Poreklo

Poreklo prezimena, selo Kosore (Vrlika)

Kosore je selo u Dalmaciji, severoistočno od Vrlike, u Vrličkom polju, pored reke Cetine. Naselje teritorijalno pripada Gradu Vrlici. Na istočnom kraju sela je Kosorska gradina (469 m). Na popisu 1991. godine, bio je 431 stanovnik Kosora, od čega 288 Hrvata (66,8%), 140 Srba (32,5%), 1 Jugosloven, 1 Slovenac i…

› više informacija

6. oktobar 2017.

12

Kriči – tragom izgubljenog plemena (drugi dio)

Problematika kričkog imena O nastanku kričkog imena postoji nekoliko teorija. Neke od njih bazirane su na drobnjačkim predanjima, neke od njih na lingvističkim zaključcima, dok neke predstavljaju slobodna razmišljanja na tu temu. Izdvojiću one teorije koje mi djeluju najzanimljivije.   Kriči = kričanje Prema drobnjačkom predanju koje je zabilježio Luburić,…

› više informacija

3. oktobar 2017.

0

Tribine “Genetičko poreklo Srba” u Kruševcu i Trsteniku

Društvo srpskih rodoslovaca “Poreklo” organizuje ove nedelje tribine u Kruševcu i Trsteniku na kojima će biti predstavljen rad Srpskog DNK projekta. Evo i bližih podataka: U četvrtak 5. oktobra 2017, s početkom u 19 časova u Kulturnom centru u Kruševcu biće održana tribina “Genetičko poreklo Srba” na kojoj će govoriti…

› više informacija

2. oktobar 2017.

15

Kriči – tragom izgubljenog plemena (prvi dio)

Prema predanjima koja su dosta živa na području Drobnjaka i Potarja, na tom području nekada je živjelo pleme Kriča. Uspomena na ovo pleme sačuvana je prije svega kroz drobnjačku tradiciju o sukobima njihovog plemena sa zatečenim Kričima, ali se Kriči počevši od XIII vijeka pominju i u istorijskim izvorima. Kričima…

› više informacija

1. oktobar 2017.

3

Poreklo prezimena, selo Potkrš (Prijepolje)

Poreklo stanovništva sela Potkrš, opština Prijepolje – Zlatiborski okrug. Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“ – izdanje Beograd 1968. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan. Pravoslavni: -Mrdaci (dve kuće), Nikoljdan, doseljeni iz Barica, ne zna se kada. -Pejovići (6), Nikoljdan, doseljeni iz Pive, ne zna se kada. Ukupno…

› više informacija

1. oktobar 2017.

0

Poreklo prezimena, selo Oštra Stijena (Prijepolje)

Poreklo stanovništva sela Oštra Stijena, opština Prijepolje – Zlatiborski okrug. Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“ – izdanje Beograd 1968. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan. Pravoslavni: -Bogdanovići (jedna kuća), Šćepandan, doseljeni 1923. godine iz Morače. -Bulatovići (1), Lučindan, doseljeni 1923. godine iz Rovca. -Draškovići (2), Lučindan, doseljeni…

› više informacija

1. oktobar 2017.

0

Poreklo prezimena, selo Orašac (Prijepolje)

Poreklo stanovništva sela Orašac, opština Prijepolje – Zlatiborski okrug. Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“ – izdanje Beograd 1968. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan. Pravoslavni: -Žarkovići (jedna kuća), Đurđic, doseljeni 1936. godine iz Graba. -Kijanovići (2), Đurđevdan, doseljeni 1924. godine iz Prijepolja. -Pejovići (4), Nikoljdan, doseljeni 1790….

› više informacija

1. oktobar 2017.

5

Poreklo prezimena, selo Mrčkovina (Prijepolje)

Poreklo stanovništva sela Mrčkovina, opština Prijepolje – Zlatiborski okrug. Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“ – izdanje Beograd 1968. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan. Pravoslavni: -Vujovići (4 kuće), Lučindan, doseljeni 1880. godine iz Šaranaca. -Dumići (3), Nikoljdan, doseljeni 1847. godine, ne zna se odakle. -Lazovići (1), Aranđelovdan,…

› više informacija

30. septembar 2017.

0

Poreklo prezimena Manastirlić

Poštovani, ova stranica je u pripremi. Pozivamo vas na saradnju. Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim). Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Podosoje (Vrlika)

Podosoje je selo u Dalmaciji, jugoistočno od Vrlike, na Peručkom jezeru. Teritorijalno pripada Gradu Vrlici. Deo sela je potopljen podizanjem brane na Cetini i formiranjem jezera 1958. godine. Na popisu 1991. godine, bilo je 512 stanovnika Podosoja, od čega 368 Hrvata (71,9%), 137 Srba (26,7%), 1 Jugosloven, 3 neopredeljena i…

› više informacija