Poreklo prezimena, selo Donje Luge (Berane)

1. avgust 2013.

komentara: 64

Poreklo stanovništva sela Donje Luge, opština Berane. Stanje iz 1903. godine. Prema studiji „Vasojevići u turskoj granici” popa Bogdana Lalevića i Ivana Protića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

U podnožju Glavice i Bukovca, severno od Ržanice, a između toga sela, Zagorja, Petnjika i Berana, nalazi se ovo selo, na zemljištu potpuno ravnom i sa mnogim lugovima, zbog kojih je, po pričanju, selo ovako ime dobilo. Selo se pruža u širinu i dužinu za pola časa.

Izvori su ispod sela, te nema vode za natapanje kukuruza. Između Glavice i Bukovca nađen je pre dve tri godine jedan bunar, koji je čobanima od velike koristi, jer je to zemljište bilo bezvodno, a inače je glavna seoska ispaša. Tako isto ni vodenica nemaju, te teraju u Berane i Ržanicu. Planina im js Skrobutača u Cmiljevici.

U Lugama ima 35 kuća, većim delom na otkupljenoj vemlji.

Od Vasojevića su: Kastratovići (Kovačevići), Babovići (Novakovići) i Osmajlići (Dabetići), a od drugih Labudovići — Luščani, koji slave Sv. Đurđic.

Groblje je jedno i to u sredini sela.

Između petnjičkog, luškog n budimskog zemljišta pruža se jedan humak, zvani Jasikovac, na kome se nalazi jedna turska kula s topovima, koja ima da brani Berane od napadača, jer je varoš mnogo niže od Jasikovca.

 

IZVOR: “Vasojevići u turskoj granici“, pop Bogdan Lalević i Ivan Protić, SKA, Beograd, 1903. (str. 711). Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

Komentari (64)

Odgovorite

64 komentara

  1. rade brakočević

    Mirjana, više detalja o ovoj Vasojevki, odivi Dabetića – Osmajlića, guslarki, vjerujem može dati više Milutin. Nije mi dostupna knjiga o rodoslovu bratstva Osmajlića, tako da dajem ove podatke. Za razliku od mnogih, posebno iz Crne Gore, zastupnik sam kako proučavanja muškog, tako i ženskog rodoslovlja.

  2. Milutin Osmajlić

    Gospodine Brakočeviću, sve što ste naveli o “Tetki Negi” je tačno. Evo dopune za uvaženu Mirjanu. Rodonačelnik Osmajlića, Milutin Dabetić – Osmanlija, imao je tri sina: Miloša, Milića i Otaša, i ćerku Negosavu-Negu. Predanje kaže da je Miloš bio ne samo junak i osvetnik, već i dobar guslar, koji je “pušku i jatagan ispuštao iz ruku samo kada bi se prihvatio gusala”. Osvetio je svoga i Neginoga rođenog brata Otaša, koga su ubili kolašinski Turci, na čelu sa zloglasnim zulumćarom Zejnilom Hadžibulićem, zvanim Zejnilbul, ubivši njihovog zapovjednika Elez-bega Bašova, u sred Kolašina. Njegovog oca Baša, iste noći, ubio je bliski Milošev rođak Joko Lazarević, skinuvši kao trofej kuburu iz pasa Bašovog. Od tada su ga zvali Joko Kubura. Rodonačelnik je bratstva Kuburovića.
    Miloševa sestra Nega, sem guslarskog umijeća, bila je velika pametarka, te ju je vasojevićko pleme iz poštovanja nazivalo tetkom. Nega je, tražeći lijeka za svoje bolesne oči (izgubila je vid kao djevojčica od posljedica preležanih velikih boginja), obilazila, na vjernom konju, mnoge manastire Moravske Srbije, nikada se ne odvajajući od gusala. Rado su je slušali i na dvoru Obrenovića, pamti predanje. Smrt ju je zatekla u ženskom manastiru Divostin kod Kragujevca, gdje je i sahranjena na manastirskom groblju, sa guslama. Zbog narodnog vjerovanja u isceliteljsku moć manastirskog izvorišta Svetinje, posvećenog Presvetoj Bogorodici, svetilište su posjećivali ne samo bolesnici iz Kragujevačkog okruga, nego i iz drugih srpskih krajeva, pa i iz Vasojevića i crnogorskih Brda. U to vrijeme tetka Negin brat Miloš službovao je na dvoru Obrenovića. Bio je ađutant mladom knezu Milanu i zvanični prevodilac (tumač) na Dvoru za turski i albanski jezik, jezike koje je odlično govorio.

    Veliki pozdrav za Mirjanu i Rada!

  3. Marko D.

    Prvi pomen Vasojevića ne datira iz godine 1444. već jedan vek pre! Ako su Vaso,Kraso Oto, Ozro i Pipo bila braća, kako se u pisanim dokumentima pominju Ozrinići kao pleme već 1335. godine?

