Grad Loznica:
Banja Koviljača, Baščeluci, Bradić, Brezjak, Brnjac, Veliko Selo, Voćnjak, Gornja Badanja, Gornja Borina, Gornja Koviljača (do 1979. deo Banje Koviljače), Gornja Sipulja, Gornje Nedeljice, Gornji Dobrić, Grnčara, Donja Badanja, Donja Sipulja, Donje Nedeljice, Donji Dobrić, Draginac, Zajača, Jadranska Lešnica (do 1947. godine Jadarska Lešnica), Jarebice, Jelav, Joševa, Jugovići, Kamenica, Klupci, Kozjak, Korenita, Krajišnici, Lešnica, Lipnica, Lipnički Šor, Loznica, Lozničko Polje, Milina, Novo Selo, Paskovac, Ploča, Pomijača, Ribarice (do 1991. godine Ribarica), Runjani, Simino Brdo, Slatina, Straža, Stupnica, Tekeriš, Trbosilje, Trbušnica, Tršić, Filipovići, Cikote, Čokešina i Šurice.
4. jul 2014. u 17:35
Milodan
Poreklo stanovništva sela Brezjak, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj sela.
-Seoske kuće su na pribrežnoj terasi beogradske jezerske faze, okrenute istoku.
Tip sela i porodice koje u njemu žive.
Porodice su:
Filipovići, Mandići, Radovanovići, Petrovići, Terzići, Panići, Jezdići, Pavlovići, Vasiljevići, Blagojevići, Tomići, Kalabići, Kuzmanovići, Petkovići i Jovanovići.
Mandići i Panići su rastavljeni njivama a kuće Panića su u šljivacima.
Zemlje i šume.
-Sesoka šuma je u Lipaku a zajednička ispaša je bila u Prisadama. Užičani iz Negbine, Semegnjeva, Bijele Rijeke i drugih sela dogone početkom zime ovce na ishranu.
Poreklo stanovništva.
Starosedeoci su.
-Petrovići, Panići i Jezdići, slave Jovanjdan.
Stari doseljenici nepoznatog porekla su:
-Manidći, slave Đurđevdan.
Doseljeni su:
-Filipovići, Vasiljevići, Blagojevići i Tomići su se doselili iz Šljivove početkom 19. veka. Njihovi preci su „sišli u pitom“, slave Alimpijevdan.
-Pavlovići su doseljeni iz nepoznatog mesta u prvoj polovini 19. veka. Njihov ded se ovde nastanio kao sluga, slave Aranđelovdan.
-Kalabići su doseljeni iz Stupnice u prvoj polovini 19. veka, slave Đurđevdan.
-Jovanovići su iz Tekeriša, doseljeni u drugoj polovini 19. veka, slave Mratindan.
-Petkovići su doseljeni iz Dvorske krajem 19. veka, slave Sv. Ćirila i Metodija.
-Kuzmanovići su doseljeni iz Donje Badanje krajem 19. veka, slave Đurđic.
-Terzići su doseljeni iz Cikota krajem 19. veka, slave Jovanjdan.
Otac Jovanovića, Petkovića, Kuzmanovića i Terzića se ovde nastanio kao sluga.
5. jul 2014. u 18:29
Milodan
Poreklo stanovništva sela Slatina, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj ma(ha)la u selu.
-Pejića Mala je na prisojnoj strani Stanojevića Potoka.
-Bojičića Mala je na ripanjskoj površi, iznad osojne strane doline Lunjevca.
-Purića mala je na ripanjskoj površi, iznad osojne strane Stanojevića Potoka.
Tip zaseoka-mahala i familije koje u njima žive.
Male su:
-Pejića Mala u kojoj su: Perišići, Katići i Madžarevići.
-Bojičića Mala: Bojičići, Josići, Madžarevići, Obradovići i Jevtići.
-Purića Mala: Filipovići, Isailovići, Simići, Nedeljkovići, Pavlovići, Božići, Mićići, Madžarevići i Matići.
Pejića i Purića Mala rastavljene su Stanojevića Potokom. U Bojičića Mali kuće Josića su u šljivacima.
