Kričke su selo kod Drniša (Dalmacija), na južnom obodu Petrovog polja, u podnožju planine Moseć. Do 16. vijeka su postojala sela Grahovice (Donje Kričke) i Goranci (Gornje i Srednje Kričke), a od kraja 16. vijeka ustaljuje se naziv po plemenu Kričaka. Kričke/Kriči su originalno bili na području Durmitora i rijeke Tare, ali su ih Drobnjaci porazili i potisnuli. Naselili su i prostor oko Foče i moguće da su odatle migrirali na zapad nakon turskih osvajanja. Kričke su dugo bile glavna pravoslavna sveštenička porodica u Dalmaciji koja je držala mnoge parohije u 18. vijeku. U selu se nalazi stara pravoslavna crkva Sv. Đurđa s grobljem, na kojem su sahranjivani stanovnici okolnih sela koja su pripadala parohiji – Ružić (Lunići), Moseć (Vukašini, Milakovići) i Sedramić do 19. vijeka (Trive, Đeke, Milakovići). Rimokatolici se oduvijek sahranjuju na drniškom groblju Sv. Ivana u Badnju, a krajem 20. vijeka podignuta je rimokatolička crkva Kraljica Mira u Srednjim Kričkama (bez groblja).
Popis stanovništva 1830. godine: pravoslavaca 294, rimokatolika 197 (ukupno 441)
Popis stanovništva 1991. godine: Srba 445, Hrvata 261, ostalih 11 (ukupno 717)
U Donjim Kričkama su pravoslavci (Popac, Zrnić, Krička, Ćakić, Janjić, Milikić, Vukšić, Vujnić), a duboko u polju kod Čikole rimokatolici Bojčići. U 19. vijeku su među pravoslavce doseljeni rimokatolici Čupići. U Srednjim Kričkama su od davnina rimokatolici (Bilić, Barišić, Vrekalo, Pervan, Bitunjac, Jerković) među koje su kasnije došli još neki rimokatolici sa Sedramića i pravoslavci Šarci. U Gornjim Kričkama su od davnina većina pravoslavci (Kunac, Kričkić, Galić, Perišić, Borjan, kasnije Vukašini i Vagići), mada je bilo i rimokatolika (Strunje, a kasnije Barani i Sikavice).
PRAVOSLAVCI
KRIČKA – Nikoljdan
- Selo je dobilo ime po njima, a najvjerovatnije su doseljeni 1520-ih; 1596. godine selo se prvi put pominje pod današnjim imenom, kada su u mletačkim izvorima zapisani pop Vuica Tudorov i sin Marko iz Kričaka; 1648. pop Vukadin Lukin; sredinom 18. vijeka na čelu porodice bio je pop Dimitrije Krička; u 17. vijeku su naselili i Bratiškovce kod Skradina, zajedno sa Vulinovićima iz Kanjana; 1948. godine popisano je 13 Kričaka u Kričkama.
POPAC – Nikoljdan
- 1735. Toma Popac; 1755. Jovan Popac; prezime je nastalo u Kričkama, a na njihovom mjestu su ranije i paralelno s njima bili Kovljanići; 1948. godine popisana su 33 Popca u Kričkama.
ZRNIĆ – Nikoljdan
- 1735. Ilija Maleš; u 19. vijeku su upisivani kao Maleš-Zrnić, a tada su bili brojniji u Orliću kod Knina (iščezli do kraja vijeka), pod istim dvojnim prezimenom; 1948. godine popisano je 6 Zrnića u Kričkama.
ĆAKIĆ – Vrači
- 1710. Gvozden Ćakić pok. Marijana, Jovan Ćakić pok. Blagoja i Smiljana Ćakić, udova pok. Rade; 1948. godine popisano je 105 Ćakića u Kričkama.
JANJIĆ – Vrači
- u drugoj polovini 18. vijeka rođena su braća Nikola, Božo, Pilip i Petar Janjić (vjerovatno potiču od Janjića iz Biočića ili Mirlović Polja i preuzeli slavu od Ćakića); 1948. godine popisano je 46 Janjića u Kričkama.