  4. Nebojša Babić

    Marko, ta priča o braći (ima ih u raznim verzijama), odavno ne prolazi, jer dnk testiranja pokazuju veliku udaljenost između ovih plemena. Između nekih srodstvo, svakako, postoji, ali iz mnogo veće davnine. Ozrinići nemaju nikakve srodničke veze s ostalim pobrojanim plemenima, i oni su u svoju oblast došli sasvim različitim pravcem.

  5. Joksim

    Tako je Nebojša. To je jasno svima koji hoće da znaju istinu.

  6. Marko D.

    Braćo iz Vasojevića, kako je moguće tumačiti drugačije plemensku istoriju kada u istorijskoj literaturi (ili predanju) postoji činjenično stanje da je od Vasojević Steva (1342-1389), koji je imao pet sinova: Vasa, Pipa, Ozra, Krasa i Hota, nastalo pet plemena: Vasojevići, Piperi, Ozrinići, Krasnići i Hoti. To su istorijske činjenice, koje su reklevantni istoričari iz Vasojevića (Jagoš Vešović, Marko Cemović, Miomir Dašić, Slobodan Tomović, i dr.) bez kojih je nemoguće pričati priču o tim plemenima, pa makar govorili o DNK analizama i svima onima “koji hoće da znaju istinu”, zastupali ove činjenice, pa makar i u domenu plemenskog predanje, koje je itekako i danas prisutno u Vasojevićima. Pa dobro, odakle su došli Ozrinići po DNK analizama, i koji su to “različiti pravci” od kojih su došli?

    • Joksim

      Marko, da li je “moguće tumačiti” da je jednako: plemenska istorija – istorijska literatura (ili predanje) – izmišljeno ” postoji činjenično stanje da je od Vasojević Steva “1342-1389), koji je imao pet sinova: Vasa, Pipa, Ozra, Krasa i Hota, nastalo pet plemena…” To nema veze sa istinom i logičnim rasuđivanjem. Kako sve to na gomilu dovede do tvog zaključka: “to su istoriske činjenice”. Kod navedenih autora toga nema. Od pomenutih četvorice samo je Miomir Dašić dr istorijskih nauka. Ne podmeći kukavičja jaja znamenitim: dr Radoslavu J. Vešoviću, dr Miomiru Dašiću, dr Slobodanu Tomoviću i Marku Cemoviću. Koji su to “i drugi” ? Doduše kad su u pitanju haplo grupe postoji bliskost sa arbanaškim fisom Krasnići…

  7. Nebojša Babić

    Marko,
    samo stariji istoričari i povjesničari Vasojevića uzimaju ova predanja o braći za moguća, premda i oni sa ogradom da se radi o nedokumentovanim predanjima. Za Dašića konkretno znam da ih ne uzima za ozbiljnu činjenicu. Ima još puno autora koji tumače ovo predanje kao potrebu geografski i politički bliskih plemena za kakvom takvom kohezijom u zajedničkoj nevolji nastaloj usled turske prevlasti. Preporučujem ti da pročitaš tekstove koji se bave ovom materijom sa ovog skupa:
    http://www.rastko.rs/rastko-al/zbornik1990/index.php

    Ozrinići su Srbi, potomci plemena koje je došlo iz srednje Evrope u prvoj polovini 7. veka, najpre u južnu Dalmaciju i Hercegovinu, a njihov rodonačelnik je u današnju plemensku oblast prešao verovatno u 12. veku iz Hercegovine. Vasojevići su, po svoj prilici, starosedeoci Balkana. Isto važi i za Pipere, Hote, Krasniće .

    Reći ću ti samo da, prema dosadašnjim genetskim saznanjima, ova tri pravoslavna plemena Crne Gore, pripadaju sasvim različitim genetskim grupama: Ozrinići I2a dinarska, Vasojevići E1b, Piperi R1b. Međusobno su udaljeni hiljadama godina. Dakle, nema govora o nekoj braći sa kraja srednjeg veka.

    Detaljnije možeš pročitati na Srpskom DNK projektu i našem forumu.

    Pozdrav.

  8. Marko D.

    Nebojša, prvi pisani dokument, u kojem se pominju Ozrinići, čiji se rodonačelnik, sin Vasov, Ozro, datira 1335. godine, dakle više od stotinu godina ranije od onoga iz 1444. godine, gdje se prvi put pominju Piperi i Vasojevići. O tome je riječ. Genetske grupe su u domenu savremenih istraživanja, još naučno nepotvrđene.

  9. Joksim

    Marko,
    Nebojša je lijep predlog dao: svrati na forum ovog portala.

  10. Nebojša Babić

    Marko, pročitaj izvore o Ozrihni – Ozru (pre svega Rista Kovijanića), i da li ima veze s Vasom, a i iznesi koji izvori dokumentovano pominju Vasa i pretke Vasojevića.
    Nisam genetičar da mogu da tvrdim da li su DNK istraživanja naučno potvrđena, ali na osnovu onog laičkog što poznajem, mogu reći da su pobrojana plemena isuviše genetski daleka da bi se moglo pričati o nekom zajedničkom pretku iz srednjeg veka.