Grad Loznica:
Banja Koviljača, Baščeluci, Bradić, Brezjak, Brnjac, Veliko Selo, Voćnjak, Gornja Badanja, Gornja Borina, Gornja Koviljača (do 1979. deo Banje Koviljače), Gornja Sipulja, Gornje Nedeljice, Gornji Dobrić, Grnčara, Donja Badanja, Donja Sipulja, Donje Nedeljice, Donji Dobrić, Draginac, Zajača, Jadranska Lešnica (do 1947. godine Jadarska Lešnica), Jarebice, Jelav, Joševa, Jugovići, Kamenica, Klupci, Kozjak, Korenita, Krajišnici, Lešnica, Lipnica, Lipnički Šor, Loznica, Lozničko Polje, Milina, Novo Selo, Paskovac, Ploča, Pomijača, Ribarice (do 1991. godine Ribarica), Runjani, Simino Brdo, Slatina, Straža, Stupnica, Tekeriš, Trbosilje, Trbušnica, Tršić, Filipovići, Cikote, Čokešina i Šurice.
24. jun 2014. u 18:46
Milodan
Poreklo stanovništva sela Trbušnica, Grad Loznica – Mačvanski okrug. IIz knjige Borivoja Milojevića “Rađevina i Jadar”.
Položaj ma(ha)la u selu.
-Podgučevo je na prisojnim stranama Sigovačke i Suve Reke i na visokoj površi između poslednje doline i doline Vrela.
-Maljaši su na prisojnoj strani Vrela.
-Vranovići su na prisojnoj strani doline Poronca.
-Krsmanovići su na površi između Trbušničke Reke i Glavičkog Potoka.
-Budimlije su na prisojnoj strani doline Budimlije.
-Glavica je na prisojnoj strani Glavičkog Potoka.
Tip zaseoka i familije koje žive u njima.
Zaseoci su:
-Podgučevo u kojima su: Pavićevići, Mijajlovići, Ilići, Gajići, Šiljkovići, Kojići, Savići, Miloševići, Đokići, Obradovići, Gajići i Milićevići.
-Maljaši: Mitrovići, Petrovići, Gavrići, Jošići, Markovići i Grujičići.
-Vranovići: Vukosavljevići, Cvijetinovići, Petrovići, Milovanovići, Pejići, Zarići, Ilići, Krstići, Spasojevići i Mirkovići.
-Krsmanovići: Jovanovići, Todići, Stanišići, Antonići, Kojičići i Boškovići.
-Budimlije: Ninići, Simići, Božići, Lazići, Markovići, Pavlovići, Đurići i Ristanovići.
-Glavica: Milutinovići, Trifkovići, Vukovići, Sekulići, Trifkovići drugi i Kurdumići.
Izvan ovih zaselaka su u ravni Drine Petrovići.
Maljaš su odvojeni od Krsmanovića dolinom, Trbušničkom Rekom.
Privreda, zemlje i šume.
-Nekoliko seljaka peku kreč za svoje potrebe i prodaju. Dvadeset do trideset seljaka pale ugalj i prodaju. Nekolicina njih znaju zidarski zanat, koji su izučili od Osaćana.
Seoska šuma i ispaša su u Straži i na Džinovitoj Strani. U Gučevu je seoska šuma bila u Banderi i u Miljkovači.
Nekoliko seljaka obrađuju zemlju „na pola“ u Lozničkom Polju. To je zemlja lozničkih trgovaca. Nekoliko njih imaju kolibe u Polju. U kolibama noćivaju leti radnici – za vreme poljskih radova a po zimi po jedan od ukućana ishranjuje stoku.
Poreklo stanovništv.
Starosedeoci su.
-Kojići, Gajići i Jošići;
-Todići i Antonići;
-Pavlovići i;
-Vukovići, slave Đurđevdan.
Ded Antonića je bio izbegao u Srem, otuda im se povrati baba Petra sa svojim sinom Ristom.
Ded Jošića (Joša) bežao je ispred Turaka u Krivajicu.
Ded Vukovića (Vuk) je hajdukovao.
-Cvijetinovići, slave Stevanjdan.
Doseljeni su:
1) U drugoj polovini 18. veka:
-Milovanovići su od Tuzle, slave Nikoljdan.
2) Upočetku 19. veka doseljeni su:
-Miloševići, Obradovići i Kojičići su iz Korita;
-Milićevići su od Prijedora;
-Božići i Lazići (staro prezime Kamzići) su iz Korita.
Svi slave Nikoljdan.
3) U prvoj polovini 19. veka doseljeni su:
-Gavrići su iz Brasnice, slave Alimpijevdan.
-Markovići su iz Konjuše, slave Nikoljdan.
-Đurići su iz Bosne, slave Nikoljdan.
-Kurdumići su iz Udrča u Bosni, slave Nikoljdan.
-Ninići su iz Bosne, slave Jovanjdan.
-Petrovići (u Vranovićima) su iz Koviljače, slave Avramijevdan.
-Mijajlovići, Ilići i Gajići (staro prezime Palibrkovići) su iz Starog Vlaha. Njihovi dedovi su doterali stoku na ishranu i ostali, slave Jovanjdan.
-Šiljkovići su iz Dubnice kod Sjenice, slave Aranđelovdan.
-Petrovići su iz Brasine, slave Avramijevdan.
-Simići su od Srebrenice, slave Miholjdan.
4) U drugoj polovini 19. veka doseljeni su:
-Ilići su iz Bosne, slave Jovanjdan.
-Stanišići su iz Bosanske Krajine, slave Markovdan.
-Boškovići su iz Košalja, slave Jovanjdan.
-Đokići su iz Gunjaka;
-Mitrovići su iz Grčića, slave Začeće Sv. Jovana.
-Zarići su iz Voljevaca. Slave Mitrovdan.
-Krstići su iz Grčića, jednu godinu proveli u Klupcima a potom došli u Trbušnicu, slave Miholjdan.
-Spasojevići su iz Okleca;
-Sekulići su iz Planine, slave Jovanjdan.
-Pejići su iz Crnče, slave Nikoljdan.
-Markovići su iz Vrbića, slave Đurđevdan.
