Poreklo

Poreklo prezimena, selo Badnjevac (Batočina)

Poreklo stanovništva sela Badnjevac, opština Batočina – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Naselja u Lepenici“ i „Lepenica“. Priredio saradnik Porekla Milodan. Položaj sela. Badnjevac je na obema stranama reke Lepenice i železničke pruge Lapovo – Kraljevo. Idući Kragujevcu na desnoj strani reke i pruge Gornja i Donja, a na…

› više informacija

20. mart 2015.

0

Srbi u Iločcu (Mađarska)

PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Branko Todorović Iločac (mađ. Ilocska) je malo selo u središnjoj oblasti Baranje. Srbi su gusto naselili Baranju za vreme turske vladavine. Naselje je izgleda u XVII veku bilo privremeno pusto. U XVIII veku ovo tada srpsko selo kolonizovali su Nemci. Godine 1796. bilo je 104 srpska…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Baljkovac (Pivara-Kragujevac)

Poreklo stanovništva sela Baljkovac, Gradska opština Pivara, Grad Kragujevac – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Naselja u Lepenici“ i „Lepenica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.   Položaj sela. Baljkovac je južno od Kragujevca, na levoj strani rečice Ždraljice, koja utiče u Lepenicu. Najveći deo sela je na grebenu i na…

› više informacija

Poreklo prezimena, Svrljig

Prema studiji dr Petra Golubovića. Priredio saradnik portala Poreklo Nebojša Novaković Starinačko stanovništvo Na teritoriji opštine Svrljig živi oko 99% stanovništva srpske nacionalnosti, i oko 1% ostalog stanovništva. Njegov se broj tokom istorije menjao, varirajući od popisa do popisa, a moglo bi se reći da je najviše ljudi ovde živelo…

› više informacija

18. mart 2015.

1

Srbi u Budmiru (Mađarska)

PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Branko Todorović Budmir (mađ. Nagybudmér) je selo u Baranji, smešteno severoistočno od Šikloša. Srbi su u tursko doba naselili Veliki i obližnji Mali Budmir, a tada su ova sela pripadala sandžaku Mohač, odnosno Sečuj. Prema državnom popisu iz 1695. godine u Velikom i Malom Budmiru živeli…

› više informacija

17. mart 2015.

21

Porijeklo srpske kraljevske dinastije Obrenović

PIŠE: Siniša Jerković Manje jasna priča o porijeklu knjaza Miloša Obrenovića, rodonačelnika dinastije Obrenović, donekle je posljedica dva braka njegove majke Višnje, kao i kasnijeg Miloševog uzimanja prezimena Obrenović po očuhu Obrenu Martinoviću iz takovskog sela Brusnica. Udovica Višnja se nakon smrti svog prvog supruga Obrena, sa kojim je imala…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Adžine Livade (Stanovo – Kragujevac)

Poreklo stanovništva sela Adžine Livade, Gradska opština Stanovo, Grad Kragujevac – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Naselja u Lepenici“ i „Lepenica“. Priredio saradnik Porekla Milodan. Položak sela. Adžine Livade su na levoj strani Vučjeg Potoka, koji silazi sa Vučje Kose i zove se drugačije – Lesmarovac – po istoimenom…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Novo Selo (Velika Plana)

Poreklo stanovništva sela Novo Selo (po knjizi i raniji naziv Novi Adžibegovac), opština Velika Plana – Podunavski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Naselja u Lepenici“ i „Lepenica“. Priredio saradnik Porekla Milodan. Položaj sela. Novo Selo je na levj strani Lepenice i Velike Morave. Od prve je udaljeno 1,5 kilometra prema…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Čukojevac (Kraljevo)

Poreklo stanovništva sela Čukojevac, Grad Kraljevo – Raški okrug. Prema knjizi Mihaila Dragića „ Gruža“. Priredio saradnika Porekla Milodan. Položaj sela – topografske prilike. Seoske kuće, jako rasturene, nalaze se na istočnim blagim stranama Munjačkog Brda, na pinosavskoj površi, koja ovde blago tone u aluvijalnu ravnicu Zapadne Morave. One se…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Čestin (Knić)

Poreklo stanovništva sela Čestin, opština Knić – Šumadisjki okrug. Prema knjizi Mihaila Dragića „Gruža“. Priredio saradnik Porekla Milodan. Položaj sela – topografske prilike. Čestinske kuće su na površima ripanjskoj i kačerskoj, ali se još više pružaju daleko uz Čestinsku Reku, Kamenac i uz potok Budimac. Tu su delimično po stranama…

› više informacija