Poreklo

Poreklo prezimena, selo Korman (Pivara-Kragujevac)

Poreklo stanovništva sela Korman, Gradska opština Pivara, Grad Kragujevac – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan. Položaj naselja. Korman je na obema stranama Jabučke Reke, koja utiče u Lepenicu sa desne strane naspram jovanovačke železničke stanice. Vode. Selo je bogato živom…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Komogovina (Banija)

Poreklo stanovništva sela Komogovina, danas opština Donji Kukuruzari, a nekada Kostajnica. Prema istraživanju Miloša Kordića u njegovoj knjizi „Azbučnik sela Komogovine“. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić Nastanak sela i poreklo prezimena  Nekada su brda oko sela bila bogata vinogradima. A seljani vinom. Kako nisu mogli to svoje vino da…

› više informacija

Nova Crnja

  Zoltan Čemere 1853 – Ungar Zernja, 1854 – Magyar Czernja, 1894 – Magyar     Csernya, 1910 – Magyarcsernye, 1922 – Nova Crnja, 1943 –  Neu Zerne Nova Crnja spada u red   najmanjih opština Autonomne pokrajine Vojvodine (ukupna površina joj je 273 kvadratna km, a ima 12.705 stanovnika). Osim administrativnog…

› više informacija

Naselje Molin (Nova Crnja)

  Selo je osnovano 1832. godine naseljavanjem Nemaca na imanje grofa Ferenca Ziči-Ferarisa. Prvi popis iz 1836. godine registrovao je 558 stanovnika, a već 1850. godine ovde je živelo 2.130 lica. Iako se stanovništvo povećalo, uslovi za život su tada bili lošiji nego danas i stanovništvo se iseljavalo. Najveća iseljavanja su bila…

› više informacija

Naselje Toba (Nova Crnja)

  Toba (mađ. Toba) je naselje u  Srbiji  u  opštini Nova Crnja u Srednjobanatskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 518 stanovnika. Toba je naselje nastalo krajem 18. veka, kada i okolna sela Banatska Topola i Torda. Prvo naselje na području današnje Tobe podiže 1789. godine Feldmaršal Grof Robert Ziči-Feraris (RobertZichy–Ferraris). Ziči-Feraris je svoj posed prodao…

› više informacija

Naselje Vojvoda Stepa (Nova Crnja)

  Vojvoda Stepa  je naselje u  Srbiji  u  opštini Nova Crnja u Srednjobanatskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1.374 stanovnika. Prvobitno ime sela je bilo „Leonovac“. Najveći veleposed u Banatu bio je Andrije i Aleksandra Čekonića od 35.000 katastarskih jutara zemljišta. Na njemu su formirana najbrojnija kolonistička sela: Vojvoda Stepa, Banatsko Karađorđevo, Aleksandrovo. Prvobitno…

› više informacija

Aleksandrovo (Nova Crnja)

  Aleksandrovo  je naselje u  Srbiji  u  opštini Nova Crnja u Srednjobanatskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 2130 stanovnika. Naselje se ranije nazivalo Velike Livade. Selo je osnovano 1922. godine, i naselili su ga dobrovoljci iz Prvog svetskog rata sa područja Like i iz pojedinih sela istočnog Banata. Od nastanka pa do 1943. selo je nosilo naziv Aleksandrovo,…

› više informacija

Poreklo prezimena, naselje Korićani (Stanovo-Kragujevac)

Poreklo stanovništva naselja Korićani, danas u sastavu Grada Kragujevca, Gradska opština Stanovo, Grad Kragujevac – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan. Položaj naselja. Korićani su na obema stranama Lepenice, desno od Čačanskog Druma. Seoske kuće su po stranama Tolićkog Brda i…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Kijevo (Batočina)

Poreklo stanovništva sela Kijevo, opština Batočina – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan. Položaj sela. Kijevo se prostire sa obeju strana Kijevačkog Potoka na dvema kosama, od kojih desna čini razvođe između Lepenice i potoka Grabovika a leva odvaja Kijevački Potok…

› više informacija

17. april 2015.

1

Novo u digitalnoj biblioteci: Studije o hercegovačkim selima

U Digitalnu biblioteku portala Poreklo dodati su novi vredni naslovi. Reč je o studijama objavljenim u Onomastičkim prilozima u izdanju SANU, u kojima su obrađena brojna prezimena. Evo linkova ka digitalizovanim studijama: Savo Pujić – Onomastika Pridvoraca Trebinjskih Savo Pujić – Onomastika Površi Trebinjske Neđeljko R. Deretić – Onomastika Orahovca…

› više informacija