MILIKIĆ – Stevanjdan
- 1755. Petar i Ilija Milikić; 1948. godine popisano je 17 Milikića u Kričkama.
VUKŠIĆ – Nikoljdan
- 1735. Marko Vukšić; 1755. Nikola Vukšić; mogući najstariji predak Marko “Vucich” pok. Luke iz 1710; 1948. godine popisano je 36 Vukšića u Kričkama.
VUJNIĆ – Nikoljdan
- 1755. Nikola Vujnić; 1948. godine popisano je 14 Vujnića u Kričkama.
KUNAC – Đurđevdan
- 1755. Ilija i Jovan Kunac; 1948. godine popisano je 90 Kunaca u Kričkama.
VAGIĆ – Đurđevdan
- 1880-ih Savu Vagića iz Mokrog Polja usvojio Nikola Kunac; u 20. vijeku zapisivani i kao Vagić-Kunac; 1948. godine popisan je 1 Vagić u Kričkama.
KRIČKIĆ – Đurđevdan
- 1755. Ilija Krička; 1948. godine popisan je 81 Kričkić u Kričkama.
GALIĆ – Đurđevdan
- 1755. Mio Galić; 1948. godine popisan je 31 Galić u Kričkama.
PERIŠIĆ – Đurđevdan
- 1709. Pavle i Nikola Perišić; 1948. godine popisano je 65 Perišića u Kričkama.
BORJAN (ranije Radonjić)- Nikoljdan
- u 18. vijeku doselili sa Moseća u podnožje Midenjaka; 1750-ih Ilija Radonjić; drugoj polovini 18. vijeka Nikola i Todor Borjan; 1948. godine popisano je 48 Borjana u Kričkama.
VUKAŠIN (ranije Radonjić)- Nikoljdan
- 1710. Vukašin Radonjić pok. Vukosava na Moseću, imao posjed u Kričkama ispod brda Midenjak; 1756. Jovan Radonjić-Vukašin; 1948. godine popisano je 100 Vukašina u Kričkama i Moseću zajedno.
ŠARAC – Jovanjdan
- krajem 19. vijeka došli iz Mirlović Polja (Jovan Šarac) u Srednje Kričke (Barišiće-Vrekale); 1948. godine popisano je 18 Šaraca u Kričkama.
DULJINA (u 18. i 19. vijeku)
- u drugoj polovini 18. vijeka Nikola i Atanasije Duljina; prezime je postojalo do 1859. kada je umro posljednji.
KOVLJANIĆ (u 18. vijeku)
- 1710. Bogoje i Nikola Kovljanić pok. Milovana i Stojan pok. Mitra (bili brojni na mjestu današnjih Popaca, a nestali do kraja 18. vijeka)
MARINKOVIĆ (u 18. i početkom 19. vijeka)
- 1710. Pava Marinković; bili ispod Midenjaka kod današnjih Borjana, a početkom 19. vijeka još postojala jedna kuća.
MARTIĆ (u 18. i 19. vijeku)
- 1735. Jovan Martić (doselili iz Miočića u Donje Kričke i po njima nazvana Martića glavica); postojali i u drugoj polovini 19. vijeka.
RIMOKATOLICI
BOJČIĆ (nadimak Ćuk)
- 1684. Tadija Bojčić; u prošlosti turska/muslimanska begovska porodica iz Bučića koja je imala i posjede u Kričkama u najplodnijem dijelu polja (Begluk) kod Čikole, gdje su im kuće; u jednom mletačkom izvoru se selo Kričke navodi kao nekadašnji posjed begova Bojića koji su prihvatili hrišćanstvo, a to bi trebalo biti za vrijeme Kandijskog rata; Fra Lujo Plepel 1933. navodi Bojčiće iz Bučića kao pokrštene muslimane, tj. selo Alije Bojčića, a postoji i narodna pjesma o junaku Aliji Bojičiću koji je poginuo 1663. kod Zadvarja; 1948. godine popisano je 29 Bojčića u Kričkama.
