Poreklo
Poreklo prezimena, sela Donja i Gornja Pološnica (Kosjerić)
Poreklo stanovništva sela Donja i Gornja Pološnica (do 1955. godine Pološnica), opština Kosjerić – Zlatiborski okrug. Prema knjizi Ljubomira, Ljube Pavlovića, „Užička Crna Gora“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. Položaj (oba) sela. Sela su na…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Rudna Bukva (Kosjerić)
Poreklo stanovništva Rudna Bukva, opština Kosjerić – Zlatiborski okrug. Prema knjizi Ljubomira, Ljube Pavlovića, „Užička Crna Gora“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. Položaj sela. Selance Rudna Bukva je uklješteno između Crnog Vrha, Varde i Jaklja….
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Godečevo (Kosjerić)
Poreklo stanovništva sela Godečevo, opština Kosjerić – Zlatiborski okrug. Prema knjizi Ljubomira, Ljube Pavlovića, „Užička Crna Gora“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. Položaj sela. Ovo krajnje oblasno selo je na obema obalama rečice Rogačica, više…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Paramun (Kosjerić)
Poreklo stanovništva sela Paramun, opština Kosjerić – Zlatiborski okrug. Prema knjizi Ljubomira, Ljube Pavlovića, „Užička Crna Gora“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. Položaj sela. Ovo maleno povlensko selo uklješteno je pod sva tri pomenuta sela…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Bainci – Baince (Crna Trava)
Poreklo stanovništva sela Baince, opština Crna Trava. Istraživanje „ Crna Trava i okolna sela“ saradnika portala Poreklo Miroslava B. Mladenovića Mirca, lokalnog etnologa i istoričara Nastanak sela i poreklo stanovništva Selo Ba(j)inci-Ba(j)ince (Baince) je naselje u opštini Crna Trava u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2002. godine bilo je…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Crveni Breg (Leskovac)
Poreklo stanovništva sela Crveni Breg, opština Leskovac. Istraživanje saradnika portala Poreklo Miroslava B. Mladenovića Mirca, lokalnog etnologa i istoričara Nastanak sela i poreklo stanovništva Selo Crveni Breg je pripadalo opštini Ruplje, potom opštini Crna Trava i sada administrativno opštini Leskovac u Jablaničkom okrugu. Crveni Breg je prema popisu iz…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Predejane (Predejane, Leskovac)
Poreklo stanovništva sela Predejane kod Predejana, opština Leskovac. Istraživanje saradnika portala Poreklo Miroslava B. Mladenovića Mirca, lokalnog etnologa i istoričara Nastanak sela: Selo Predejane pripada varoši Predejane, koja je nekada bila opština sve do 1941.godine u vlasotinačkom srezu. Onda je to selo do 1965.godine sa varošicom Predejane pripadalo opštini Grdelica….
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Palojce (Grdelica, Leskovac)
Poreklo stanovništva sela Palojce kod Grdelice, opština Leskovac. Istraživanje saradnika portala Poreklo Miroslava B. Mladenovića Mirca, lokalnog etnologa i istoričara Nastanak sela i poreklo stanovništva Selo Palojce je naseljeno mesto kod Grdelice, administrativno pripada opštini Leskovac, u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2002.godine je bilo 484 stanovnika (prema popisu…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Kovačeva Bara (Grdelica, Leskovac)
Poreklo stanovništva sela Kovačeva Bara kod Grdelice, opština Leskovac. Istraživanje saradnika portala Poreklo Miroslava B. Mladenovića Mirca, lokalnog etnologa i istoričara Nastanak sela i poreklo stanovništva Selo Kovačeva Bara do 1965. godine administrativno je pripadalo opštini Grdelica. Posle ukidanje opštinskog mesta ovoj varošici, danas administrativno pripada gradu Leskovac i…
› više informacijaPoreklo prezimena Vadlja
U Vojvodini ima nekoliko srpskih porodica sa prezimenom VADLJA, naročito u Bečeju i u Senti. Krsna slava im je Sv. Stevan. Inače, prezimena VADLJA geografski se najčešće nalaze u Međimirju, tačnije oko mesta Hodošan i Goričan. VADLJA je onaj koji se voleo kladiti, kockati. Vadljati je u slovenskom jeziku i…
› više informacija