-Trifkovići su iz Voljevaca, slave Đurđevdan.
-Savići su iz Culine, slave Nikoljdan.
-Vukosavljevići iz Košalja, slave Jovanjdan.
-Milutinovići su iz Košalja, slave Trifundan.
-Ristanovići su iz Culina, slave Jovanjdan.
5) Krajem 19. veka doseljeni su:
-Petrovići (u ravni Drine) su iz Crnče, slave Nikoljdan.
-Trifkovići su od Ljubovije, slave Đurđevdan.
6) U početku 20. veka doseljeni su.
-Grujičići su iz Planine, ne kaže se koju slavu slave.
25. jun 2014. u 19:21
Milodan
Poreklo stanovništva naselja Zajača, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj ma(ha)la u selu.
-Gornja Mala je na osojnoj strani doline Štire.
-Štira ja na rtu Drenjiku, između dolina Vasinog Potoka i Štire.
-Rečani su na obema stranama Štire.
-Gučevo je na prisojnoj strani Gučevskog Potoka.
Tip zaselaka-mala i familije koje u njima žive.
Male su u selu su:
-Gornja Mala u kojoj su: Antonići, Matići, Nikići, Sekulići, Ilići, Lekići i Đokići.
-Štira: Ilići i Jovanovići.
-Rečani: Bogdanovići, Nikići, Markovići i Stevanovići.
-Gučevo: Vasiljevići, Đukanovići, Avramovići, Tomići, Đokići, Jovići i Kostići.
Gornja Mala je rastavljena od male Štire dubokom dolinom, Štirom. A u mali Gučevu Đokići i Jovići su rastavljeni njivama i livadama.
Privreda, zemlje i šume.
Do trideset seljaka rade pod nadnicom u zajačkim rudnicima.
Seoska šuma je bila u Bobijama, Pleću, Tankoj Kosi itd; tu je šumu oduzela država. Oko pet seljaka obrađuje zemlju „na pola“ u Lozničkom Polju a sedam ih je u novije vreme kupilo njive u Polju. Mačvani iz Zasavice, Klenja, Glušaca, Bogatića itd, dogone početkom zime svinje i žire ih u državnoj šumi ili u na privatnim imanjima.
Poreklo stanovništva.
Stari doseljenici nepoznatog porekla su:
-Đukanovići i Avramovići, slave Đurđevdan.
Doseljeni su:
-Antonići, Nikići, Ilići, Jovanovići i Bogdanovići su doseljeni iz Pive početkom 18. veka. Preci Nikića bežali su u „Nemačku“ 1813. godine, slave Đurđic.
-Matići, Vasiljevići, Tomići i Jovići su doseljeni iz Pive u prvoj polovini 18. veka, slave Jovanjdan. Doselili su ih njihovi preci Matija, Vasilj, Dragić i Jevto. „Uz bježan“ su svi bili prešli u Cerovac, gde se Jevto oženio. Zatim su se povratili u Zajaču. Odatle Dragić ode u Tršić (Dragićevići) a Jevto u Cerovac u Posavo-Tamnavu.
-Markovići su se doselili iz Kostajnika početkom 19. veka. Njihov predak je usinjen-usvojen, slave Đurđevdan.
-Stevanovići su se doselili iz Hercegovine početkom 19. veka, slave Đurđevdan. Njihov ded Stevan doselio se najpre u Carinu a odatle u Zajaču. Od njih ima odseljenih u Vukošiću.
-Sekulići su se doselili iz Slatine u prvoj polovini 19. veka. Njihov otac je doveden uz majku, slave Đurđic.
-Đukići su se doselili iz Drlače krajem 19. veka, slave Aranđelovdan.
-Đokići su se doselili od Niša krajem 19. veka. On se nastanio kao ćumurdžija, slave Nikoljdan.
-Kostići su došli iz Koviljače početkom 20. veka na kupljeno imanje, ne kaže se koju slavu slave.
-Lekići su došli iz Drlače početkom 20. veka, slave Đurđic.
26. jun 2014. u 18:49
Milodan
Poreklo stanovništva sela Paskovac, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj ma(ha)la u selu.
-Poljani su na prisojnoj strani doline Šermetovice.
-Pejići su na osojnoj strani doline Štire.
-Stevanovići su na jednoj terasi, na osojnoj strani Štire.
-Pureševići i;
-Radulovići su na visokoj površi imeđu dolina Krivog Potoka i Mlakve.
-Stankovići su na osojnoj a;
-Đunići na prisojnoj strani Mlakve.
-Jevtići su na osojnoj strani jedne doline.
-Budimlije su na prisojnoj strani Dubokog Potoka i na osojnoj strani Budimlija.
Tim zaselaka-mala i familije koje u njima žive.
Male u selu su:
-Poljani u kojima žive: Milanovići, Sekulići, Jovanovići, Đorđevići, Đurđevići, Pantići i Đokići.
-Pejići: Markovići, Jovanovići, Pavlovići i Milutinovići.
-Stevanovići – Stevanovići.
-Pureševići – Pureševići.
-Radulovići: Radulovići i Bogićevići.
-Stankovići – Stankovići.
-Markovići: Markovići i Petrovići.
-Đunići: Đunići, Kovačevići i Popovići.
-Jevtići: Jevtići i Antonići.
-Budimlije: Biljići, Vučetići, Arsenovići i Nikolići.
Pejići i Stevanovići su rastavljeni njivama, šumama i Šljivacima.
Stevanovići i Pureševići su rastavljeni dolinom, Štirom.
Privreda, zemlje i šume.
-Četiri do pet seljaka rade pod nadnicom u zajačkim rudnicima.
Seoska šuma je bila u Kulištu, Ribarskom Brdu itd – te šume je oduzela država.
Oko deset seljaka obrađuje zemlju „na pola“ u Lozničkom Polju a šestorica imaju u Polju njive koje su kupili za poslednjih trideset godina.
Seljaci iz Dublja i drugim mačvanskih sela dogone početkom zime svinje i žire ih.
Poreklo stanovništva.
Starosedeoci su:
-Jovanovići, Stevanovići, Pureševići, Radulovići i Bogićevići, slave Aranđelovdan.