BILIĆ (nadimak Pušar)
- 1710. Pavle Bilić; 1948. godine popisana su 33 Bilića u Kričkama.
BARIŠIĆ (nadimak Migalo)
- 1710. Stipan, Božo i Ivan Barišić; 1948. godine popisana su 72 Barišića u Kričkama.
VREKALO (ogranak Barišića)
- oko 1720. rođen Jure Barišić-Vrekalo (u 18. i 19. vijeku zapisivani kao Barišić-Vrekalo); 1948. godine popisano je 26 Vrekala u Kričkama.
PERVAN (nadimak Vidak i Čulić)
- 1750-ih Vid Pervan; 1948. godine popisano je 35 Pervana u Kričkama.
BITUNJAC
- 1750-ih Ivan Bitunjac; 1948. godine popisana su 44 Bitunjca u Kričkama.
JERKOVIĆ (nadimak Ćamin)
- 1750-ih Šime i Martin Jerković; 1948. godine popisano je 45 Jerkovića u Kričkama.
PONOŠ (ogranak Obućina)
- krajem 19. vijeka došli sa Sedramića; 1948. godine popisano je 11 Ponoša u Kričkama.
DŽALE
- sredinom 19. vijeka sa Sedramića u Srednje Kričke (Marko Džale); 1948. godine popisano je 5 Džala u Kričkama.
SIKAVICA
- početkom 20. vijeka iz Parčića u Gornje Kričke kod Kunaca; 1948. godine popisano je 9 Sikavica u Kričkama.
ČUPIĆ
- oko 1830. Stipan Čupić Franin (majka Pera Ćakić iz Kričaka) iz Trbounja doselio u Donje Kričke među pravoslavce; 1948. godine popisano je 6 Čupića u Kričkama.
BARAN
- došli sa Moseća krajem 19. vijeka (ispod brda Midenjak); 1948. godine popisana su 4 Barana u Kričkama.
STRUNJE
- 1756. Ilija Strunje (matica im je na Moseću); 1948. godine popisano je 12 Strunja u Kričkama.
MILAKOVIĆ
- Vaso Milaković (rođ. 1835) Lazin sa Moseća prešao u rimokatoličku vjeru u drugoj polovini 19. vijeka i preselio se u Srednje Kričke kod Vrekala (porodica bila unijatska, pa se svi članovi vratili na pravoslavlje, a on na kraju postao rimokatolik); 1948. godine popisan je 1 Milaković u Kričkama.
SAMARDŽIJA (postojali u 18. i 19. vijeku)
- 1710. Ivan Samardžija (zapisivani i kao Udovičić); bili jedni od najbrojnijih rimokatolika u Srednjim Kričkama i postojali do samog kraja 19. vijeka.
LAZIĆ (postojali u 18. i 19. vijeku)
- 1710. Bogdan Lazić; 1755. Jure i Cvitko Lazić; početkom 19. vijeka udova Petrica Lazić sa djecom popisana među pravoslavcima, iako su tada sigurno bili i rimokatolici Lazići koji nisu imali veze sa unijom (prezime samo govori o nekom pravoslavnom pretku); na mjestu njihovih kuća nema više ničega (Perišića ponor).
Izvori:
- Podaci iz turskog perioda su preuzeti iz knjige “Petrovo polje u vrelima osmanskog razdoblja (1528-1604)”, Aleksandar Jakovljević i Neven Isailović, 2019. god. (osim o Bojčićima koji nisu razmatrani u toj knjizi).
- Podatak o popovima iz Kričaka 1596. godine preuzet je iz rada “Morlaci u Šibeniku između Ciparskog i Kandijskog rata”, Kristijan Juran, 2015. god.
- Podaci o prezimenima sa popisa stanovništva 1948. godine preuzeti su iz “Leksika prezimena SR Hrvatske”, 1976. god.
Komentari (0)