Zemlje i šume.
-Seoska šuma je u Lipaku. Seosku ispašu u Prisadima pojedinci sada zauzimaju. Seljaci imaju njive u Velikom Polju, u dolini Jadra. Početkom zime Užičani dogone na ishranu po četiri do pet krda ovaca.
Poreklo stanovništva.
Doseljeni su:
1) U prvoj polovini 18. veka:
-Katići, Madžarevići i Božići su iz Hercegovine, slave Sabor arh. Gavrila.
-Josići, Isailovići i Simići su iz Hercegovine, slave Đurđevdan.
2) U prvoj polovini 19. veka:
-Bojičići, Mićići i Matići su iz Orovice, slave Đurđic.
-Pavlovići su iz Šljivove, slave Đurđevdan.
-Perišići su iz nepoznatog mesta. Njihov ded se nastanio kao sluga, slave Aranđelovdan.
-Filipovići su iz Tomnja, slave Jovanjdan.
-Jevtići su iz Cikota, slave Sv. Ćirila i Metodija.
3. U drugoj polovini 19. veka:
-Nedeljkovići su iz Bosne. Njihov otac je ušao ženi u kuću, slave Đurđevdan.
-Obradovići su iz Nedeljica, on se privenčao, ne kaže se koju slavu slave.
6. jul 2014. u 19:15
Milodan
Poreklo stanovništva sela Šurice, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj sela.
-Seoske kuće su na jednom podu – koji odgovoara pinosavskoj površi – na prisojnoj strani doline Krlagana.
Do kraja 18. veka selo je bilo u Polju, u dolini Jadra, na mestu koje se zove „Kućerine“.
Vode.
Izvori sa kojih se pije voda su: Lađevac, Stublić itd.
Tip sela i porodice koje žive u njemu.
Porodice su: Stračevići, Kosanići, Stanimirovići, Jovanovići, Vukovići, Katići, Đurđevići, Popovići, Kneževići, Ristivojevići, Savići, Jankovići, Blagojevići, Simeunovići, Stevanovići i Dobrosavljevići.
Kuće su opkoljene šljivacima.
Zemlje i šume.
-Seoska šuma je bila u Osoju i u Planini. Seoska šuma u Planini je iskrčena da bi potom zemljište izdeljeno i pretvoreneo u njive. Seljaci ne idu u Lozničko Polje. Početkom zime Užičani dogone ovce na ishranu. Čobani noćivaju u kolibama, koje su ukopane u zemlje i pokrivene krovinom.
Poreklo stanovništva.
Stari doseljenici nepoznatog porekla su:
-Vukovići, Katići i Dobrosavljevići, slave Alimpijevdan.
Doseljeni su:
-Stanimirovići, Jovanovići, Kneževići, Jankovići, Blagojevići i Stevanovići (staro prezime Trifkovići) su iz Hercegovine odakle su se doselili u prvoj poloini 18. veka, slave Jovanjdan.
-Popovići su se doselili iz Nikšića u drugoj polovini 18. veka. Njihovi preci su najpre bili u tronoškom Prnjavoru odakle su se doselili u ovo selo, slave Lučindan.
-Ristivojevići i Savići su doseljeni iz Hercegovine u drugoj polovini 18. veka, slave Nikoljdan.
-Đurđevići su se doselili iz Dvorske u prvoj polovini 19. veka, slave Sv. Ćirilo i Metodije.
-Kosanići su se doselili iz Trbušnice u drugoj polovini 19. veka. Njihov otac je ušao ženi u kuću, slave Jovanjdan.
-Simeunović su se doselio iz Badanje u drugoj polovini 19. veka. On je posinjen, slavi Đurđic.
-Starčević je došao iz Stupnice krajem 19. veka. On je ušao ženi u kuću, slavi Aranđelovdan.
7. jul 2014. u 21:27
Milodan
Poreklo stanovništva sela Cikote, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj ma(ha)la u selu.
-Kikanovići su na prisojnoj strani Krivajske Reke.
-Rakovica je na prisojnoj strani doline Rakovice.
-Kulič ja na osojnoj strani Dvoračke Reke.