Doseljeni su:
1) U prvoj polovini 18. veka:
-Pantići,Đunići, Kovačevići i Antonići su iz Pive, slave Đurđic.
2) U početku 19. veka:
-Stankovići su iz Nedeljica, njihov ded je doveden uz majku, slave Đurđevdan.
3) U prvoj polovini 19. veka:
-Vučetići su iz Radalja, slave Mitrovdan.
-Milanovići su iz Bosne, slave Mratindan.
4) U drugoj polovini 19. veka.
-Sekulići su iz Zajače, slave Đurđic.
-Pavlovići su iz Brasine, predak doveden uz majku, slave Avramijevdan.
5. Krajem 19 veka:
-Jovanovići su iz Strmova, doselili se „zbog Lozničkog Polja“, ne kaže se koju slavu slave.
-Popovići su iz Drlače, slave Jovanjdan.
-Đorđevići su iz Okleca, slave Nikoljdan.
-Jevtići su iz Okleca, slave Đurđic.
-Đurđevići su iz Okleca, slave Nikoljdan.
-Biljići su iz Okleca, slave Nikoljdan.
-Đokići su iz Okleca, slave Đurđic.
-Arsenovići su iz Košalja, slave Đurđevdan.
-Markovići su iz Drlače, slave Aranđelovdan.
-Petrovići su iz Caparića, slave Trifundan.
-Milutinovići su iz Drlače, slave Jovanjdan.
-Nikolići su iz Okleca, slave Nikoljdan.
27. jun 2014. u 21:48
Milodan
Poreklo stanoništva varoši, sada grada, Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Napomena: Iz pomenute knjige korišćeni su tekstovi pod nazivom „Loznica“ i „Stara Varoš“. U tekstovima ne piše koju slavu slave navedene porodice.
Položaj grada.
Loznica:
U Loznici se ukršatju dva puta. Jedan je poprečni put koji vodi dolinom Drine i spaja Gornje Podrinje sa Posavinom a drugi je uzdužni put, dinarskog pravca, koji izlazi iz Rađevine i Jadra na pomenuti poprečni put. Loznica leži pogotovu u vrhu Lozničkog Polja. Tako je ona ekonomsko središte ne samo za jadranska sela već i za mnoga sela u Rađevinu i u Gornjem Podrinju. Najveći deo varoši je na plavini Štire; na levoj strani doline, na jednoj terasi beogradske jezerske faze, podignute se javne zgrade.
Stara Varoš:
Kuće su na obema stranama doline jednog potoka i pored puta koji vodi uz doline Štire, od Loznice u Zajaču.
Tip varoši:
Loznica:
Na desnoj strani Štire je pijaca Mala Luka, koja ima oblik trougla a na levoj strani je pijaca Velika Luka, kvadratnog oblika. Jedan deo glavne ulice razvio se oko puta, koji vodi dolinom Drine. Prave su i kratke one uličice, koje spajaju obe pijace, Veliku Luku sa glavnom ulicom i ulice koje se otvaraju na uglovima pomenutih pijaca i završavaju se u podnožju dolinskih strana.
Stara Varoš je u oba svoje dela drumsko naselje; dvorovi sa kućama su pređani jedan do drugog.
Privreda.
Loznica:
Najjače su razvijeni zanati opančarski i terzijski, kojima se podmiruju seljačke potrebe. U industrijska preduzeća spadaju peći za izradu crepa i cigle, mlinovi i strugare. Za strugare se dovozi čamova građa splavovima niz Drinu. U trrgovačkim radnjama se prodaje mešovita roba. Trgovci, izvoznici žita i šljiva podigli su magacine.
Stara Varoš:
Stanovništvo se bavi najviše zemljoradnjom. Pored toga ima opančara, baštovana, zidara, kačara itd.
Poreklo stanovništva.
Loznica:
Doseljeni su:
1) U prvoj polovini 19. veka:
-Panić, trgovac iz Čengića.
-Milićević, časovničar sa Brača. Njegov ded je oplovio jedrilicom Balkansko Poluostrvo i iz Crnog Mora ušao u Dunav. Pre nego što je došao u Loznicu živeo je u Smederevu i u Brusnici.
-Jerinić, ekonom je došao Klubaca.
-Radivojević, ekonom, iz Srebrenice. Njegov ded je došao kao zidar.
-Čvorić, ekonom iz Bastava.
-Grujičići, ekonomi, su doseljeni iz Zagarča u Pješivcama.
2) U drugoj polovini 19. veka:
-Uroševići, izvoznici, iz Klenka.
-Zečevići, gostioničari i hlebari (pekari), iz Podgorice.
-Jovanović, gostioničar, iz Godijelja.
-Jetić, trgovac, iz Bradića.
-Deretić, kafedžija, iz Goražda.
-Jezdići, trgovci, iz Ploče.
-Pantelić, krojač, iz Rumske.
-Katići, izvoznici, iz Slatine.
-Atanacković, terzija, iz Borine.
-Adžić, terzija, iz Babine Luke kod Valjeva.
-Jovanović (staro prezime Bubalović) iz Rujnice.
-Kuburovići kafedžije i hlebari iz Babine – između Pljevalja i Prijepolja.
-Kočović, kafedžija, iz Sjenice.
-Vasiljevići, sarači i terzije, iz Jadranske Lešnice.
-Maksimović, voskar, iz Grnčare.
-Jovanović, opančar, iz Runjana.
-Jovanović, berberin, iz Velikog Zvornika.
-Ćelić, trgovac, iz Koviljače.
-Ćor-Ilić, trgovac, iz Ploče.
-Pavlović, trgovac, iz Sarajeva.
-Zarić, mehandžija, iz Voljevaca.
-Vejzović, trgovac, iz Višesave.
-Kundović, izvoznik, iz Godovića u Studenici.
-Stefanović, izvoznik, iz Siminog Brda.
-Lečić, kovač, iz Setića.
-Manić, berberin, iz Đale kod Segedina.
-Todorović, apotekar, iz Kovina.
-Vasić, kafedžija, iz Vrbića.
-Savići, kafedžije i trgovci, iz Ljubovije.
-Vasić, trgovac, iz Tršića.
