja Vrbica, opština Bileća – Hercegovina. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografska studija“ u izdanju “Kulturno nasljeđe” izdavačke kuće “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1991. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela.Vrbičku općinu čine sela: Bogdašići, Trnovica i Vrbica. Bogdašići su s istočne strane zaklonjeni pomenutom Tegarinom i Drenovicama, dok…

› više informacija

13. oktobar 2021.

0

Poreklo prezimena, selo Kunak (Nikšić)

Poreklo stanovništva naselja Kunak, opština Nikšić – Crna Gora. Prema knjizi dr Pavla S. Radusinovića „Naselja Stare Crne Gore, posebni deo“, izdanje Beograd 1986. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela.Kao „bivši“ sastavni dio sela Povije Kunak se nalazi na njenom sjevernom dijelu prema Slivlju. Razvio se na brdovitom jugoistočnom obodu…

› više informacija

15. avgust 2021.

1

Ugrenovići – poreklo i genetički profil plemena

Istorijski izvori i predanjaUgrenovići su stara plemićka porodica iz okoline Onogošta (danas Nikšić). Bili su gospodari ovoga kraja tokom srednjeg veka, sve dok vlast nisu preuzeli Nikšići. Najstariji vladar starog Onogošta bio je izvesni ban Ugren (negde i Ugren Jerinić) i najverovatnije da je po ovom banu Ugrenu kasnije nastalo…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Jošavka Gornja (Čelinac)

Jošavka Gornja je selo opštine Čelinac, u BiH (Republika Srpska).Na popisu 1991. godine, Jošavka Gornja je imala 563 stanovnika, od čega 557 Srba, 3 Jugoslovena i 3 ostalih/nepoznatih.Prezimena 1991. godine, sa brojem osoba (u zagradi) i krsnom slavom:Srpska prezimenaALEKSIĆ (8) – ?ANTONIĆ (51) – Sveti MarkoBABIĆ (54) – Sveti MarkoBAJIĆ (68)…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Grabovac (Čelinac)

Grabovac je selo opštine Čelinac, u BiH (Republika Srpska).Na popisu 1991. godine, Grabovac je imao 640 stanovnika, od čega 640 Srba, 2 Hrvata, 4 Jugoslovena i 2 ostalih/nepoznatih.Prezimena 1991. godine, sa brojem osoba (u zagradi) i krsnom slavom:Srpska prezimenaBABIĆ (3) – ?BOJIĆ (65) – Sveti VasilijeVIDOVIĆ (4) – Časne VerigeVUKOVIĆ (2)…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Dubrava Stara (Čelinac)

Dubrava Stara je selo opštine Čelinac, u BiH (Republika Srpska).Na popisu 1991. godine, Dubrava Stara je imala 771 stanovnika, od čega 683 Srba, 2 Hrvata, 32 Jugoslovena i 54 ostalih/nepoznatih.Prezimena 1991. godine, sa brojem osoba (u zagradi) i krsnom slavom:Srpska prezimenaALEKSIĆ (9) – ?ANIKIĆ (4) – ?ANTEŠEVIĆ (12) – ?BABIĆ (4)…

› više informacija

Banijski rodovi iz Javnice kod Dvora

JavnicaPrema popisu iz 1991. godine, područje Javnice pripadalo je opštini Dvor i bilo je podeljeno na tri sela – Javnica, Kotarani i Sočanica. U pomenutim selima živelo je ukupno 644 stanovnika (Javnica – 219, Kotarani – 209, Sočanica – 216), od čega 635 Srba. Stariji rodovi u Javnici kod DvoraArežina, Srbi,…

› više informacija

Banijski rodovi iz Drenovca kod Gline

Drenovac Prema popisu iz 1991. godine, Drenovac Banski je pripadao opštini Glina. U njemu je živelo ukupno 452 stanovnika, od čega 438 Srba. Stariji rodovi u Drenovcu kod GlineBabić, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, proslavljaju MratindanBaždar, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, proslavljaju ĐurđevdanBakić, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, ugašeniBeraja, Srbi, potvrđeni u…

› više informacija

Banijski rodovi iz Majskih Poljana kod Gline

Majske PoljanePrema popisu iz 1991. godine, Majske Poljane su pripadale opštini Glina. U njima su živela ukupno 602 stanovnika, od čega 576 Srba. Stariji rodovi u Majskim Poljanama kod GlineArbutina, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, proslavljaju NikoljdanBabić, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, ugašeniBakić, Srbi, potvrđeni u XVIII veku, proslavljaju MitrovdanBjelajac, Srbi,…

› više informacija

7. maj 2021.

3

Hercegovina kao matica krajiških rodova (Haplogrupa J1-M267)

Haplogrupa J1-M267 je kod Srba prisutna sa 1.5%. Najveće procente u svetu beleži na prostoru Bliskog istoka, Kavkaza i Istočnog Mediterana. Kod nas je, u dinarskim krajevima, najzastupljenija podgrana J1-M267>L620>ZS4393>ZS9949. Ova podgrana je, u nešto slabijem procentu, prisutna i na istoku Balkana (Jugoistočna Srbija, Bugarska i Grčka Makedonija). Kada su…

› više informacija