-Terzići su na jednom rtu, na ripanjskoj površi, između dolina Dvoračke Reke i Suvaje.
Vode.
Izvori sa kojih se pije voda su: Vrelo i Babina Voda u Kuliču itd.
Tip zaseoka-mahala i familije koje u njima žive.
Male su:
-Kikanovići u kojima su. Kostadinovići, Đurići, Crnogorčevići, Aničići, Maričići, Sakići i Vukosavljevići.
-Rakovica: Antonići, Purići, Sakići, Cvetinovići, Živkovići, Krasavčevići, Mitrovići, Jovanovići, Jezdimirovići, Stepanovići, Nikolići, Matići, Živanovići i Pavlovići.
-Kulič: Aleksići, Ranisavljevići, Rakići, Bojići, Stanojevići; Krsmanovići, Đukanovići, Jakovljevići, Jelići, Miloševići, Glišići i Nikolići.
-Terzići: Terzići, Stanišići, Gajići, Dobrosavljevići, Jovanovići, Nedeljkovići, Savići, Ostojići i Stankovići.
Rakovica i Kulič su rastavljeni pošumljenim Puškarevcem, koji se diže kao ostrvo ripanjske površi. Kulič i Terzići su rastavljeni dolinom, Dvoračkom Rekom.
Privreda, zemlje i šume.
-Nekoliko seljaka tešu u Majdanu vodenično kamenje, koja prodaju po celoj severozapadnooj Srbiji. Nekolicina ide svakog leta u Posavinu gde rade kao zidari.
Seoska šuma je u Gracu, koji se uzdiže kao ostrvo sa ripanjske površi, u Majdanu i Miškovcu, koja se uzdižu kao ostrva sa kačerske površi.
Seljaci ne idu u Lozničko Polje, jer imaju njive u dolini Jadra. Imućniji seljaci su podigli čardake u koje ostavljaju obran kukuruz. Početkom zime Mačvani dogone svinje na žir. U isto doba Užičani dogone ovce na ishranu. Oni prave kolibe od granja i sena.
Poreklo stanovništva.
Starosedeoci su:
-Maričići i Purići, slave Jovanjdan.
-Živkovići, slave Nikoljdan.
-Matići, slave Đurđevdan.
-Živanovići, slave Đurđic.
-Rakići i Bojići, slave Stevanjdan.
-Stanojevići, slave Đurđevdan.
-Krsmanovići (staro prezime Savići i Jevtići) i Đukanovići, slave Jovanjdan.
-Nikolići, slave Lučindan.
-Dobrosavljevići i Nedeljkovići, slave Stevanjdan.
-Jovanovići, slave Jovanjdan.
-Savići, slave Đurđevdan.
Stari doseljenici nepoznatog porekla su:
-Jezdimirovići i Stepanovići, slave Stevanjdan.
-Miloševići (staro prezime Alajbegovići) slave Stevanjdan.
-Glišići, slave Jovanjdan.
-Stanišići i Ostojići slave Đurđic. Od njih ima odseljenih u Konaticama u šumadijskoj Kolubari.
Doseljeni su:
1) U prvoj polovini 18. veka:
-Terzći su iz Hercegovine. Doselio ih njihov čukunded Simo terzija, slave Jovanjdan.
-Aleksići su od Nikšića. Njihovi preci su najpre bili nastanjeni u tronoškom Prnjavoru pa odatle došli ovde, slave Lučindan.
2) U drugoj polovini 18. veka:
-Crnogorčevići su iz Crnogore, slave Sv. Vartolomej.
-Antonići su iz Likdre, slave Đurđevdan.
3) U početku 19. veka:
-Kostadinovići, Đurići i Aničići su iz Dvorske, slave Nikoljdan.
-Sakići, Cvetinovići i Jovanovići su iz Krasave, slave Stevanjdan.
-Krasavčevići su iz Krasave, slave Stevanjdan.
4) U prvoj polovini 19. veka:
-Jakovljevići su iz Cerove, slave Đurđevdan.
-Mitrovići su iz Velesa. Njihov otac se nastanio kao zidar, slave Stevanjdan.