-Đurić (staro prezime Premović) iz Bogetića u Pješivcima.
-Gordić, trgovac, iz Mostara.
-Ilić, terzija, iz Gornje Badanje.
-Vićentić, trgovac iz Radenkovića u Mačvi.
-Balmazović, stolar, iz Užica.
-Perić, hlebar, iz Kistanja,
-Kokić, opančar, iz Đurađe.
-Soldatović, kafedžija, iz Bastava.
-Avramović, trgovac iz Šapca.
-Petrović, berberin, iz Iriga.
-Antonić stolar, iz Likodre.
-Vladić, ekonom, iz Brasine.
-Lukić, mehandžija, iz Culina.
-Josimovići, trgovci, iz Krasave.
-Reljić, opančar i trgovac, iz Krasave.
-Tomić, trgovac, iz Runjana.
-Kokanović, trgovac, iz Nedeljica.
-Arsenović, kafedžija, iz Brasine.
-Avramović, trgovac, iz Cikota.
-Stepanić, trgovac, iz Joševe.
-Stojadinović, kazandžija, iz Šapca.
-Spasenović, opančar, iz Triješnjice.
-Radovanović, obućar, iz Donje Orovice.
-Veljković, trgovac, iz Lapova.
-Ivanović, trgovac, iz Koviljače.
-Đukanović, opančar, iz Zajače.
-Ignjatović, terzija, iz Koviljače.
-Gajić, hlepbar, iz Šapca.
-Popović, časoničar, iz Cikote.
-Glišić, krojač, iz Šapca.
-Vasić, opančar, iz Caparića.
-Smiljanić, trgovac, iz Voljevaca.
-Rastović, limar, iz Šapca.
-Radojičić, kasapin, iz Krupnja.
-Veber, berberin, iz Pančeva.
-Nikolić, opančar, iz Borine.
3) Početkom 20. veka.
-Marković, trgovac, iz Krupnja.
-Latković, trgovac, iz Podgorice.
-Ristivojević kovač i kolar, iz Belotića, rađevskog.
-Barnjaković, trgovac, iz Brčkog.
-Pavlović, hlebar, iz Raštaka kod Skoplja.
-Radaljac, izvoznik, iz Baščeluka.
-Todorović, obućar, iz Valjeva.
-Aleksić, gostioničar, iz Šapca.
-Petrović, helbar, iz Šapca.
-Radić, terzija, iz Borine.
-Sarići, trgovci, iz Runjana.
-Dušanović, obućar, iz Šapca.
-Babić, berberin, iz Crne Bare.
-Petković, ćurčija, iz Leskovca.
-Janković, kazandžija, iz Pirota.
-Mitrović, trgovac, iz Ljubovije.
-Knežević, gostioničar, iz Novog Pazara.
-Mićić, terzija, iz Radalja.
-Popović, opančar, iz Gornjeg Doobrića.
-Tomić, mehandžija, iz Kozjaka.
-Matić, kovač, iz Belotića u Rađevini.
-Tasić;
-Kostić i:
-Stevanović, lončari, iz Gnjilana kod Pirota.
-Tešmanović, kolačar (poslastičar) iz Bastava.
Stara Varoš:
Doseljeni su:
1) U drugoj polovini 19. veka.
–Crnomarković je došao iz Zajače.
-Okilj je iz Jasenika kod Gackog.
-Bogdanović je iz Ćeklića.
-Stojanović je iz Nevesinja. Njegov otac ja najpre došao u Malešiće, to je bosansko Podrinje pa odatle u Loznicu.
-Mirković je iz Drobnjaka. Njegov otac se najpre naselio u Valjevu pa odatle došao u Loznicu.
-Ristić je iz Birča.
-Adžić je iz Muhova kod Vukovara.
-Golubović je iz Oraha u Pivi.
-Ristić i Rajković su iz Svištova.
-Rašević je iz Bosne. On je odgajen kao prisvojče.
-Kulaš je iz Nevesinja.
-Jerotić je iz Kozjaka.
2) Početkom 20. veka:
-Lazarević je iz Koviljače.
28. jun 2014. u 19:12
Milodan
Poreklo stanovništva sela Lozničko Polje (po knjizi Loznički Šor), Grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj sela.
-Kuće leže na istočnom kraju Lozničkog Polja, oko puta koji vodi u dolinu Drine. U prvoj polovini 19. veka kuće su bile bliže ovoj reci. Tada su preci Lazarevića stanovali u Šepačkoj Adi a preci Bogunovića, Maričića, Tankosića i Milutinovića u Zapređu. Kako su ih muslimani iz Bosne često pljačkali, srpska vlast ih premesti na danšnje mesto, odmah posle 1833. godine.
Tip sela.
-Lozničko Polje je drumsko naselje; kuće su poređane sa obe strane pomenutog puta. Ovo ušoravanje izvršeno je pod uticajem vlasti, pri zasnivanju samog naselja.
Zanimanje stanovništva.
-Stanovništvo se bavi poglavito poljoprivredom; neki se do skora bavili ribolovom.
Poreklo stanovništva.
Doseljeni su:
1) U prvoj polovini 19. veka:
-Lazarevići su iz Čelopeka.
-Bogunovići su iz Demirovca kod Dubice.
-Maričići su iz Modrana.
-Tankosići su iz Pilice u Bosni.
-Nikolići su iz Kamenice u Jadru. Njihov ded se privenčao.
-Milutinovići (staro prezime Bjelokapići i Bogićevići) su iz Borine.
2) U drugoj polovini 19. veka.
-Vasojevići su iz Berana.
-Gajići su iz Rojćevića.
-Tošići su iz Radalja.
-Lazarevići su iz Glogovca. Njihov otac se ovde nastanio kao sluga.
-Ristići su iz Kostura kod Pirota.
-Milisavljevići su iz Krupine.
3) U početku 20. veka.
-Cvijić je iz Loznice. Njegov praded se doselio iz Hercegovine početkom 19. veka i imao je sina Živka. Živko je imao sinove Stevana i Todora. Todor je otac geografa i profesora Jovana Cvijića.
-Matić je iz Čitluka.
-Tejić je iz Klubaca.
