Trag
Šematizam pravoslavne jeparhije Zaholmske i Rasiske za godinu 1880.
DOKUMENTPreosvešteni Visarion Episkop Zaholmski i Rasiski u OstroguIManastiriOstrog hram crkve Sošestvije S. Duha Nastojatelj Teofan Đoković. Platon Katanić đakonManastir gornji istog imena hram crkve Shimnik Hristifor LepavaŽdrebaonik. Hram crkve Sabor Arhistr. Mihaila. Nastojatelj Protojerej Jovan GovedaricaĆelija Piperska hram crkve Roždestvo Bogorodice. Nastojatelj jeromonah Dositej KneževićDuga hram crkve Uspenije Bogorodice. Nastojatelj Mihail Miličković…
› više informacijaPokušaj sistematskog unijaćenja pravoslavnih žitelja Dalmacije, Istre i Boke 1816-1820. godine
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Goran Ž. KomarO ovome pokušaju zna se u srpskom narodu uglavnom po autobiografiji znamenitog protosinđela Kirila Cvjetkovića iz Baošića u Boki, koju je krajem 19. vijeka objavio prota Dimitrije Ruvarac. No, drugi jedan sveštenik, Ljubo Vlačić, učinio je u svoje vrijeme veoma ozbiljan napor da istraži…
› više informacijaIz starih spisa: Romani u gradovima Dalmacije za vreme srednjega veka
Po prof. Konst. Jirečku izveo Jovan Radonić, „Romani u gradovima Dalmacije za vreme srednjega veka“, u: Letopis Matice srpske, knj. 214, sv. 4 (1902), str. 52-76. Proteklo je više od dvadeset godina kako prof. K. Jireček neumorno proučava bogatu istorijsku građu u dalmatinskim primorskim gradovima, a osobito u Dubrovniku. Tim radom…
› više informacijaŽrtve fašističkog terora u Baranji (1941-1945)
PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Branko TodorovićU ovom prilogu predstavićemo spisak žrtava fašističkog terora u Baranji, koji je objavljen u knjizi Nade Lazić Baranja 1941-1945 (Slavonski Brod, 1979). Spisak žrtava je organizovan prema tadašnjim kotarima, a žrtve su navedene abecednim redom.Kotar Batina:1. Balatinac Marko, rođen 1922. u Gajiću, 29. XVIII 1941….
› više informacijaMatične knjige parohije Osredci (Osredci, Kaldrma, Dugopolje, Vagan, Drenovac i Tiškovac) iz 1831. godine
AUTOR: Vladimir BursaćPodaci koji će biti izneti ovde su pronađeni u sledećem izvoru: ”Protokol krešćaemih, venčaemih i umiravših parohije osredačke za leto 1831.”Ovo je na žalost jedina za sada dostupna matična knjiga Srpske pravoslavne crkve za parohiju Osredci (Lički). Ona se fizički nalazi u Državnom arhivu u Gospiću, ul.Kaniška 17,…
› više informacijaMartolozi u gradovima u Baranji
PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Branko TodorovićMartolozi (ngrč. αμαρτολως, tur. martoloz) su bili hrišćani koji su kao vojnici služili u turskim pograničnim gradovima tokom 16. i 17. veka.Padom podunavskog dela Baranje pod tursku vlast, nakon Mohačke bitke 1526. godine, dolazi do formiranja Mohačkog sandžaka, a nepune dve decenije kasnije, padom Stonog…
› više informacijaPopis poreskih obveznika u Somboru iz 1715. godine
SOMBORImena poreskih obveznika – 1715. godina: Groicza Zomborecz; Iván Palacsinyánin; Csira Zomborecz; Gavrilla Zomborecz; Zivka Zomborecz; Veszellin Zomborecz; Thodor Zomborécz; Juon Zomborécz; Thódor Szrimácz; Rádvicza Zomborecz; Mitter Gradinácz; Nikola Sztancsicsanyin; Péter Bosnyák; Jószip Zomborécz; Siván Merkovics; Gávrilla Szrimácz; Jószip Zomborecz; Málisa Szilbasecz; Kerszte Zomborecz; Hernyák Miliscsanyin; Dabb Szargyevácz; Mihájló Szollyanin;…
› više informacijaPopis stanovnika sela Sivac 1715. i 1720. godine (opština Kula)
SIVAC (SZLIVACZ) POSSESIO SZLIVACZ – 1715.1. Abraham Keracz – judex 2. Szivocsan Palko 3. Radoszav Szrimacz 4. Gruicza Teleszacz 5. Lazo Pacsanyin 6. Maksin Katyanin 7. Szava Verusicsanyin 8. Sztanimer Kalencsics 9. Jovan Szivcsanin 10. Zivko Tyurity 11. Damjan Kalaba 12. Raca Filipovics 13. Pavel Verusicsanyin 14. Szubuta Kuczuracz 15….
› više informacijaPopisi stanovništva Čelareva 1696, 1743. i 1828. godine (Bačka Palanka)
ČELAREVO (nekadašnji ČEB / Cheb)1696. godina: 1. MILOSAU ROMI 2. VUICZA TARANACZ 3. KERSZTA VLAU 4. SIVAN SZVERACH 5. KOVACH RADOSAU 6. PEICZA SZLEPCHEVICH 7. GABRILO VLAU 8. BOIO SZREMACZ 9. DABA JADRAN 10. SAEKULA SZILLYAK 11. JACOB VLAU 12. SZUBOTHA GLAVATY 13. JOVICZA VLAU 14. OSZTOIA VLAU 15. ISZAK…
› više informacijaPredsednici opštine ili sreza Sokobanje od 1833. godine
Sokobanja je oslobođena od Turaka 3. maja 1833. godine, a knez Miloš je 4. maja obišao Banju. Uspostavljena je vlast. Za starešinu je izabran kapetan Jovan Bošković (32), i pisari Paun Milojković i Marko Popović. Međutim, u Davidovićevom zborniku za 1834. godinu, strana XVIII, navodi se da su kao državni…
› više informacija