-Ranisavljevići su iz Brezjaka. Njihov otac je doveden uz majku, slave Alimpijevdan.
-Jelići su iz Korenite. Njihov otac je doveden uz majku, slave Đurđevdan.
5) U drugoj polovini 19. veka:
-Pavlovići su iz Drobnjaka u Kržavi, slave Lazarevdan.
-Vukosavljevići su iz Mostarića u bosanskom Podrinju. Njihov otac je došao ženi u kuću, slave Nikoljdan.
-Gajići su iz Brezovica. Njihov otac je došao ženi u kuću, slave Jovanjdan.
-Stankovići su iz Voljevaca, ne kaže se kaoju slavu slave.
6) Početkom 20. veka:
-Nikolići su iz Dvorske, nastanili se u svojoj kolibi, slave Alimpijevdan.
8. jul 2014. u 18:23
Milodan
Poreklo stanovništva sela Cikote u čijem je sastavu i Krivajica – u vreme pisanja knjige bila zasebno selo, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj ma(ha)la u selu.
Cikote.
-Kikanovići su na prisojnoj strani Krivajske Reke.
-Rakovica je na prisojnoj strani doline Rakovice.
-Kulič ja na osojnoj strani Dvoračke Reke.
-Terzići su na jednom rtu, na ripanjskoj površi, između dolina Dvoračke Reke i Suvaje.
Krivajica.
-Gornja Mala je na prisojnim stranama Jovičića Potoka i doline Krivajice.
-Budimirovići su na prisojnoj strani Budimirovića Potoka.
-Donja Mala je na prisojnoj strani Krivajice.
Vode.
Cikote.
Izvori sa kojih se pije voda su: Vrelo i Babina Voda u Kuliču itd.
Krivajica.
Izvori su Katina Voda u Gornjoj Mali itd.
Tip zaseoka-mahala i familije koje u njima žive.
Cikote.
Male su:
-Kikanovići u kojima su. Kostadinovići, Đurići, Crnogorčevići, Aničići, Maričići, Sakići i Vukosavljevići.
-Rakovica: Antonići, Purići, Sakići, Cvetinovići, Živkovići, Krasavčevići, Mitrovići, Jovanovići, Jezdimirovići, Stepanovići, Nikolići, Matići, Živanovići i Pavlovići.
-Kulič: Aleksići, Ranisavljevići, Rakići, Bojići, Stanojevići; Krsmanovići, Đukanovići, Jakovljevići, Jelići, Miloševići, Glišići i Nikolići.
-Terzići: Terzići, Stanišići, Gajići, Dobrosavljevići, Jovanovići, Nedeljkovići, Savići, Ostojići i Stankovići.
Rakovica i Kulič su rastavljeni pošumljenim Puškarevcem, koji se diže kao ostrvo ripanjske površi. Kulič i Terzići su rastavljeni dolinom, Dvoračkom Rekom.
Krivajica.
Male su:
Gornja Mala u kojoj su: Jovičići, Kovačevići, Matići, Teodorovići, Lukići, Pavlovići, Bojići, Selenići, Tešići, Antonići i Lazići.
-Budimirovići: Budimirovići, Đukići, Stankovići, Jezdići i Stanići.
-Donja Mala: Sarići, Vasilići, Mićići, Panići, Bajići, Glišanovići, Rakići, Vilotići, Markovići i Ćosići.
Gornja i Donja Mala rastavljene su njivama. U Budimirovićima su Budimirovići i Stanići rastavljeni njivama i šljivacima.
Privreda, zemlje i šume.
Cikote.
-Nekoliko seljaka tešu u Majdanu vodenično kamenje, koja prodaju po celoj severozapadnooj Srbiji. Nekolicina ide svakog leta u Posavinu gde rade kao zidari.
Seoska šuma je u Gracu, koji se uzdiže kao ostrvo sa ripanjske površi, u Majdanu i Miškovcu, koja se uzdižu kao ostrva sa kačerske površi.
