Novaković

Poreklo prezimena, selo Dobroselica (Čajetina)

Poreklo stanovništva sela Dobroselica, opština Čajetina. Prema knjizi Danila Stanojevića “Stanovništvo Zlatibora u XVIII i prvoj polovini XIX veka”. U Drugoj polovini HV v. pominje se kao Dobroselco, pripada nahiji Radohna (Radoinja). Dobroselica i Stublo su u sastavu Rujanskog sreza od 1837, a od 1839. imaju svoju Dobroseličku opštinu. Tokom…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Imljani (Kneževo, ranije Skender Vakuf)

Imljani su selo opštine Kneževo (ranije Skender Vakuf), u BiH (Republika Srpska). Na popisu 1991. godine, Imljani su imali 1565 stanovnika, od čega 1544 Srba, troje Muslimana/Bošnjaka, jednog Hrvata, petoro Jugoslovena i 12 ostalih/nepoznatih. Prezimena 1991. godine, sa brojem osoba (u zagradi) i krsnom slavom: Srpska prezimena  BENIĆ (65) – Sveti Simeon BLAŽEVIĆ (14) – ? BOJIĆ (2) – ? VARIĆ (1)…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Parmenac (Čačak)

Poreklo stanovništva sela Parmenac, grad Čačak. Istraživanje Radovana M. Marinkovića i Dragoljuba M. Vujovića objavljeno u knjizi „Vekovi Parmenca“. Priredio saradnik portala Poreklo Luka Jelić. Današnje stanovništvo Parmenca u celini je doseljeničko. Najstariji rodovi, čiji potomci danas žive u ovom selu, prispeli su u njega u drugoj polovini XIII veka….

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Loznica (Čačak)

Poreklo stanovništva sela Loznica, grad Čačak. Istraživanje Radovana M. Marinkovića objavljeno u knjizi „Loznica pod Jelicom“. Priredio saradnik portala Poreklo Luka Jelić. Stanovništvo Loznice u je celini doseljeničko. Istina, u selu ima i dosta starih rodova. Koristeći raspoložive istorijske izvore, porodične arhive, protokole rođenih – krštenih, venčanih i umrlih, rodoslove,…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Rivica (Irig)

Poreklo stanovništva sela Rivica, opština Irig. Prema studiji Miloša Đ. Škarića “Dvanaest sela u Fruškoj gori”. Priredio saradnik portala Poreklo Milutin Mitrović. O postanku ovoga seoceta, koje je najmanje od svih drugih sela, nisam mogao ništa doznati. Ne zna se niti ima kakvo predanje, ni kad je crkva sagrađena; jedino…

› više informacija

Besplatno DNK testiranje starosedelačkih rodova opštine Priboj

Društvo srpskih rodoslovaca „Poreklo“  u saradnji sa Biološkim fakultetom Univerziteta u Beogradu sprovodi veliko istraživanje genetičkog porekla Srba starosedelaca sa područja Stare Raške i Starog Vlaha. Rezultati testiranja biće uvršteni u bazu Srpskog DNK projekta i korišćeni u izradi buduće studije. Napominjemo da je test besplatan (redovna cena je 13.000 dinara). Kako…

› više informacija

19. novembar 2020.

0

Rod Rodić-Stojisavljević – genetička slika

Rodići-Stojisavljevići su najbrojnija rodovska grupa u Lici i Bosanskoj Krajini. Prema sačuvanom predanju, vode poreklo iz Hercegovine (pre 400 god.). Među nekim rodovima postoji maglovito predanje o daljem poreklu iz Makedonije. U Bosansku Krajinu su se iseljavali uglavnom iz Plavna u Dalmaciji i Velike Popine u Lici. U Krajini su…

› više informacija

11. novembar 2020.

7

Konačni rezultati akcije Srpski DNK mesec 2020.

Društvo srpskih rodoslovaca „Poreklo” je tokom septembra 2020. godine tradicionalno organizovalo akciju DNK testiranja pod nazivom „Srpski DNK mesec 2020”, u čast osnivanja Srpskog DNK projekta. Za razliku od ranijih godina, kada je ovo testiranje organizovano 14. septembra, ove godine je akcija bila tokom celog septembra, zbog čega smo ovaj…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Klokočevac (Majdanpek)

PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Žarko Milovanović Klokočevac je seosko naselje razbijenog tipa, na (100 – 420 m) dolinskim stranama (veći deo na desnoj) Porečke reke, desne pritoke Dunava, istočnim padinama Liškovca i zapadnim padinama Velikog Grebena, s obe strane puta ka Dunavu i Kladovu, 32 km jugo-istočno od Majdanpeka. Površina…

› više informacija

O srpskom pravoslavnom stanovništvu u Iloku

PIŠE: Saradnik portala Poreklo Radovan Sremac Prema kasnijim podacima, srpski pravoslavni hram u Iloku nakon izgona Turaka sagrađen je oko 1703. godine. Bio je posvećena Sv. Arhistratigu Mihailu (kao i sadašnji). Hram je nešto kasnije posvetio mitropolit Sofronije Podgoričanin (1710-1711). U hramu je postojao Antimins koji je osvetio mitropolit Pavle…

› više informacija