Napomena:
Ni za jednu porodicu se ne kaže koju slavu slave.
29. jun 2014. u 19:01
Milodan
Poreklo stanovništva sela Runjani, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj ma(ha)la u selu.
-Šećer-Mala je na obema stranama doline jednog potoka i na pinosavskoj površi između te doline i doline Lipnice.
-Konića Mala je na prisojnoj strani Lešnice i na rtovima pinosavske površi između ove doline i doline Žeravije.
-Karanova Mala je na osojnoj strani Lipnice (kuće doseljenika) i na njenoj prisojnoj strani (kuće starosedelaca).
Tip zaselaka-mala i familije koje žive u njima.
-Šećer-Mala u kojoj žive: Đokići, Krasavci, Ćosići, Popovići, Stepanići, Pantići, Kneževići, Petrovići, Višnjići, Sarići, Đukanovići, Simići, Lukići, Ilići i Simići drugi.
-Konića Mala: Stevanovići, Jankovići, Zebići, Konići, Lukići, Blagojevići, Pavlovići, Mitrovići, Matići, Rakići, Dimitrijevići, Marići, Milovanovići i Maksimovići.
-Karanovo: Maksimovići, Konići, Popovići, Burmazovići, Subotići, Bojići, Ninići, Radovanovići, Ljubinnkovići, Mijići, Jovanovići, Jevtići, Despotovići, Đukanovići, Stevanovići, Čolići, Pavlovići, Đurkovići, Krstići, Jevtići drugi, Tadići, Mijajlovići i Jevtići treći.
Šećer-mala i Konića Mala su rastavljene dolinom, Lipnicom. Od Popovića se nekoliko kuća odselilo na utrinu u Beljevine.
Privreda, zemlje, šume i paše.
-Pre okupacije Bosne od šljiva se pekla rakija po koju su dolazili sa konjima i mehovima trgovci iz Zvornika, Janje, Bijeljine, Tuzle itd.
Sesoka šuma i ispaša su u Beljevinama, Kusjaku, Mekotama, Vitlovcu i Brajiskom.
Skoro svi seljaci imaju u Rujanskom Polju njive i kolibe. U kolibama oni noćivaju leti za vreme poljskih radova dok zimi u njima boravi po jedan ukućanin i ishranjuje stoku.
Užičani od Zlatibora dogone početkom novembra po dva do tri čopora ovaca i ostaju u polju do kraja marta, oni kupuju seno i polažu stoci.
Poreklo stanovništva.
Starosedeoci su:
-Đokići i Pantići;
-Kneževići;
-Simići;
-Lukići
-Ilići i Mitrići i:
-Stevanovići. Preci Kneževića su bili knezovi. Priča se da su nagonili Turke da seku sirovo trnje u Kneževića Kosi i da ga gaze. Njihov ded Simo „Stambolija“ bio je zarobljen u boju na Loznici. Ded Ilića „Madžarin“ učestvovao je 1848. godine u Madžarskoj Buni. Slave Nikoljdan.
-Konići;
-Pavlovići i Marići. Konići su dobili svoje prezime oruda, što im je kuća na mestu negdašnjeg turskog konaka, slave Jovanjdan.
-Popovići, Subotići i Bojići slave Đurđic.
Doseljeni su:
1) U prvoj polovini 18. veka:
-Ninići i Mijići su iz Kostura u crnogorskoj Hercegovini. Doselio ih njihov čukunded Nina, zauzeo seoskog imanja i dobio zemlje od Bojića. Nina je rodio Stanoja, Marka, Jevta i Đoka. Stanoje je rodio Miju i Cviju a Mija Aleksu, od koga su Mijići. Jevta je rodio Nikolu, Filipa, Đoka i Srećka. Od Filipa i Srećka su Ninići. Slave Nikoljdan.
2) U drugoj polovini 18. veka.
-Popovići i Stepannići su iz Hercegovine, slave Stevanjdan.
-Jankovići i Zebići su iz Zebinog Sela, slave Jovanjdan.
-Čolići i Jovanovići su iz Koceljeve, slave Đurđic.
-Ljubinkovići su iz Hercegovine, doselio ihh njihov predak Ilija Kresalo, slave Aranđelovdan.
3) U prvoj polovini 19. veka:
-Blagojevići i Rakići su iz Kostajnika, slave Đurđevdan.
-Krasavci su iz Krasave, slave Stevanjdan.
-Višnjići su iz Jalovika, slave Nikoljdan.
-Ćosići su iz Radalja, slave Đurđevdan.
-Milovanovići su iz Kostajnika, slave Miholjdan.
4. U drugoj polovini 19. veka:
-Sarići su iz šarskog Podgora. Njihovi preci su najpre došli u Stragare i odatle jedan ode u Tulare – Tamnava a drugi u Srem, slave Jovanjdan.
-Matići su iz Likodre, slave Srđevdan.
-Maksimovići su iz Kostajnika. Njihov otac je došao ženi ukuću, slave Srđevdan.
-Đukanovići su iz Kostajnika. Njihov otac se ovde nastanio kao sluga, slave Aranđelovdan.
-Tadići su iz Cerove, slave Đurđevdan.
-Krstići su iz Selanca, slave Aranđelovdan.
-Petrovići su iz Banjevca, slave Aranđelovdan.
-Đukanovici su iz Orovice, slave Đurđic.
-Dimitrijevići su iz Orovice, slave Đurđic.
-Jevtići su iz Orovice, slave Đurđevdan.
-Despotovići su iz Leovića, slave Đurđic.
-Pavlovići su iz Bajine Bašte, slave Đurđevdan.
-Jevtići su iz Kostajnika, ne kaže se koju slavu slave.
-Đurković je iz Birča, on se ovde naselio kao sluga, slavi Alimpijevdan.
5. U početku 20. veka:
-Mijajlovići su iz Dvorske, slave Nikoljdan.
-Jevtići su iz Kozjaka, slave Nikoljdan.
30. jun 2014. u 18:45
Milodan
Poreklo stanovništva sela Lipnica, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj ma(ha)la u selu.
-Panića Mala je na prisojnoj strani Jadra.
-Lipnica je na obema stranama doline Lipnice i na obali beogradske jezerske faze.