Seljaci ne idu u Lozničko Polje, jer imaju njive u dolini Jadra. Imućniji seljaci su podigli čardake u koje ostavljaju obran kukuruz. Početkom zime Mačvani dogone svinje na žir. U isto doba Užičani dogone ovce na ishranu. Oni prave kolibe od granja i sena.
Krivajica.
Seoska šuma je zajednička sa Cikotama. Ostale privredne prilike su istovetne sa cikotskim.
Poreklo stanovništva.
Cikote.
Starosedeoci su:
-Maričići i Purići, slave Jovanjdan.
-Živkovići, slave Nikoljdan.
-Matići, slave Đurđevdan.
-Živanovići, slave Đurđic.
-Rakići i Bojići, slave Stevanjdan.
-Stanojevići, slave Đurđevdan.
-Krsmanovići (staro prezime Savići i Jevtići) i Đukanovići, slave Jovanjdan.
-Nikolići, slave Lučindan.
-Dobrosavljevići i Nedeljkovići, slave Stevanjdan.
-Jovanovići, slave Jovanjdan.
-Savići, slave Đurđevdan.
Stari doseljenici nepoznatog porekla su:
-Jezdimirovići i Stepanovići, slave Stevanjdan.
-Miloševići (staro prezime Alajbegovići) slave Stevanjdan.
-Glišići, slave Jovanjdan.
-Stanišići i Ostojići slave Đurđic. Od njih ima odseljenih u Konaticama u šumadijskoj Kolubari.
Doseljeni su:
1) U prvoj polovini 18. veka:
-Terzći su iz Hercegovine. Doselio ih njihov čukunded Simo terzija, slave Jovanjdan.
-Aleksići su od Nikšića. Njihovi preci su najpre bili nastanjeni u tronoškom Prnjavoru pa odatle došli ovde, slave Lučindan.
2) U drugoj polovini 18. veka:
-Crnogorčevići su iz Crnogore, slave Sv. Vartolomej.
-Antonići su iz Likdre, slave Đurđevdan.
3) U početku 19. veka:
-Kostadinovići, Đurići i Aničići su iz Dvorske, slave Nikoljdan.
-Sakići, Cvetinovići i Jovanovići su iz Krasave, slave Stevanjdan.
-Krasavčevići su iz Krasave, slave Stevanjdan.
4) U prvoj polovini 19. veka:
-Jakovljevići su iz Cerove, slave Đurđevdan.
-Mitrovići su iz Velesa. Njihov otac se nastanio kao zidar, slave Stevanjdan.
-Ranisavljevići su iz Brezjaka. Njihov otac je doveden uz majku, slave Alimpijevdan.
-Jelići su iz Korenite. Njihov otac je doveden uz majku, slave Đurđevdan.
5) U drugoj polovini 19. veka:
-Pavlovići su iz Drobnjaka u Kržavi, slave Lazarevdan.
-Vukosavljevići su iz Mostarića u bosanskom Podrinju. Njihov otac je došao ženi u kuću, slave Nikoljdan.
-Gajići su iz Brezovica. Njihov otac je došao ženi u kuću, slave Jovanjdan.
-Stankovići su iz Voljevaca, ne kaže se kaoju slavu slave.
6) Početkom 20. veka:
-Nikolići su iz Dvorske, nastanili se u svojoj kolibi, slave Alimpijevdan.
Krivajica.
Starosedeoci su:
-Teodorovići, slave Mitrovdan.
-Lukići, Vasilići, Bajići i Glišanovići slave Jovanjdan.
-Pavlovići, slave Stevanjdan.
-Selenići, slave Nikoljdan.
-Budimirovići, slave Đurđic.
-Jezdići, slave Stevanjdan.
-Stanići, slave Lazarevdan.
-Vilotići, slave Nikoljdan.
Doseljeni su:
1) U prvoj polovini 18. veka.
-Mićići i Rakići su iz Hercegovine, slave Srđevdan.
2) U drugoj polovini 18. veka:
-Kovačevići su iz Proloma, slave Nikoljdan.
3) U početku 19. veka.
-Jovičići su iz Dvorske, slave Avramijevdan.
-Bojići su iz Cerove, slave Đurđevdan.
