Poreklo
Poreklo prezimena, selo Brezovica (Vlasotince)
Poreklo stanovništva sela Brezovica, opština Vlasotince. Istraživanje „Sela u vlasotinačkom kraju“ saradnika portala Poreklo Miroslava B. Mladenovića Mirca, lokalnog etnologa i istoričara Nastanak sela: Selo Brezovica je nekada bilo isključivo stočarsko mesto, u kome su se naseljavali stočari-nomadi, koji su bačovali na podnožju planinskih visova Bukove Glave i Kozilske čuke….
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Rovni (Valjevo)
Poreklo stanovništva sela Rovni, grad Valjevo. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. Položaj sela. Rovni su na levoj obali Jablanice, na jugu od Balinovića. Seoske…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Rebelj i Mijači (Valjevo)
Poreklo stanovništva sela Rebelj i Mijači, grad Valjevo. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. Položaj sela. Rebelj je na levoj obali reke Jablanice ili u…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Živica (Lučani, Gornje Dragačevo)
Poreklo stanovništva sela Živica, opština Lučani. Prema studiji Koste Jovanovića “Gornje Dragačevo” iz 1908. godine. U Živici su najstarije porodice: Tanaskovići (staro ime Čelikovići), slave Arhanđelov-dan. – Đokovići slave Đurđev-dan. Pavlovići slave Mitrov-dan. Milutinovići slave Lazarev-dan. Sve su ove porodice starosedeoci, jer se ne zna, da su doseljeni. Za…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Krivača (Lučani, Gornje Dragačevo)
Poreklo stanovništva sela Krivača, opština Lučani. Prema studiji Koste Jovanovića “Gornje Dragačevo” iz 1908. Po kazivanju seljaka najstarije su porodice: Timotijevići, slave Arhanđelov-dan; Mihailovići slave Jovanj-dan; Vitorovići, slave Jovanj-dan; Šarčevići (Ivanovići), slave Đurđic; Jevtovići, slave Đurđev-dan; Vesovići, slave Jovanj-dan i Ilinčić, slavi Lučin-dan. Sve su ove porodice starosedeoci i…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Pšanik (Lučani, Gornje Dragačevo)
Poreklo stanovništva sela Pšanik, opština Lučani. Prema studiji Koste Jovanovića “Gornje Dragačevo” iz 1908./strong> U selu je najstarija porodica: Milivojevići, slave Lazarev-dan. Oni su starosedeoci i ovde su od kada se pamti. Početkom 18. veka doselili su se: Bulije (Ilići, Ristići, Obrenići, Spasojevići, Radojevići, Simeunovići, Dragići, Dobrosavljevići i Mijailovići)…
› više informacijaPoreklo prezimena, Rađevo Selo (Valjevo)
Poreklo stanovništva sela Rađevo Selo, grad Valjevo. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. Položaj sela. Rađevo Selo je na severozapadnoj strani grada Valjeva, uz rečicu…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Stranjevo (Vlasotince)
Poreklo stanovništva sela Stranjevo, opština Vlasotince. Istraživanje „Sela u vlasotinačkom kraju“ saradnika portala Poreklo Miroslava B. Mladenovića Mirca, lokalnog etnologa i istoričara Nastanak sela: Selo Stranjevo je u opštini Vlasotince, u jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2002. godine bilo je 48 stanovnika. U naselju ima 19 domaćinstva koja žive u selu….
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Samarnica (Vlasotince)
Poreklo stanovištva sela Samarnica, opština Vlasotince. Istraživanje „Sela u vlasotinačkom kraju“ saradnika portala Poreklo Miroslava B. Mladenovića Mirca, lokalnog etnologa i istoričara Nastanak sela: Selo Samarnica je planinsko selo u opštini Vlasotince, u jablaničkom regionu, na jugu Srbije. Ovo seosko naselje je razbijenog tipa, između Velikog Moriča (877m) i Malog Moriča…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Gornja Sabanta (Pivara, Kragujevac)
Poreklo stanovništva sela Gornja Sabanta, gradska opština Pivara, grad Kragujevac. Prema antropogeografskim ispitivanjima Todora Radivojevića iz 1910. godine. Objavljeno u ediciji Koreni u izdanju JP Službeni glasnik i SANU. Gornja Sabanta je uvrh izvora rečice Ždraljice, sa obeju starna Kragujevačkog Druma, koji odavde vodi jednim krakom u Jagodinu, a…
› više informacija