Tip zaselaka-mala sa familijama koje u njima žive.
Male su:
-Panića mala u kojoj su – Panići.
-Lipnica: Radišići, Milovanovići, Pavlovići, Mijajlovići, Simići, Ilići, Vasići, Džambasovići, Grbići, Ercegovci, Tešići, Vasići drugi, Vučetići, Markovići, Ćirkovići, Gligorići, Perići, Čkerići, Tešanovići, Markovići drugi, Reljići, Simići drugi, Rajevići, Tešići drugi, Krasavci, Cvetkovići, Ignjatovići, Došići, Kolarevići i Maksimovići.
Kuće u Lipnici su uglavnom pokrivene trskom i rogozoma.
Zemlje, šume i paša.
-Opštinska ispaša je u Lugu, Rodosu i Lađurinama; Lug je ranije bio pod šumom.
Seljaci imaju njive većinom u Lipničkom Polju.
Poreklo stanovništva.
Starosedeoci su:
-Ilići i Džambasovići. Njihovi pradedovi su bili pobegli u „Nemačku“ i potom se vratili. Slave Stevanjdan.
-Tešići (staro prezime Kovačići), slave Đurđevdan.
Stari doseljenici nepozntog porekla su.
-Došići, slave Jovanjdan.
-Kolarevići, slave Aranđelovdan.
Doselili su se:
1) U drugoj polovini 18. veka:
–Panići su iz Hercegovine. Njihovi preci su se prvo doselili u Bastav a odatle u Lipnicu, slave Nikoljdan.
–Markovići, Ćirkovići i Gligorići su iz Žabara u valjevskom okrugu, slave Aranđelovdan.
2) U prvoj polovini 19. veka:
-Mijajlovići su iz Bosne. Njihov ded se prethodno doselio u Postenje a odatle došao u Lipnicu, slave Đurđevdan.
-Vasići su iz Vasojevića. Njihov ded je pobegao od turskog nasilja, slave Đurđevdan.
-Maksimovići su iz Krasave, slave Aranđelovdan.
-Vučetići su iz Korenite. Njihov je otac doveden uz majku, slave Miholjdan.
3) U drugoj polovini 19. veka doselili su se:
-Tešići su iz Sipulje, slave Trifundan.
-Milovanovići su iz Šljivove, slave Lučindan.
-Pavlovići su iz Uzovnice. Njihovi preci su pobegli u Uzovnicu iz Tornika. Bilo ih je „pedeset muških glava“, neki su pobegli i u „Nemačku“, slave Jovanjdan.
-Simići su iz Stava, slave Đurđevdan.
-Vasići su iz Ljubovije, slave Jovanjdan.
-Tešanovići su iz Korenite, slave Đurđic.
-Simići su iz Bjeloševca, slave Jovanjdan.
-Krasavci su iz Krasave, slave Nikoljdan.
-Reljići su iz Krasave, slave Stevanjdan.
-Čkerići su iz Badovinaca, slave Đurđevdan.
-Ignjatovići su iz Postenja, slave Lazarevdan.
-Cvetkovići su iz Gračanice, slave Đurđic..
-Rajevići su iz Goleša, slave Jovanjdan.
-Radišići su iz Grnčara, slave Nikoljdan.
-Perići su iz Carine, slave Jovanjdan.
4) Početkom 20. veka doseljeni su:
-Ercegovci su iz Klenja, slave Aranđelovdan.
-Grbići su iz Klenja, slave Aranđelovdan.
1. jul 2014. u 19:09
Milodan
Poreklo stanovništva sela Kozjak, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj ma(ha)la u selu.
-Gornji Kozjak i;
-Obrež su na prisojnoj strani doline Jadra.
-Srednja i;
-Donja Mala su u polju.
U Donjoj Mali, Tadići su premestili svoje kuće iz razloga što ih je Jadar često plavio.
Tip zaselaka-mala i familije koje žive u njima.
-Gornji Kozjak u kojima su: Despotovići, Brkići, Nenadovići i Jankovići.
-Obrež: Aleksići, Nedići, Novakovići, Stepanovići, Filipovići, Kovačevići, Mijajlovići, Savići, Ivkovići, Mirkovići i Jerotići.
-Srednja Mala: Kojići, Stojanovići, Ilići, Matići, Filipovići, Božići, Jankovići, Stepanovići, Tomići, Rakići, Rankovići, Manojlovići, Simići, Obradovići, Stojanovići i Bakići.
-Donja Mala: Filipovići, Dimitrijevići, Stojanovići, Tadići, Matići, Jerotići, Maksimovići, Markovići, Nikodinovići, Petrovići, Stankovići i Gajići.
U svim malama kuće su u šljivacima. Srednja i Donja mala odlikuju se jačom zbijenošću kuća.
Zemlje.
-Opštinska ispaša je zajedničkka sa Lipnicom; seoska ispaša je u trnjacima. Seljaci imaju njive u Lozničkom Polju, Prudovima itd; neki su na njima načinili kolibe. Početkom novembra dogone Zlatiborci („Arnauti“) ovce na ishranu i ostaju u polju do kraja marta.
Poreklo stanovništva.
Starosedeoci su:
-Flipovići, Jerotići, Kojići, Matići, Dimitrijevići, Tadići i Stankovići (stara prezimena Vukmirovići i Stanimirovići). Od njihove porodice je „devet sabalja išlo na Kosovo“. Pradedovi su im 1813. godine bili izbegli u Srem i povratili se, slave Nikoljdan.
-Maksimovići. Ova porodica kumuje od starine pomenutim Vukmirovićima. Iz te porodice je „na Kosovo išla jedna sablja“. Praded im je takođe bežao u Srem, slave Nikoljdan.
-Aleksići, Stepanovići, Jankovići, Rankovići i Gajići. Ded Stepanovića je bežao u tamnavski Grabovac, slave Mratindan.
-Nikodinovići slave Nikoljdan.
Doselili su se:
1) U drugoj polovini 18. veka:
-Savići su iz Brusnice u Hercegovini. Od njih ima odseljenih u Prnjavoru (Ćirkovići), ne kaže se koju slavu slave.