-Đukići i Stankovići su iz Dvorske, slave Sv. Ćirilo i Metodije.
-Sarići su iz Cikota. Njihov predak je „birao mesto“, slave Jovanjdan.
-Ćosići su iz Borine, slave Jovanjdan.
4) U prvoj polovini 19. veka:
-Markovići su iz Bradića. Njihov otac je doveden uz majku, slave Jovanjdan.
-Panići su iz Brezjaka, slave Alimpijevdan.
5) U drugoj polovini 19. veka:
-Matići su iz Konjuše, njihov otac je dovden uz majku, slave Pantelijevdan.
-Lazići su iz Cikota. Otac doveden uz majku, slave Stevanjdan.
-Antonići su iz Krasave, slave Stevanjdan.
-Tešići su iz Brezovica, slave Jovanjdan.
9. jul 2014. u 20:00
Milodan
Poreklo stanovništva sela Bradić, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj ma(ha)la u selu.
-Gornja Mala je na kosi i na rtovima ripanjske površi (na rtovima su kuće Protića i Kuzmanovića).
-Čolića Mala (Čolići) je temenom kose i na prisojnoj strane Čolića Potoka, čija je osojna strana pošumljena.
-Potočari su na jednoj kosi i na prisojnoj strani Potočarskog Potoka, čija je osojna strana, takođe, pošumljena.
Tip zaselaka-mahala i familije koje u njima žive.
-Gornja Mala u kojoj su: Protići, Lazići, Katići, Lukići, Nikolići, Kuzmanovići, Gavrilovići, Kostići i Negići.
-Čolića Mala – Čolići: Trninići, Katići, Gavrilovići, Janjići i Vićanovići.
-Potočari: Gligorići, Đuričići, Obradovići, Stevići, Trifunovići, Katići i Alimpići.
Zemlje i šume.
-Seoska šuma je bila u Iverku. Sada je ona državna svojina. Nekoliko seljaka imaju njive u Bradićskom Polju u dolini Jadra i zbog toga ne idu u Lozničko Polje. Leti se stoka obadanicom izgoni u državnu šumu, Iverak. Početkom zime „Arnauti“ dogone ovce na ishranu.
Poreklo stanovnišva.
Starosedeoci su:
-Katići, slave Alimpijevdan.
-Lukići, slave Avramijevdan.
-Kuzmanovići, Gavrilovići i Kostići, slave Aranđelovdan. Od njih ima odseljenih u Petlovači.
-Trninići, slave Lučindan.
-Gligorići, slave Nikoljdan. Od njih ima odseljenih u Ribarima.
-Đuričići, slave Stevanjdan.
-Obradovići i Stevići, slave Đurđevdan.
Doseljeni su:
1) upočetku 19. veka.
–Protići su iz Dvorske, slave Nikoljdan.
–Nikolići su iz Hercegovine, slave Jovanjdan.
–Negići i Janjići su iz Negotine u Hercegovine, slave Avramijevdan i;
2) U prvoj polovini 19. veka:
-Alimpići su iz Ribara, slave Jovanjdan.
-Lazići su iz Korenite, slave Mitrovdan.
-Trifunovići su iz Korenite, slave Stevanjdan.
-Vićanovići su iz Brasine, slave Avramijevdan.
10. jul 2014. u 19:42
Milodan
Poreklo stanovništva sela Veliko Selo, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj ma(ha)la u selu.
-Gornja Mala je na prisojnoj strani jedne doline, na osojnoj strani doline Ujdurovca a na nekoliko rtova gde su kuće Gvozdenovića i Raševića.
-Donja Mala je na prisojnoj strani doline Karlovca i na površi osojne strane te doline.
Tipa zaseoka-mahala i familije koje u njima žive.
Male su:
-Gornja Mala i kojoj su: Sandići, Gvozdenovići, Raševići, Burmazovići, Popovići, Popovići drugi, Boškovići, Vasići, Simići, Veselinovići i Lukići.
-Donja Mala: Đuričići, Đurđevići, Burmazovići, Mitrovići, Terzići, Stevanovići, Alimpići, Petkovići, Grujići, Boškovići, Perići, Ilići, Sofronići i Dakulovići.
