Poreklo prezimena sela Kula Banjer (Visoko)

Poreklo stanovništva naselja  Kula Banjer (prema knjizi Kula i Banjer) – opština Visoko. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja, komunikacije i vode.

Ova su sela zapadno od Kopača i severoistočno od varoši Visokog. Celo naselje, u kom su Kula i Banjer s nekim manjim selima, nema stalnog naziva; njegovi ga seljani zovu Kulom ili Banjerom, a vlasti ga nazivaju Kula-Banjer. Potok deli od Taukčića na severozapadu. Iz Potoka granica se penje na brdo Ulukovac, koje se diže na severu od sela. S Ulukovca granica izlazi Velikom Stranom na Bosnu i deli od Kopača na istoku. Ranije je Bosna činila južnu granicu.

Posle okupacije Bosne, pošto je sagrađena željeznička pruga Brod—Sarajevo, stanica Visoko je podignuta na desnoj obali Bosne, u polju pod Kulom, a vremenom se oko stanice podigao jedan nov deo grada Visokog. Sredinom naselja teče Potok; dolazi ispod Ulukovca i rastavlja Banjer i Kulu: Banjer je na levoj obali, istočno, a Kula na desnoj, zapadno.

Seoske su kuće po stranama i terasama iznad polja, ali ima i novijih kuća na krčevinama neposredno pod Ulukovcem.

Sela se služe izvorskom vodom. Na Banjeru su izvori Do i Stublina, a u Kuli Carica, čija je voda čunkovima dovedena u selo. U Krčevini pod Ulukovcem je izvor Sućenica, a ima i jedan „bunar“.

Zemlje i šume.

Zemlje za obrađivanje su većinom ispod sela, ali ih ima dosta i nad selom. Oko Banjera su: Do, Selišće, Nagrance, Borak, Sači-Njive, Ravne, Zidine i Strane. Oko Kule su: Vitica, Ravne, Oplet, Ušare, Polje, Krčevina. Iznad oba sela je prostrana Krčevina. Prave šume nema nikako; pod sitnom su šumom i služe kao ispaša strane: Papretine, Paljevina, Grabić, Sać–njive, Dolovi, Vratnička Šuma, Tuk i Bare.

Na Banjeru je pet kuća i to sve po jedna pravoslavnih Bukaraca, Balorda, Vujadinovića, Kokoruša i Gavrića; četiri su kuće oko „ćimena“ a jedna podalje. U Potoku, između Kule i Banjera je kuća muslimana Ferizovića, i jedna kuća Behtaševića na terasi Ravni, levo od potoka. Kula je na desnoj strani potoka i tu su u uvali oko izvora Carice 2 kuće Dabića i 1 Manojlovića. U Krčevinama su kuće raštrkane s obe strane potoka sa međusobnim rastojanjem 100—500 metara; tu su 1 kuća Mijakovića, 1 Ćorine, 2 Manojlovića. Zapadno od Kule, na terasi Ravna su 3 kuće Đukića. Na mestu Barku u polju kraj druma i pruge 1 kuća Trivunovića i 4 slovenačke porodice Domicelj.

Na Ulukovcu je jedan starinski muslimanski grob, za koji vele da je šehitski (poznata priča o nošenju odsečene glave). Na tom mestu muslimani drže dovu svake godine u poslednji utorak pred Đurđevdan. Priča se da je na Banjeru bila „banovina“, i da se po tome selo zove. U Kuli i sada stoji aginska kula. Saći–njive su bile svojina nekog sačije, a na Zidinama su bile zidine, i otuda ti nazivi.

Poreklo stanovništva.

Svi su današnji stanovnici ovih sela skorašnji doseljenici. Iselili su: Mlađen „Bugarin“ u Visoko, Živkovići u Doli–Polje, Kuzmani u Topusovo Polje i Mićići, koji su bili starinom iz Krajine, u Bioču.

Pravoslavni:

-Bukarci (1) su starinom iz Banjana, gde su se zvali Ognjenovići. Ded im je bio u Varešu, i imao dućan. Kako je nosio „bukare“, prozvali su ga Bukarcem. Iz Vareša je doselio u Kulu, zatim je prešao na Banjer, a neki su njegovi otišli po drugim selima. Slave Nikoljdan.

-Vujadinovići (1) su starinom iz Krajine, a doselili su pre okupacije. Slave Jovanjdan.

-Đukići (3) cy starinom iz Hercegovine. Ranije su bili i na Drenovicama. (Opširnije u opisu Drenovica, Čifluka i Čekrčića).

-Kokoruš (1) je doselio iz Kopača pre okupacije a starinom je iz Krajine. Opširnije u opisu Kopača.

-Gavrić (1) je došao pre okupacije iz Čekrčića; starinom je iz Krajine. Opširnije u opisu Čekrčića.

–Dabići (2) su starinom iz Hercegovine. Opširnije u opisu Čifluka i Dvora.

-Manojlovići (3) su starinom Miljkovići iz Gostovića. Ima ih i u Zimči. Slave Usjekovanije.

-Balorda (1) je doselio pre 20 godina iz Odžaka, gde ih još ima. Starinom je iz Hercegovine.

-Ćorina (1) je doselio na krčevinu pre 20 godina iz Lužnice; starinom iz Hercegovine. Slavi Đurćevdan.

-Mijakovići (1) su starinom iz Hercegovine. Otac je hodao po najmu, i pre 25 godina naselio se na Krčevinama. Slave Đurćevdan.

-Trifunović (1) je starinom Kapetanović i doselio je pre 35 godina iz Blaže u „planini“. Slavi Mratinj–dan.

Muslimani:

-Ferizović (1) je starinom iz Nikšića. Doselio mu je ded pre okupacije.

-Malanović ili Mujić (1) doselio je pre 30 godina iz Arnautovića, a pre toga je hodao po najmu.

-Bektaš–Bektaševići (1). Ahmet Bektaš, Arbanas od Prizrena, koji je živeo i umro u Visokom, imao je dve žene i s obe dece. Jedna mu je žena ovde, a druga u Visokom.

Pravoslavno je groblje na Zidinama, a muslimani se kopaju u visočkom groblju.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.