-Ivkovići i Mirkovići su iz Bruse u Hercegovini. Njihovi preci su se najpre doselili u Korenitu, u Kapetanoviće, a odatle sišli u Kozjak, slave Aranđelovdan.
-Stojanovići i Manojlovići su iz Mojkovića, slave Stevanjdan. Od njih ima odseljenih u Vranjskoj.
-Markovići su iz Zavlake, slave Aranđelovdan.
-Mijajlovići su iz Lipolista. Njihov ded je doveden uz majku, slave Aranđelovdan.
1) U prvoj polovini 19 veka:
-Despotovići si iz Lipenovića, slave Aranđelovdan.
-Božići su iz Miline od Milosavljevića, slave Nikoljdan.
-Bakići su iz Miline od Panića, slave Stevanjdan.
-Tomići su iz Runjana. Njihov otac je doveden uz majku, slave Mratindan.
-Ilići su iz Runjana, slave Miholjdan.
3) U drugoj polovini 19. veka:
-Brkići su iz Trbušnice, slave Aranđelovdan.
-Kovačevići su iz Gornjeg Dobrića, slave Jovanjdan.
-Petrovići su iz Gornjeg Dobrića, ne kaže se koju slavu slave.
-Nenadovići su iz Lipenovića, slave Aranđelovdan.
-Jankovići su iz Runjana, slave Aranđelovdan.
-Nedići i Novkovići su iz Trnjaka. Opština im je dala od zajedničke utrine u svojinu, slave Lazarevdan.
-Obradovići su iz Bradića, slave Đurđevdan.
-Rakići su iz Međaša. Otac im je najpre bio u Prnjavoru, nastanio se kao drvodelja, ne kaže se koju slavu slave.
-Simići su iz Gornjeg Dobrića, slave Đurđevdan.
2. jul 2014. u 23:00
Milodan
Poreklo stanovništva sela Gornje i Donje Nedeljice (po knjizi Nedeljice), Grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj zaselaka-ma(ha)la u selu.
-Gornje Nedeljice su na prisojnoj strani Kajtovića Potoka.
-Grabik-Mala je na prisojnoj strani doline Lipnice a osojna je pošumljena.
-Srednja Mala je na prisojnoj strani Gajića Potoka, čija je osojna strana pod njivama i pod šumom.
-Antonića Mala je na prisojnoj strani Antonića Potoka, osojna strane je pošumljena.
-Vujića Mala je na prisojnoj strani Mitrovića Potoka, čija je osojna strana pod njivama..
Tip zaselaka-mala i familije koje žive u njima.
a) Gornje Nedeljice u kojoj su: Kajtovići, Rakići, Filipovići, Pavlovići, Stevanovići, Stanojevići, Petkovići, Cerovci, Kokanovići, Božići, Kuzmanovići, Maksimovići, Rosići, Pantelići i Karajičići.
b) Donje Nedeljice čiji su delovi:
-Grabik-Mala: Lukići, Gačići, Tanackovići, Maksimovići i Dimnići.
-Srednja Mala: Tešići, Jakovljevići, Lukići, Stevanovići i Pavlovići.
-Antonića Mala: Antonići, Gačići, Pantelići, Miletići, Bojići i Pavlovići.
-Vujića Mala: Mitrovići, Markovići, Vujići, Petrovići, Stevanovići i Markovići.
U Grabik-Mali kuće Maksimovića i Dimnića su rastavljene šljivakom; u Srednjoj mali kuće Lukića i Stevanovića su rastavljene njivama i šljivacima.
Privreda, zemlje i šume.
-Pre okupacije Bosne, od šljiva se pekla rakija po koju su dolazili bosanski trgovci; tada su šljivaci bili manji. Šljive se suše od pre 40 godina i od tada šljivaci postaju veći; šljive su najpre sušili muslimani.
Opštinska šuma je bila u Lipnici; izdelili su je seljaci Gornjih Nedeljica.
Seljaci ne idu u Lozničko Polje, jer imaju njive u ravni, između Korenite i Jadra. Početkom zime Zlatiborci dogone ovce i ishranjuju ih u polju.
Poreklo stanovništva.
Starosedeoci su:
-Rakići, Rosići i Pantelići, slave Đurđevdan.
-Pavlovići i Karajičići, slave Mitrovdan. Od njih ima odseljenih u Vranjskoj (Milojevići).
-Kokanovići, slave Mikoljdan. Od njih ima odseljenih u Vranjskoj.
-Lukići, slave Miholjdan.
-Antonići, slave Nikoljdan.
-Vujići, slave Avramijevdan.
Stari doseljenici nepoznatog porekla su.
-Gačići, slave Đurđevdan.
-Tanackovići i Dimići, slave Đurđevdan.
-Stevanovići, slave Đurđic.
Doseljeni su.
1) U drugoj polovini 18. veka:
-Tešići i Jakovljevići su iz Crne Gore. Njihovi preci su bežali u „Nemačku“, slave Nikoljdan.
-Božići, Kuzmanovići i Maksimovići su iz Birča, slave Đurđevdan.
-Kajtovići su iz Trebinja, slave Malu Gospojinu.
-Pantelići su iz Ostružnja. Njihov praded je iz Ostružnja došao u Sipulju a odatle u Nedeljice, slave Aranđelovdan.
2) U Prvoj polovini 19. veka doselili su se:
-Stanojevići i Petkovići su iz Podgore. Njihovi preci su najpre bili zastali u Koreniti, slave Đurđevdan.
-Cerovci su iz Cerove, slave Đurđevdan.
-Pavlovići su iz Radalja, slave Mitrovdan.
-Bojići su iz Cikota, slave Stevanjdan.
-Petrovići su iz Krivajice, slave Avramijevdan.
-Lukići su iz Bosne. Njihov ded se privenčao, slave Nikoljdan.
-Mitrovići su iz Bradića, slave Mitrovdan.
3) U drugoj polovini 19. veka:
-Stevanovići su iz Cikota, slave Stevanjdan.
-Markovići su iz Cerove, slave Đurđevdan.
-Miletići su iz Tršića, slave Alimpijevdan.
-Pavlovići su iz Korenite, slave Stevanjdan.