U Donjoj Mali kuće Petkovića i Grujića su rastavljene njivama.
Prvi doseljenici ovog sela su krčili šumu.
Privreda, zemlje i šume.
Pet do šest seljaka znaju zidarski zanat, koji su izučili od Osaćana u Mačvi.
Seoska šuma i ispaša su u Iverku.
Do šest seljaka ide u Lozničko Polje gde obrađuju zemlju „na pola“. Više njih imaju njive u dolini Jadra. Leti se obdanicom isteruje stoka na seosku ispašu.
Početkom zime dogone „Arnauti“ ovce na ishranu.
Poreklo stanovništva.
Starosedeoci su:
-Gvozdenovići, slave Nikoljdan.
-Raševići, slave Jovanjdan. Od njih ima odseljenih u Velikoj Vranjskoj i u Banovu Polju.
-Boškovići i Perići, slave Aranđelovdan. Preci ovih porodica su izbegli u Srem 1813. godine.
-Popovići, slave Đurđevdan.
-Veselinovići, slave Nikoljdan.
-Stavanovići, Alimpići, Petkovići i Grujići, slave Nikoljdan.
Doseljeni su:
1) U prvoj polovini 18. veka:
-Raševići* (staro prezime Milanovići) i Lukići su iz Hercegovine, slave Jovanjdan.
*Pomenuti su i kao starosedoci.
2) u drugoj polovini 18. veka:
-Sandići su iz Hercegovine, slave Miholjdan.
-Ilići i Sofronići (staro prezime Kokorovići) su iz Kokorova, slave Đurđevdan.
3) U početku 19. veka:
-Vulići i Simići su iz Korenite, slave Nikoljdan.
4) U prvoj polovini 19. veka:
-Burmazovići su iz Dvorske, slave Alimpijevdan.
-Đuričići su iz Krasave, slave Stevanjdan.
-Đurđevići su iz Cerove, slave Đurđevdan.
5. U drugoj polovini 19. veka:
-Popovići su iz Joševe, otac doveden uz majku, slave Nikoljdan.
-Terzići su iz Krasave, slave Stevanjdan.
-Mitrovići su iz Loznice kod Čačka. Otac im se ovde nastanio kao zidar, slave Đurđevdan.
-Dakulović je iz Jarebica, ovde se nastanio kao sluga, ne kaže se koju slavu slavi.
11. jul 2014. u 19:34
Milodan
Poreklo naselja Draginac, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj naselja.
-Draginac se razvio oko crkve (Jarebička Crkva) i u mnogome je središte javnog života za nekoliko sela na obema stranama doline Jadra. Ova varošica leži uglavnom na jednoj poširoj terasi.
Tip naselja.
-Manji deo Draginca je oko puta, koji se odvaja od uzdužnog druma, što vodi dolinom Jadra a veći deo je oko jednog pravougaonog prostora, na kome se drže vašari.
Poreklo stanovništva.
Doselili su se:
1) U drugoj polovini 19. veka:
-Cerovčević, trgovac, iz Siminog Brda***.
-Sekulići, trgovci, iz Joševe***.
-Vučićević, kafedžija, iz Miločaja u Pomoravlju Zapadne Morave***.
2) krajem 19 veka.
-Mandići, trgovci, kolačari-poslastičari i kafedžije, iz Badanje***.
-Jovanović, kafedžija, iz Brštice***.
3) Početkom 20. veka:
-Obradović, terzija, iz Jarebica***.
-Vidaković, opančar, iz Stupnice***.
-Lekić, trgovac, iz Siminog Brda***.
-Krsmanović, trgovac, iz Cikota***.
Napomena:
Ne kaže se koju slavu slave.
11. jul 2014. u 19:53
Milodan
Poreklo stanovništva sela Filipovići, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj sela.
-Seoske kuće su na jednoj kosi ripnjske površi i na prisojnoj strani dolina Grubanovca.
Tip sela i porodice koje u njemu žive.
Porodice su:
Ilići, Ćosići, Lazići, Petkovići, Đakovići, Filipovići, Kovačevići, Matići, Nikolići, Antonići i Obradovići.
Kuće Ilića i Matića rastavljene su njivama i šljivacima.
Provreda.
-Do šest seljaka znaju zidarski zanat. Preko leta rade kao zidari u Azbukovici. Seoske šume nema. Dvojica seljaka obrađuju zemlju „na pola“ u Lozničkom Polju.
Poreklo stanovništva.
Starosedeoci su:
-Ilići, Lazići, Petkovići, Đakovići, Filipovići i Matići, slave Nikoljdan.
Doseljeni su:
1) U drugoj polovini 18. veka:
-Ćosići su iz Borine, slave Jovanjdan..
2) U početku 19. veka:
-Obradovići su iz Radalja, slave Mitrovdan.
3) U prvoj polovini 19. veka:
-Kovačevići su iz Gornje Badanje, slave Đurđic.
-Nikolići su iz Donje Badanje, slave Nikoljdan.
-Antonići su od Drine. Njihov ded je doveden uz majku, slave Srđevdan.
12. jul 2014. u 18:48
Milodan
Poreklo stanovništva Simino Brdo, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj ma(ha)la u selu.
-Rakići su na obema stranama jedne doline.
-Lekići su na obema stranama doline Koviljače.
-Derenići sa na jednom rtu ripanjske površi i na prisojnoj strani Koviljače.
-Cerovčevići su takođe na jednom rtu ripanjske površi.
Vode.
-Izvori sa kojih se pije voda jesu: Rakića Izvor u rakićima itd.
Tip zaselaka-mahala sa familijama koje u njima žive.
Male su:
-Rakići u kojim su: Rakići, Katići, Aleksići, Ćosići, Nikolići i Nikolići drugi.
-Lekići: Ćelići, Lazići, Đokići, Lekići i Ilići.
-Derenići: Blagojeići, Filipovići i Ivanovići.
-Cerovčevići: Cerovčevići i Ćosići.
Kuće.
-Početkom 19. veka kuće su bile četvrtastog oblika i imale jednu prostoriju, „kuću“. Zidovi su bili opleteni od pruća u oblepljeni blatom. Bile su pokrivene krovinom. U prvoj polovini 19. veka Osaćani donose polubrvnaru – polučatmaru, čiji je krov od daske.
Privreda, zemlje i šume.
-Veličina šljivaka iznosi dva do pet hektara. Nekoliko starijih seljaka su kao momci sušili šljive u Mačvi, a potom su i u svom selu počeli graditi pušnice.
Nekolicina meštana znaju zidarski zanat. Zanat su izučili radeći kao momci sa osaćanima u Posavini.
Seoska šuma, zajednička sa Cikotama, bila je u Gracu.
Više seljaka obrađuje zemlju u Jarebičkom Polju. Jedan imućniji seljak ima kolibu u dolini Jadra. Kod nje se bavi zimi po jedan od ukućana ishranjujući stoku.
Poreklo stanovništva.
Starosedeoci su:
-Rakići, slave Miholjdan.
-Aleksić, slave Đurđevdan.
-Blagojevići, Filipovići i Ivanovići (staro prezime Derenići) – slave Stevanjdan.
Doseljeni su:
1) Krajem 18. veka:
–Lekići su iz Radalja, slave Mitrovdan.
2) U početku 19. veka.
-Ćelići, Lazići i Ilići su iz Aluge, slave Pantelijevdan.
-Cerovčevići su iz Cerove, slave Đurđevdan.
3) U prvoj polovini 19. veka.
-Nikolići su iz Krasave, slave Stevanjdan.
-Đokoći su iz Krasave, slave Stevanjdan.
4. U drugoj polovini 19. veka:
-Nikolići su iz Crnče, otac doveden uz majku, slave Nikoljdan.
-Ćosići su iz Filipovića. Njihov otac je ušao ženi u kuću, slave Jovanjdan.
-Katići su iz Likodre, slave Đurđevdan.
-Ćosići su iz Filipovića. Njihov otac je ušao ženi u kuću, slave Jovanjdan.