-Markovići su iz Lipnice, slave Đurđevdan.
3. jul 2014. u 20:19
Milodan
Poreklo stanovništva sela Korenita, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj ma(ha)la u selu.
-Prnjavor je na prisojnoj strani Studenca.
-Prekorečka Mala i;
-Novakovići su na prisojnoj strani Korenite;
-Gornja Mala je na prisojnoj strani doline Grobuša, dok je osojna strana pošumljena;
-Srednja Mala je na osojnoj strani Korenite, na prisojnoj strani Grobuše i na ripanjskoj površi između ovih dolina;
-Donja Mala, odnosno Tešići su na prisojnoj strani doline Lunjevca, Stančići su na ripanjskoj površi između dolina Rejinovca i Grobuše;
-Suvaja je na osojnoj strani Suvaje;
-Radinkovača je na jednoj glavici, koja je deo kačerske površi i;
-Osaćani su na prisojnoj strani doline Lipovače.
Tip zaselaka-mahala i familije koje u njima žive.
Male su:
-Prnjavor u kojoj su: Mitrovići, Spasojevići, Majstorovići i Maksimovići.
-Prekoračka Mala: Jovanovići, Đurići, Timotići, Maksimovići, Glišići, Tejići, Zarići i Avramovići.
-Novakovići: Kapetanovići, Mitrovići, Tomanići, Aničići, Terzići i Ignjatovići.
-Gornja Mala: Krasavčići, Živanovići, Lazarevići, Matići, Aleksići i Đurići.
-Srednja Mala: Jevtići, Pavlovići, Mićići, Marjanovići, Jovići, Đurići, Đurđevići, Mićići, Milićevići, Simići i Bojanići.
-Donja Mala koju čine:
-Tešići u kojoj su: Tešići, Obradovići, Gligorići, Živkovići, Pavlovići, Stankovići, Nestorovići, Gligorići drugi, Ćirići, Jankovići i Vasilići.
-Stančići: Mićići, Dimitrići, Jovići, Đurđići, Antonići, Pavlovići, Pantići, Đokići i Živanovići.
-Suvaja; Antonići, Matići, Petkovići, Bantići i Đurići.
-Radinkovača: Prokići, Pantići i Todorovići.
-Osaćani: Mitrovići, Pavlovići, Savići i Prokopići.
U Novakovićima su kuće pojedinih porodica izdvojene u grupe a kuće u grpama su opkoljene šljivacima. Prvi doseljenici u Novakovićima su krčili šumu.
Privreda, zemlje i šume.
-Nekoliko seljaka peku kreč po koji dolaze kupci iz Donjeg Jadra. Do osam seljaka izrađuje crne lonce za prodaju.
Seoska šuma je u Lipovači i Žišku; pojedine delove u njoj opština daje pod zakup „na izor“.
Većina seljaka obrađuje zemlju „na pola“ u Lozničkom Polju a četvorica njih imaju i njive u Polju na kojima su kolibe.
Mačvani iz Novog Sela, Prnjavora, Dublja itd dolaze zimi sa svinjama i žire ih u seoskoj šumi.
Poreklo stanovništva.
Starosedeoci su:
-Spasojevići i Majstorovići, slave Đurđevdan.
-Avramovići slave Mitrovdan. Otac Miladina Avramovića zvao se Stojadin, ded Petar, praded Janko i čukunded Avram. Avramov otac se zvao Bogosav a ded Petar. Janko je imao brata Ivana, čija je najstarija kći Marija mati geografa i profesora Jovana Cvijića.
-Jevtići, Pavlovići, Marjanovići, Đurići, Đurđevići, Mićići, Milićevići, Simići i Bojanići slave Mitrovdan. Od Đurđevića ima odseljenih u pocerskom Dobriću (Mićanovići).
Stari doseljenici nepoznatog porekla su:
-Mitrovići, Živanovići, Vasilići i Đurići, slave Aranđelovdan.
-Mićići, Jovići, Nestorovići, Gligorići, Dimitrići, Đurđići, Antonići i Pantići slave Miholjdan.
Doseljeni su:
1) U prvoj polovini 18. veka:
-Terzići su iz Hercegovine, slave Tomindan. Od njih ima odseljenih u Štitaru.
-Jovanovići, Đurići, Timotići, Maksimovići, Glišići i Tejići su iz Grčića, slave Đurđic.
-Zarići, Krasavčići, Živanovići, Lazarevići, Matići, Aleksići, Đurići, Ćirići i Pavlovići su iz Krasave, slave Stevanjdan. Od njih ima odseljenih Grušiće (Lukići) i Zvezdu. Njihovi preci su bežali u Srem 1813. godine.
2) U drugoj polovini 18. veka:
-Kapetanovići su iz Hercegovine, slave Aranđelovdan.
-Ignjatovići su iz Pive, slave Đurđic.
-Tešići, Gligorići i Antonići su iz Hercegovine, slave Aranđelovdan.
-Prokići, Pantići i Todorovići su iz Hercegovine. Doselio ih njihov čukunded Joko, slave Lučindan.
3) U prvoj polovini 19. veka:
-Aničići su od Užica. Njihov praded najpre se bio nastanio u Dvorskoj, slave Stevanjdan.
-Petkovići su od Bajine Bašte, slave Sv Jovan Zlatousti.
-Mitrovići su iz Cerove, slave Miholjdan.
-Maksimovići su iz Bosne. Njihov ded se privenčao, slave Lučindan.
4) U drugoj polovini 19. veka:
-Tomanići su iz Slatine, slave Jovanjdan.
-Mitrovići su iz Osata, slave Mratindan.
-Pavlovići i Savići su iz Osata, slave Jovanjdan.
Očevi ovih Osaćana se se nastanili kao zidari.
-Živkovići su iz Dvorske. Njihov otac je doveden uz majku, slave Aranđelovdan.
-Prokopići su iz Kostajnika, slave Đurđevdan.
-Obradovići su iz Crne Gore, slave Nikoljdan.
-Pavlovići su iz Runjana, slave Đurđevdan.
-Jankovići su iz Crne Gore, slave Pavlovdan.
-Bantići su iz Stupnice, slave Aranđelovdan.